< Biblijsko pitanje iz Knjige proroka Zaharije

P: U Zahariji, koji je pregled knjige?

O: Evo preglednog sažetka.

A. Zeh 1:1-1:6 Povratak Gospodinu i odustajanje od zla

B. Zeh 1:7-6:8 Osam vizija budućnosti

1. Četvorica jahača među mirtama. Zaharija 1:7-17

2. Četiri roga i četiri majstora. Zeh 1,18-21

3. Čovjek s mjernom vrpcom. Zakh 2

4. Čista odjeća za velikog svećenika. Zaharija 3

5. Zlatni svijećnjak i dva maslina. Zaharija 4

6. Leteći svitak. Zaharija 5:1-4

7. Žena u košari u Vavilonu. Zaharija 5:5-11

8. Četiri kola. Zaharija 6:1-8

C. Zaharija 6:9-15 Krunidba Josuaha velikog svećenika

D. Zeh 7-8 Post

1. Pravda i suosjećanje, a ne samo post

2. Obećanje ljubomornog Boga

E. Zaharija 9-11 Prvo proročanstvo: Kralj je odbačen

1. Narodi sjevera i zapada protiv Izraela. Zeh 9:1-13

2. Obećanje proljetne kiše. Zeh 9,14–10,12

3. Ludi pastiri i dobri pastir. Zaharija 11

F. Zaharija 12-14 Drugo proročanstvo: Kralj je okrunjen

1. Izrael će se vratiti Bogu, iako će dvije trećine propasti. Zeh 12-13

2. Bogo-borba za Jeruzalem. Zaharija 14

P: Spominje li se Zaharija često u drugim knjigama Biblije?

O: U odnosu na svoju veličinu, Zaharija se spominje češće nego bilo koja druga knjiga. Dio razloga je u tome što je Zaharija mnogo kraća od glavnih proroka. Ipak, Novi zavjet citira iz ove knjige oko četrdeset puta.

U Bibliji se spominje i niz drugih osoba po imenu Zaharija. Međutim, Zaharija koji je bio autor ove knjige spominje se u Nehemiji 12,4.16 i Estri 5,1; 6,14.

P: U Zahariji, koja su sličnosti s Knjigom Otkrivenja?

O: Iako Otkrivenje ima mnogo stvari koje se ne nalaze u Zahariji, velik dio proročanstva u Zahariji kasnije se ponavlja u Otkrivenju. Evo popisa.

P: U Zahariji, koje su neke od sličnosti s knjigom Ageja?

O: Oba su proroka bila suvremenici Esre i nesumnjivo su se poznavali, pa se može očekivati određena sličnost. Znanstvenici su uočili osamnaest sličnosti između Zaharije i Ageja.

1. Izraz "GOSPODIN nad vojskama" je istaknut, upotrijebljen je 91 put u knjigama Ageja, Zaharije i Malachija. U knjizi Ageja upotrijebljen je 14 puta: Ag 1,2; 5; 7; 9; 14; 2,4; 6; 7; 8; 9 (2x); 11; 23 (2x).

2. Obje knjige datiraju neka od svojih proroštava. To se općenito nije radilo u književnosti prije tog vremena, ali je postalo uobičajeno tijekom novobabilonskog i perzijskog Carstva.

3. Obje se usredotočuju na guvernera Zerubabela, velikog svećenika Josu i narod.

4. Zaharija 4,10 i Aha 2,3 priznaju da hram može izgledati kao ništa, ali ga ne bi trebali prezirati.

Postoje i druge sličnosti.

P: Prema Zahariji 1:1, kada je napisana knjiga proroka Zaharije?

O: Prema Zahariji 1:1, njegovo je poslanje započelo oko 520. g. pr. Kr.

Zah 1,1 bio je u listopadu/listopadu 520. pr. Kr.

Zah 1,7 bilo je 15. veljače 519. pr. Kr.

P: U Zahariji 1,1, je li Zaharija bio sin Berehije, unuk Iddov, ili samo sin Iddov u Estri 5,1 i 6,14?

O: Zaharija je bio sin Berehijahov i unuk Iddoov. U semitskim jezicima riječ za "sin" može značiti potomak.

P: U Zahariji 1,3-5 zašto su ljudi pogođeni grijesima svojih roditelja, budući da ljudi nisu odgovorni za grijehe svojih otaca, kao što kaže Ezekiel 18?

O: Ezekiel 18 pokazuje da Bog ljude ne smatra krivima za grijehe njihovih otaca i da ih Bog ne kažnjava smrću zbog grijeha njihovih otaca. Međutim, Bog ne samo da im dopušta da trpe posljedice tuđih grijeha, već ponekad prokune i potomke te osobe.

Pravednost i pravedno postupanje ne postoje uvijek u ovom životu. To se neće dogoditi sve do dana suda.

P: U Zahariji 1,5b, zašto bi Bog pitao da li su proroci živjeli zauvijek?

O: Narod je imao vremena za pokajanje dok su im proroci prenosili Božju ponudu, ali Bog ne bi zauvijek čekao da prihvate Njegovu ponudu prije nego što nanese kaznu. U to je vrijeme Bog dao narodu milostiv poziv na pokajanje i trebali su se pokajati dok je ponuda bila na snazi. Srećom, prihvatili su ponudu da se pokaju. Kao što kaže u komentaru Bible Knowledge Commentary: Stari zavjet, str. 1548, "prilika za pokajanje može biti kratka i ne bi se smjela zanemariti."

P: U Zahariji 1,5,12; 4,5,7,10,13; 5,2; 7,5,6, zašto je Bog postavio toliko pitanja?

O: S obzirom na broj pitanja koja su ljudi postavili o Bibliji, moglo bi se činiti prikladnijim da Bog to isto pita nas.

Zapravo, Bog nije trebao postavljati nikakva pitanja da bi saznao nešto novo. Naprotiv, ovdje je Bog upotrijebio ono što danas nazivamo Sokratovom metodom kako bi poučio Zahariju i čitatelje ove knjige. Bog je možda poticao Zaharijinu znatiželju, ili priznavao pitanja o kojima se Zaharija pitao, ili predviđao pitanja koja bi zanimala čitatelje. Ponekad se istina uči samo promišljanjem o pitanjima, a ne samo pamćenjem činjenica i odgovora.

P: U Zahariji 1,6, što je pohvalno u onome što su ovdje rekli?

O: Oboje su prihvatili odgovornost za svoje postupke i pokajali se za svoja zla djela. Ali svako je pokoljenje odgovorno za vlastitu poslušnost. Hram je uništen zbog grijeha njihovih otaca. Ali obnova hrama odgođena je zbog njihove spore reakcije.

P: U Zahariji 1,7, kada je bio mjesec Sabat ili Šebat?

O: Bio je to jedanaesti mjesec, a mjeseci su počinjali s mladim mjesecom. To bi bilo 15. veljače 519. godine pr. Kr.

P: U Zahariji 1,8, jesu li ova osam vizija bile u različitim noćima ili sve u istoj noći?

O: Datum naveden za prvu viziju, kao i fraza "Tada sam podigao oči" između vizija, ukazuju na to da se sve to dogodilo u jednoj noći. Ne piše "sanjanja", već vizije, a Zaharija je prekinuo i odgovarao tijekom vizija, pa je Zaharija vjerojatno bio budan dok je te vizije gledao. To je morala biti jedna besana noć za Zahariju.

P: U Zahariji 1,8, zašto mirte? Zašto nije naveden neki drugi rod stabala ili jednostavno "stabla" općenito?

O: Prvo pogledajmo mirte, a zatim odgovorimo na pitanje. Mirta može rasti kao stablo ili grm, a hebrejski izraz zapravo ne kaže "mirte drveće", već samo "mirte". Prilično su lijepe, ali u usporedbi s veličanstvenim cedrovima libanonskim, čak ni mirte visoke 6 do 8 stopa nisu izgledale kao mnogo više od velikih grmova. Donosile su jestivo bobičasto voće koje se koristilo za aromatiziranje hrane i izradu pića nalik vinu. Nisu bile ekonomski važne kao masline. Mirisne su, iako ne kao drvo aloe. Mirte su možda bile simbol mira i blagostanja te božanskog blagoslova. Drvo se koristilo za izradu namještaja, štapova i drški alata. Aromatični listovi koristili su se kao začin, parfem i za izradu vjenaca za djevojke. Babilonci su mirtu koristili kao simbol nevjeste. Zeleni listovi mirte uvijek su bili na stablu tijekom cijele godine, a grane mirte često su se koristile za Blagdan kućica, kada su ljudi morali sami napraviti svoje kućice.

Stabla mirte nisu se posebno isticala u Bibliji. Ona su jedna od sedam vrsta drveća spomenutih u Izaiji 41,19. Mirta, zajedno s borom, spominje se u Izaiji 55,13 umjesto trnja i drača. Nakon Zaharijina vremena dolazi Estera, čije hebrejsko ime Hadassa znači mirta. Jedini drugi spomen mirte u Bibliji nalazi se u Nehemiji 8,15. Bilo je mnogo mirte u jarugi na dnu Maslinske gore.

Ukratko, mirte su bile uobičajena, obična stabla koja su stanovnici Jeruzalema mogli vidjeti u izobilju u podnožju Maslinske gore, što ima eshatološko značenje. Naravno, ubrzo nakon toga, hebrejski će narod biti spašen s ruba gotovo potpunog izumiranja zahvaljujući "mirtilji" koju poznajemo kao Esteru.

P: U Zahariji 1,8-11, što znače crveni konj i ostali crveni, pjegavi i bijeli konji?

O: Ti su konji putovali po cijeloj zemlji kako bi vidjeli stanje drugih naroda. Otkrili su da su se drugi narodi osjećali ugodno, dok Židovi nisu. To se čini sličnim četvorici jahača koji su poslani kada su otvorena četiri pečata u Otkrivenju 6,1-8, osim što su oni samo promatrali zemlju i što su to konji, a ne jahači. Neki ova četiri jahača vide kao metaforički ista četiri kola iz Zaharije 6,1-8.

P: U Zahariji 1,9,19,21; 2,1; 4,4,11; 5,6; 6,4, zašto je Zaharija postavio toliko pitanja i zašto nema više pitanja nakon 6. poglavlja?

A: Malahija i Habakuk su također postavljali mnogo pitanja. Pitanja su koristan način učenja, i dobro je da i mi s poštovanjem postavljamo pitanja Bogu.

Što se tiče toga zašto nema više pitanja, moglo bi biti da je, kao i u knjizi Habakuka, posljednji dio knjige prvenstveno Bog koji Zachariju daje "teret" proročanstva, dok je prvi dio bio više "interaktivna" sesija sa svakom vizijom.

Budući da cjelokupnu Knjigu Zahariju možemo pročitati za dan ili dva, netko bi naivno mogao pretpostaviti da je cijela knjiga napisana u nekoliko dana. Ova je knjiga obuhvaćala Zaharijin odrasli život, i ne samo da su se neke vizije dogodile s godinama razlike, već su i Zaharija ili pisar mogli različite dijelove Knjige Zaharije pisati s godinama razlike.

P: U Zahariji 1,10, što znači patrolirati zemljom?

O: To implicira da su imali vlast nad zemljom. Septuaginta kaže: "poslani da obilaze zemlju". U komentaru Bible Knowledge Commentary: Stari zavjet, str. 1550., stoji da riječ ovdje implicira vojno patroliranje ili izviđanje.

P: U Zahariji 1,11, kako može biti mir posvuda, kad u Hagaji 2,6-9, 20-23 stoji da će Bog potresti zemlju i iskorijeniti kraljevstva?

A: Zaharija 1,11 odnosi se na Zaharijino sadašnje vrijeme, dok Hagaj 2,6-9, 20-23 suprotstavlja sadašnje vrijeme budućem vremenu kada će narodi "doći sa svim svojim blagom" (Hagaj 2,7; stariji prijevodi ovo prevode kao "željeni svih naroda", a mnogi to razumiju kao Mesiju), i Božja kuća ispunjena je Božjom slavom. Naravno, to se ne bi dogodilo dok izgnanici ne obnove Božju kuću.

P: U Zahariji 1,11-15, zašto Bogu smeta što su ostale nacije spokojne?

O: Odgovor pruža posljednji dio stiha 15. Te su nacije "dodale nevolji" (hebrejski) ili "udružile se da napadnu za zlo" (Septuaginta). Poanta je u tome da su nacije koje su napale Jeruzalem bile vrlo uspješne i očito još nisu bile osuđene za napad na Judu. To se trebalo promijeniti.

Postojali su različiti perzijski vladari po imenu Darij, ali ovo je bio prvi, Darij Histaspov (522. – 486. pr. Kr.). Došao je na vlast dvije godine prije ovih vizija i, neposredno nakon poraza Babilona, dopustio je izgnanicima da se vrate.

P: U Zahariji 1,11-15, kada je započeo taj razdoblje blagostanja i koliko je dugo trajalo?

O: Gledajući ratove za koje znamo, to je bilo relativno mirno razdoblje u ovo vrijeme nakon što su Perzijanci osvojili Vavilon. Moguće godine mira su 538.–536., 532., 530.–529., 527-526, 523, 520, 518-514. g. pr. Kr. Radi usporedbe, prethodno razdoblje relativnog mira bilo je oko 592., 590. g. pr. Kr. Nakon toga, sljedeće razdoblje relativnog mira bilo je oko 117. – 116. g. pr. Kr. Najkasnija godina u kojoj možda nije bilo rata bila je 149. g. po. Kr.

P: U Zahariji 1:11-15, diljem svijeta, koji su ratovi i epidemije u to vrijeme trajali?

O: Ovdje su godine u kojima očito nije bilo poznatih ratova, a zatim slijede ratovi. Zatim slijedi popis kuga.

Godine u kojima očito nije bilo ratova od 859. pr. Kr. do Krista. (ukupno 45 godina)

637-634, 629, 628, 618-617, 602, 592, 590, 573-571, 569, 566-561, 544, 542-541, 538-536, 532, 530-529, 527-526, 523, 520, 518-514, 117-116, 98-97, 95, 28

U godinama 528., 525., 522., 521., 519. i 513.–512. pr. Kr. jedini poznati ratovi bili su oni u kojima su sudjelovali Perzijanci.

Ratovi tog razdoblja

oko 650. pr. Kr. Messeni ustaju protiv Spartanaca

650. pr. Kr. Skitovi/Kimmerijci pustoše Palestinu

648. pr. Kr. Asirci pljačkaju grad Babilon

646. pr. Kr. Asirci protjeruju Elamite

642.–639. pr. Kr. Asirci pljačkaju Suzu u Elamu i odrubljuju glavu kralju Teumanu

638. pr. Kr. Na rijeci Hong, Chu poražava Song

633. pr. Kr. Asirci pljačkaju Tebu u Egiptu

632. pr. Kr. Kylon pokušava zauzeti Atenu

oko 631./627. pr. Kr. Medski Kijaksar opsjeda Ninive

630. pr. Kr. Narod Di napada sjevernu Kinu

628. – 571. pr. Kr. Lidijci se bore protiv Cimera

626./625. pr. Kr. Vaviloncani stječu neovisnost

625. pr. Kr. Kijaksar Medski buni se protiv Skita

623. pr. Kr. Narod Di ponovno napada sjevernu Kinu

620. pr. Kr. Narod Di ponovno napada sjevernu Kinu

615. pr. Kr. Asirski grad Arrapkha zauzet

614. pr. Kr. Asirski grad Ašur zauzet

614. pr. Kr. Medijci pokušavaju zauzeti Ninive

oko 613.–611./610. Medijci pljačkaju Ninive (Vavilonci dolaze prekasno)

612. pr. Kr. Medijci osvajaju Armeniju

612.–609. pr. Kr. Uništeni posljednji Asirci

611. – 604. pr. Kr. Lidija se bori protiv Mileta u Maloj Aziji

609. pr. Kr. Medijci zauzimaju Tospu, glavni grad Urartije

609-606. pr. Kr. Vavilonci pustoše sjeverni Izrael

609./608. pr. Kr. Egipćani uništavaju Megido i napadaju Gazu u Judeji

606-605. pr. Kr. Narod Di ponovno napada sjevernu Kinu

604. pr. Kr. U Karkemisu Babilonci poražavaju Egipćane

11.–12. 605./604. pr. Kr. Vavilonci pljačkaju Aškelon u Palestini

603. pr. Kr. Vavilonci pljačkaju Ekron u Palestini

601. pr. Kr. Babilonci i Egipćani bore se neriješeno; ima teških gubitaka

599.–598. pr. Kr. Vavilonci se bore protiv Arapa

16. 3. 597. pr. Kr. Vaviloncima uspijeva zauzeti Jeruzalem

596. pr. Kr. Babilonci se bore protiv Elamita

595-594 Nebukadnesar II. guši ustanak

593. pr. Kr. Egipatski Psamtik II. zajedno s grčkim, feničkim i židovskim plaćenicima poražava Kraljevstvo Kus u Sudanu

591. pr. Kr. Egipat osvaja Nubiju

589. – 587. pr. Kr. Židovi se pobune protiv Babilonaca

586/5-573/2. pr. Kr. Vavilonci opsjedaju Tir

585. pr. Kr. Rat između Meda i Aljateta iz Lydije završava, pomrčina 28.5.585.

586-573 Nebukadnezar II. opsjeda Tirus

581. pr. Kr. Vavilonci deportiraju više ljudi iz Judeje

570. pr. Kr. Grci u Cireni poražavaju Apriesa od Egipta

568. – 567. pr. Kr. Apries i Babilonci napadaju Egipat

560. pr. Kr. Krez osvaja jonske gradove

560-547/546 Perzijanci porobljavaju kralja Kroesa iz Lydije

559. pr. Kr. Medijci i Vavilonci udružuju se protiv Perzijanaca

554. pr. Kr. Istočno od rijeke Hyrminus, Kamarina pokušava ustati protiv Sirakuze

554. pr. Kr. Tiranin Phalaris iz Akrage na Siciliji svrgnut

553. pr. Kr. Kamarina na Siciliji pokušava se pobuniti protiv Sirakuze

550. pr. Kr. Kserkses Perzijski pobjeđuje Medu Astyaga

549. pr. Kr. Perzijanci pljačkaju Asiriju

oko 550. pr. Kr. Vavilon pokušava ustati protiv Perzije, ubijeno 3000

545. pr. Kr. Kserkses i Perzijanci osvajaju Baktriju

Grci 2,1 milijun mobilizirali Perzijci 5 milijuna (Herodot)

543. pr. Kr. Sinhalezi osvajaju Vedde na Šri Lanki

540. pr. Kr. Polikrat vodi ustanak na Samosu

540.–16. listopada 539. pr. Kr. Perzijanci osvajaju Babilonsko Carstvo

539. pr. Kr. Grci poražavaju Kartagince

535. pr. Kr. Kod Alale, 120 etruščansko-kartaginskih brodova protiv 60 fokejskih, 2000 poginulih

534-533. pr. Kr. Tarquinius Superbus, posljednji kralj Rima, ubija mnoge senatore i građane

528. pr. Kr. Perzijanci se bore protiv Egipćana

525. pr. Kr. Perzijanci osvajaju Cipar

525. pr. Kr. U Peluziju Kambiz II./Perzijanci/Arapi osvajaju Egipat/ Psamtik III

Židovi pod Perzijom-Estera 9:12-16 76K ubijeno

524. pr. Kr. Aristodemus iz Kumija pobjeđuje Etruščane u Italiji

522. pr. Kr. Lažni Bardija i perzijski građanski rat

522. pr. Kr. Perzijanci ugušili babilonski ustanak; Perzijanci zauzeli Samos

521. pr. Kr. Perzijanci uguše babilonski ustanak

519. pr. Kr. Perzijanci osvajaju Gandharu, Indiju

516. pr. Kr. Darije iz Perzije vodi kampanju

513. pr. Kr. Skit Idantirs pognje Darija I. od Perzije

512. pr. Kr. Darius I. se bori protiv Skita u Traciji

512. – 510. pr. Kr. Keltiberi napadaju Etruščansku. Etruščanin Lars Porsena napada Rim

510. pr. Kr. Tarquinije Oholjak, posljednji kralj Rima, svrgnut

510. pr. Kr. Kroton i drugi gradovi razaraju grčki grad Sybaris u Italiji

510. pr. Kr. Darius osvaja Južnu Rusiju

510.–474./473. pr. Kr. Gou Chian iz Yueha osvaja Fu Chaija iz Wua u Kini

508. pr. Kr. Etruščanin Lars Porsena napada Rim

507. pr. Kr. Atina pobjeđuje Tebu

507. pr. Kr. Spartanci pokušavaju obnoviti aristokraciju u Ateni.

506. pr. Kr. Atinjanina zauzimaju Halkidu u Grčkoj

504. pr. Kr. Sjeveroistočni Indijac Vijaya osvaja Šri Lanku

501. pr. Kr. Kartaginci zauzimaju Cádiz u Španjolskoj

500./499.–478. pr. Kr. Grčko-perzijski ratovi

500/499-496/493. pr. Kr. Jonjska buna protiv Perzijanaca

500. pr. Kr. Semiti napadaju Eritreju, Afriku

500. pr. Kr. - Bantu se šire Afrikom

500. pr. Kr. Perzijanci opsjedaju Naksos u Grčkoj

499. pr. Kr. Perzijanci zauzimaju Efez

498. pr. Kr. Jonski Grci dižu ustanak protiv Perzije

oko 498. – 415. pr. Kr. Selin i Segesta se bore na Siciliji

494. pr. Kr. Otpad rimske plebeje zbog zakona o dugovima Klaudija

494. pr. Kr. Perzijanci pljačkaju Milet i okončavaju Jonsko grčko ustanak

494. pr. Kr. Blizu Lade, grčka pomorska bitka 100 protiv 210 brodova

494. pr. Kr. U Seppeju, Sparta pobjeđuje Argivce u Grčkoj

492. pr. Kr. Mardonius ne uspijeva povesti perzijsku flotu protiv Atene

490. pr. Kr. Perzijanci uništavaju Eretriju u Grčkoj

8. 12. 490. pr. Kr. Na Maratonu 10.000 Grka porazi 20.000 Perzijanaca. Poginulo je 192 Grka i 6.400 Perzijanaca.

Kuge:

Postoji malo informacija o kugama, ali evo onoga što imamo.

765. pr. Kr. Kuga u Asiriji prije Jone

759. pr. Kr. Kuga u Asiriji prije Jonu

701. pr. Kr. Kuga asirske vojske koja je opsjedala Jeruzalem, umrlo je 185.000 ljudi

700. g. pr. Kr. Sifilis poznat među Grcima u Italiji

430. pr. Kr. Kuga u Ateni, Grčka

P: U Zahariji 1,18-21, što su četiri roga i četvorica majstora?

O: Općenito, rog predstavlja političku i vojnu moć u bliskoistočnoj književnosti, prema knjizi An Exegetical Commentary: Haggai, Zechariah, Malachi, str. 110. Lukovi su često bili izrađeni od roga. Osim toga, postoje tri tumačenja.

Četiri carstva koja su vladala Židovima: babilonsko, medijsko-perzijsko, grčko i rimsko. Bog kaže da će ta carstva biti srušena. Slična proročanstva nalaze se u Knjizi proroka Daniela.

Četiri carstva koja su raspršila Židove: egipatsko, asirsko, babilonsko i medsko-persijsko. (The Bible Knowledge Commentary : Old Testament str. 1532.)

Četiri katastrofe: četiri roga predstavljaju rat, glad, divlje životinje i kugu.

P: U Zahariji 2,1-7, što znači čovjek s mjernom vrpcom?

O: To predstavlja prosperitet, veliku populaciju i sigurnost. Pokazuje da je Bog proširivao i štitio Jeruzalem.

P: U Zahariji 2,1-7, ima li mjerna vrpca ovdje isto značenje kao u 2. Kraljevima 21,13?

O: Ne. Ovdje se koristi za gradnju, dok se u 2. Kraljevima 21,13 koristi za uništavanje. Slika koja je metafora ne mora uvijek imati isto značenje svaki put kad se koristi.

P: U Zahariji 2,2-4, je li mladić koji se ovdje spominje Zaharija ili geometar?

O: Vjerojatno je riječ o geometru, a Zaharija je u svojoj viziji prisluškivao razgovor.

P: U Zahariji 2,3-5, koja je razlika između oslanjanja na nešto poput zida za zaštitu, naspram oslanjanja samo na Boga?

O: Postoje tri stanja za vjernika.

1) Vjernik se može prvenstveno oslanjati na prirodnu zaštitu, poput zida, ali se i nadati da će mu Bog malo pomoći.

2) Vjernik se može oslanjati na Boga za zaštitu, ali i izgraditi zid. Zid može biti fizički zid, poput onog koji je Nehemija trebao izgraditi, ili neka druga vrsta zaštite, poput brava na vratima, zaključavanja automobila, životnog osiguranja ili zdravstvenog osiguranja.

3) Vjernik se može osloniti na Boga i ne poduzeti nikakve dodatne korake za vlastitu zaštitu.

U ovom slučaju Zaharija kaže da će u budućnosti Bog prebivati među njima i da neće biti potrebe za zidinama. Međutim, u to je vrijeme postojala potreba za zidinama koje je sagradio Nehemija. Danas je u redu imati brave i osiguranje. Međutim, osiguranje može biti iz tri motivacije: pohlepe da se zaradi mnogo novca u katastrofi, preplavljujućeg straha od katastrofe i zaštite. Samo je treći razlog za osiguranje valjan.

P: U Zahariji 2,3-5, kada bismo trebali vjerovati Bogu i "izgraditi zid" kao Nehemija, a kada vjerovati Bogu i ne graditi zid?

O: Kada vam Bog izravno ili preko Svetog pisma kaže da "ne gradite zid", kao u Jošui 6,26 (1. Kraljevima 16,34), ne gradite zid. Kada vam Bog, izravno ili preko Svetog pisma, kaže da izgradite zid, onda ga izgradite. Kada se Bog ne izriče ni za jednu ni za drugu opciju, tada molite, potražite savjet drugih vjernika i postavite si pitanja poput ovih:

1) Bi li gradio ovaj zid da bih se na njega oslanjao za sigurnost umjesto na Boga?

2) Ako se prvenstveno oslanjam na Boga, bi li i dalje bilo mudro izgraditi ovaj zid?

3) Što bi najbolje proslavilo Boga?

P: U Zahariji 2,8; Ponovljenom zakonu 32,10; Psalmu 17,8; Izreke 7,2, što znači izraz "zjenica oka Njegova"?

Odg: Današnji engleski žargonski izraz nesumnjivo potječe od ovog stiha. Danas znači nekoga tko je posebno miljenik. Međutim, izvorno značenje jest da se tamni dio oka smatrao "jabukom". Bog bi čuvao Židove u vrijeme Starog zavjeta jednako pažljivo kao što bi osoba pazila da joj nitko ne dira oko.

P: U Zahariji 2,11, kada će se mnoge nacije pridružiti Gospodinu?

O: Kršćani vjeruju da se to dogodilo nakon dolaska Isusa. Ne znam kako bi na to odgovorila osoba židovske vjere; to je dobro pitanje za postaviti im.

P: U Zahariji 2,13, zašto je svima ljudima zapovijeđeno da šute?

O: Sveto pismo ne kaže je li to bilo iz poštovanja, strahopoštovanja, straha, poslušnosti, prisile ili kombinacije svega toga. Ipak, o ovom budućem događaju možemo primijetiti tri stvari.

1. Nije se radilo samo o šutnji, već o šutnji pred GOSPODOM.

2. Bog se digao iz svog svetog prebivališta.

3. Velika univerzalna tišina, vjerojatno ista, također se spominje u Habakuku 2,20 i Otkrivenju 8,1.

P: U Zahariji 3,1, je li to bio dokaz da je perzijski dualizam utjecao na židovsku religiju, kako tvrdi Asimovov vodič kroz Bibliju na str. 665?

O: Nimalo. Perzijski zoroastristi vjerovali su u dva boga: dobrog boga vatre i zloga demona. Također su vjerovali u mnoge manje zle demone, a mnogi od tih zlih demona imali su ista imena kao i bogovi hinduizma. Vjerovanje u dobrog Stvoritelja i manjeg, zlog iskušitelja seže sve do Postanka 3.

P: U Zahariji 3,1-3, što ovdje znače Josua i Sotona?

O: Na hebrejskom, Josua znači "Jahve spašava" i isto je ime koje je dano Isusu. Sotona znači protivnik. Stvarnom velikom svećeniku ovdje, po imenu Josua, oprostili su se grijesi, što je prikazano skidanjem njegove prljave odjeće. Isus Krist, iako nikada nije sagriješio (Hebrejima 4:15), bio je prekriven našim grijehom. "Bog onoga koji nije poznavao grijeh učini grijehom za nas…" (2. Korinćanima 5:21 BSB).

P: U Zahariji 3,3 što predstavljaju prljave haljine? U Otkrivenju 3,5, 6,11 i 19,8 spominju se bijele haljine na nebu koje predstavljaju pravedna djela svetaca.

O: To ne predstavlja osobne grijehe velikog svećenika, jer je veliki svećenik simbol Isusa. Ali prljava odjeća doista predstavlja grijeh, jer je Isus bio prekriven našim grijehom na križu. Ali kao što je veliki svećenik, također nazvan Josua/Isus, ponovno odjeven u čistu, prikladnu odjeću, tako će i Isus ponovno biti odjeven u pravednost.

P: U Zahariji 3,8; 6,12; Izaiji 4,2; 11,1; Jeremiji 23,5 i 33,15 tko je Pupoljak?

O: To je Mesija, potomak Davidov, kojega danas znamo kao Isusa Krista. Knjiga židovskog skeptika, Asimovov vodič kroz Bibliju, str. 665 o Zahariji 3,8 također kaže da je to bio jasan pokazatelj dolaska Mesije.

P: U Zahariji 3,9 i 4,10b, što znači kamen sa sedam očiju?

O: Vjerojatno je da je to isti sedmerostruki Duh Božji spomenut u Izaiji 11,2 i Otkrivenju 1,4.

P: U Zahariji 3,9, kako bi se bezakonje zemlje uklonilo u jednom danu?

Odg: Naši su grijesi uklonjeni onog dana kada je Isus umro na križu za nas. Ovo je dobro pitanje za Židove: kako mislite da bi Bog uklonio nepravdu iz zemlje u jednom danu?

P: Jesu li Zaharija 3,9 i 3,10 mesijanska?

O: Neizravno, da. Postoje četiri vrste mesijanskih proročanstava: izravna, neizravna, tipološka i tipološko-proročka. Ovo je neizravno proročanstvo o Mesiji. Ne spominje Mesiju izravno, ali to se ne može dogoditi dok Mesija ne dođe.

P: U Zahariji 3,10, što znači da će svaki čovjek sjediti pod svojom lozom i smokvom?

O: To bi bilo opće vrijeme mira, najvjerojatnije tijekom Tisućljeća. Potrebno je vrijeme da vinova loza i stabljike smokve narastu; stoga bi taj mir trajao dugo.

P: U Zahariji 4,2-7, što su dva maslina i svijećnjak?

O: U Solomonskom hramu kerubini su bili izrađeni od maslinovog drveta i obloženi zlatom. Vrata unutarnjeg svetišta također su bila izrađena od maslinovog drveta s ukrasima kerubina. Dvije masline vjerojatno su dva svjedoka spomenuta u Otkrivenju 11,4. Pogledajte raspravu o Otkrivenju 11,4 za identitet ta dva čovjeka.

P: U Zahariji 4,2-7, koja je veza između dva maslinaća i menore?

Odgovor: Iako menora može gorjeti na maslinovo ulje, odnos je ovdje dublji od toga. Dva maslina stabla neprestano opskrbljuju menoru uljem za paljenje.

P: U Zahariji 4,6b, što ovdje znači: "Ne ni snagom ni moći, nego mojim Duhom"?

O: Bog kaže da će ostvariti svoju volju u ovim stvarima – zlatnom svijećnjaku, dvjema maslinovim stablima i obnovi Jeruzalema – bez upotrebe ljudskih vojnih, političkih ili drugih ljudskih sila.

P: U Zahariji 4,7, kako se "velika gora" pretvara u "ravnicu"?

O: U ovom kontekstu, velika gora je prepreka koja se čini nepremostivom za ostvarenje onoga što Bog kaže. Čini se da Bog ne samo da uživa pokazati da može ostvariti svoju volju, već da je može ostvariti i svladavši čak i najveće prepreke koje bi mogle stajati na putu.

P: U Zahariji 4,7, nailazite li ponekad na prepreke u služenju Bogu? Kada molite Boga da ih ukloni, zašto ih On često ne ukloni odmah?

O: Prepreke mogu biti fizičke (zdravlje, novac, udaljenost itd.), unutarnje (razočaranje, iskušenje, lijenost itd.) ili drugi ljudi (obitelj, protivljenje itd.). Ponekad Bog odmah ukloni prepreke, a ponekad i ne. Ponekad Bog koristi te prepreke kako bi razvio naš karakter, posebice našu ustrajnost. Često mislimo da Bog strpljivo čeka dugo vremena, ali Bog ne samo da čeka; On koristi vrijeme da nas razvija i razvija naše strpljenje.

P: U Zahariji 4,10, što simbolizira olovna strijela?

O: Sama olovna struna ne predstavlja ništa. Ali olovna struna u ruci Zerubabela znak je koji potvrđuje proročanstvo da će izgraditi hram. Hram je dovršen 13. ožujka 515. g. pr. Kr.

P: U Zahariji 4,10, što su "mali počeci" o kojima se ovdje govori?

O: To se konkretno odnosi na Hram, koji će izgledati prilično malen i jednostavan u usporedbi s hramom iz vremena prije izgnanstva. Može se odnositi i na Jeruzalem na gori Sion. Općenito, iako se možemo obeshrabriti gledajući male rezultate naših početnih koraka poslušnosti, Bogu se sviđaju mali koraci jer oni prerastaju u veće stvari i veće korake. Zapamtite da Bog ne vidi stvari onako kako ih vide ljudi i trebali bismo pokušati gledati stvari Božjim očima.

P: U Zahariji 4,10, zašto Bog i ljudi imaju tako različite perspektive o tome što je veliko, a što je malo?

O: Prvo pogledajmo tri stvari: resurse, vrijeme i sigurnost.

Resursi: Poput razmaženog djeteta, često se usredotočujemo na ono što nam nedostaje i poželjeli bismo da imamo, umjesto na ono što doista imamo. Kao što je rekao Hudson Taylor: "Božje djelo, učinjeno na Božji način, nikada neće ostati bez Božje opskrbe." I dalje trebamo tražiti od Boga i drugih resurse koji su nam potrebni, ali trebali bismo shvatiti da je bitka Gospodnja, a ne naša.

Vrijeme: Mislimo da nikada nemamo dovoljno vremena. Bog nam nije dao dovoljno vremena da učinimo sve što bismo možda poželjeli, ali dao nam je dovoljno vremena da učinimo ono što On želi da činimo. Moramo paziti da ne rasipamo vrijeme koje nam je Bog dao, ali Bog nam je dao dovoljno vremena za ono što On želi, uključujući i vrijeme za osvježenje i odmor.

Sigurnost: Poput uplašenog djeteta, bojimo se nepoznatog i želimo svesti svaki rizik na najmanju moguću mjeru. Zaboravljamo da Bog sa sigurnošću poznaje budućnost, čak i većom sigurnošću nego što poznajemo prošlost. Bog ne želi da budemo nepromišljeni i rizični, već želi da zakoračimo i napustimo svoju zonu udobnosti zbog Njega.

Međutim, ništa od navedenog nije temeljni uzrok zašto ljudi često gledaju na stvari drugačije od Boga. Ponekad imamo drugačiju perspektivu od Boga jer ne znamo koja je Božja perspektiva. No, češće već imamo ideju o Božjoj perspektivi, a ipak biramo usredotočiti se na probleme koje vidimo u resursima, vremenu i sigurnosti, umjesto na Boga i druge.

Q: U Zahariji 4,11-12, kako bi se život kršćanina, koji je ispunjen od drugih, razlikovao od života kršćanina koji opskrbljuje druge uljem?

Kršćanin može živjeti moralnim životom, ići u crkvu i učiti, a opet u biti biti "primaoc" umjesto "davatelja". Mogu učiti od drugih kršćana, što je dobro, ali također trebaju učiti izravno od Boga, kroz molitvu i proučavanje Njegove riječi. Svi trebamo služiti jedni drugima i u redu je da vam drugi kršćani služe. Ali provode li drugi više vremena služeći vama, ili vi provodite više vremena služeći drugima? Postoji vrijeme u duhovnom hodu kršćanina kada je ispravno i primjereno da uče više od drugih i da ih drugi više služe; to se naziva djetetom u Kristu. Ali postupno trebamo sazrijeti u snažne mladiće i djevojke, a zatim u mudre savjetnike, dok hodamo u vjeri.

P: U Zahariji 4,11-12, iako trebamo osigurati ulje za druge, vjernici u konačnici trebaju naučiti dobivati svoje "ulje" od Boga. Kako dobivamo svoje "ulje" od Boga?

O: Ispunjavamo se provođenjem vremena s Bogom, u proučavanju Biblije i molitvi. Također doživljavamo Božju prisutnost tijekom dana, dok živimo za Njega.

P: U Zahariji 5,1-4, što znači leteći svitak?

O: To su iste dimenzije kao i Šator sastanka, a leteći svitak brzo bi donio sud. Velika veličina svitka bacila bi sjenu nad velikim područjem zemlje.

P: U Zahariji 5,5-11, što znači žena u košari i Babilon?

O: Žena predstavlja pokvarenost, a vjetar je odvodi u njezin dom, u Vavilon. Idolopoklonstvo u zemlji nehotice bi otišlo u Vavilon i ondje bi ostalo neko vrijeme. S jedne strane, zapadna astrologija potječe iz Vavilona. No, nad tim se nadvija ključna uloga koju će Vavilonska žena odigrati u posljednjim vremenima, kao utočište za zlo i mjesto kamo će se vjernici skloniti. Vavilon se spominje u Otkrivenju 17-19, Izaiji 21,9; 48,20; i Jeremiji 50,2-8.

P: U Zahariji 6,1-8, što predstavljaju četiri kola?

O: To su četiri duha s neba koja patroliraju zemljom. Njihova svrha i učinci razlikuju se od onih četvorice jahača iz Otkrivenja 6,1-8.

P: U Zahariji 6,5, jesu li to četiri "duha" ili "vjetra"?

O: Hebrejska riječ ruah može značiti i jedno i drugo, ali njihova aktivnost sugerira da je ovdje zamišljen duh. Međutim, Zaharija je možda namjerno upotrijebio tu riječ s oba značenja.

P: U Zahariji 6,8, kako je Duh Božji dobio mir u zemlji sjevera?

O: Ovo proroštvo kaže da će Božji narod imati mir na sjeveru. Postoje četiri mogućnosti za specifično ispunjenje ovog proroštva.

Perzija se smatrala sjeverom (Izaija 41,25; Jeremija 50,3; 51,48). Zapravo je bila na sjeveroistoku, ali da bi se iz Izraela došlo u Perziju, prvo bi se išlo ravno prema sjeveru.

Hazarije: Nakon oko 700. g. n. e., tursko pleme nazvano Hazarijama osvojilo je veći dio istočne Ukrajine. Umjesto da postanu muslimani i otuđe se Bizantincima, ili da postanu kršćani i otuđe se muslimanima, odlučili su se obratiti na judaizam. Međutim, neki bi mogli smatrati da ovo nije ispunjenje Zaharije 6,8, jer neki kršćani vjeruju da Židovi od razapinjanja više nisu Božji izabrani narod.

Kasnije u povijesti: S jedne strane, nakon muslimanskih osvajanja, kršćani su mogli emigrirati u Europu i biti sigurniji. Međutim, tijekom srednjeg vijeka, pa čak i danas, u mnogim muslimanskim zemljama kršćanski stanovnici bili su donekle sigurni, sve dok su plaćali dodatni porez (džiziju) koji se nametao Židovima i kršćanima.

Buduće vrijeme: Ovo bi se moglo smatrati ispunjenim tijekom posljednjih vremena. Joil 2,20 također spominje napadače sa sjevera.

P: U Zahariji 6,9-15, što je neobično u strukturi ovog odlomka?

Odgovor: To je književni postupak koji se naziva kiazmus.

Riječ mi se Gospodnja obratila

..Uzmite dar od izgnanika

….kuću Jošije

……Uzmite srebro i zlato, napravite raskošnu krunu

……..stavi je na glavu velikog svećenika

……….On će izgraditi hram Gospodnji

……..sjedi na Njegovom prijestolju i vlada… svećenik na Njegovom prijestolju

……kruna

….kao spomen u hramu Gospodnjem

..Čak će i oni izdaleka doći i graditi

Poslušajte glas Gospodina, Boga vašega

P: U Zahariji 6,10, tko je bio Tobija?

O: To je vjerojatno bila ista osoba koja se vratila sa Zerubabelom i Josuom u Ezra 2:60.

P: U Zahariji 6,12-13, Pupoljak je onaj koji će izgraditi Hram Gospodnji, ali tko je Pupoljak?

O: Pupoljak je Isus Krist. Kroz Njegovu smrt i mi smo uključeni kao dio Božjeg hrama. Za više o tome pročitajte Hebrejima 3,1-6; 1. Korinćanima 6,19; 1. Petrovu 2,5-6; i Zahariju 6,15.

P: U Zahariji 6,13 je li u izvorniku pisalo "kronama" (u množini), a kasnije je to izmijenjeno kada se proročanstvo pokazalo neistinitim, kako tvrdi Asimovov vodič kroz Bibliju, str. 666?

O: Ne. Hebrejski tekst i dalje glasi "kronje", dok Septuaginta i sirijski prijevod glase "kronja". Kipi s Mrtvog mora ne sadrže ovaj stih. Bez obzira na to, Asimovov vodič kroz Bibliju, str. 665. o Zahariji 3,8, slaže se da je Pupoljak Mesija. Prorokovanje se ispunilo u Isusu.

P: U Zahariji 7,1-2, zašto su postili u petom i sedmom mjesecu?

O: To nigdje nije zapovijeđeno u Starom zavjetu; odlučili su to učiniti sami, kako bi žalovali zbog gubitka svoga hrama i svoje zemlje. Bog nije rekao da je post općenito pogrešan, ali nije bio zadovoljan što su se usredotočili na gubitak hrama umjesto da se pomire s Njim. Ponekad smo više usredotočeni na Božje djelo ili na ono što smo izgubili, nego na približavanje Bogu. Bog nije rekao da su njihove radnje bile pogrešne, već da su im prioriteti bili pogrešni.

P: U Zahariji 7,3-6, kada Bog prihvaća plakanje i post, a kada ne?

O: Bog uvijek prihvaća istinsko i iskreno plakanje i post za grijeh. Čak i ako netko nije potpuno iskren, i dalje može postiti, ali neka bude iskren prema Bogu u vezi sa svojim nedostatkom potpune iskrenosti.

1. Međutim, Bog ne prihvaća plakanje i post koji nisu iskreno pokajanje.

2. On ne prihvaća plakanje i post kao "pogodbu" da Ga natjera da nešto učini.

3. Bog ne prihvaća plakanje i post za druge bogove kao plakanje i post za Njega.

P: U Zahariji 7,4-6, kako su ljudi postili za sebe?

O: Bili su zauzeti tugovanjem zbog gubitka hrama, ali Bog je želio da Mu se približe i rade na obnovi svoga hrama. Sada nije bilo vrijeme za žalovanje, već za obnovu, a oni su sporo djelovali.

P: U Zahariji 7,8-10, kako su pravda, milosrđe i suosjećanje bolji od posta?

O: Isus je rekao da je druga najveća zapovijed ljubiti bližnjega kao samoga sebe. Post može biti dobar da vam pomogne usmjeriti vašu pobožnost Bogu. Ali post se odnosi na vas same. Pravda, milosrđe i suosjećanje prvenstveno služe Bogu pomažući drugima.

P: U Zahariji 8,2; Izlasku 20,5; 34,14; Ponovljenom zakonu 4,24; 5,9; 6,15; Jošui 24,19; Nahumu 1,2; 1. Korinćanima 10,22, zašto je Bog ljubomoran, budući da 1. Korinćanima 13,4 kaže da ljubav ne zavidi, a Bog je ljubav?

O: Bog može biti ono što On želi. Bog je ljubav, ali Bog je i druge stvari. Mi bismo trebali dijeliti, u manjoj mjeri, mnoge Božje osobine: ljubav, milosrđe, dobrotu, istinu, mudrost, svetost itd. Ali druge Božje osobine ne smijemo imati, kao što su osvetoljubivost, obožavanje i ljubomora. I naravno, trebamo njegovati dvije osobine koje Bog na Nebu nema: vjeru i nadu.

P: U Zahariji 8,3, Jeruzalem je nekada bio mjesto za Solomonski hram, ali od tog vremena, s idolopokloničkim obožavanjem i uništenjem hrama od strane Babilonaca, Jeruzalem više nije izgledao kao vrlo sveto mjesto. Ali Zaharija 8,3 kaže da će ga Bog ponovno nazvati Svetim. Kako Bog može "ponovno posvetiti" život osobe?

A: Stvari su svete, ili nisu, samo zato što ih Bog tako proglasi, i iz nijednog drugog razloga. Ali Bog je rekao da ćemo biti sveto svećenstvo i narod u 1. Petrova 2:5,9, i Bog nam je dao odgovornost da naša tijela budu hram, sveto Gospodinu u 2. Korinćanima 6:16-17, 2. Petrova 3:11, i Hebrejima 12:14.

P: U Zahariji 8,4–5 ljudi su radost definirali kao sreću koja postoji u odnosu s Bogom bez obzira na okolnosti, dok se obična sreća temelji samo na okolnostima. Govori li Zaharija 8,4–5 o radosti ili samo o običnoj sreći?

O: Zaharija 8,4-5 govori o sreći koja ovisi o okolnostima i to je također u redu. To ukazuje na to da će to biti mirno vrijeme bez straha, a prisutnost starijih ljudi ukazuje na to da su ljudi mogli doživjeti duboku starost, umjesto da budu ubijeni u ratu, gladi ili bolesti.

P: U Zahariji 8,4-5 Jeruzalem je imao mnogo tužnih uspomena, prvo na pobunu protiv Boga, a zatim na tugu opsade, razaranja i izgnanstva. Ali Bog obećava da će ponovno biti sretno mjesto. Kada se netko tko je odlutio od Boga želi vratiti, može li ga Bog ponovno učiniti sretnim?

O: Naravno. Kada se osoba pokaje i pokori Bogu, čak i nakon što je bila kažnjena, Bog joj može ponovno dati radost. Bog može "nadoknaditi godine koje su pojeli skakavci" (Joel 2,25) i, bez obzira na to je li patnja bila zbog kazne ili iz drugih razloga, poput Jobovih, Bog može ponovno blagosloviti ljude. Naravno, neki ljudi ne vide ovo obnavljanje u ovom životu; ali vidjet ćemo ga na nebu.

P: U Zahariji 8,9-13, zašto je ova poruka uokvirena izrazom "neka vam ruke budu jake"?

A: Osim što je sama poruka ohrabrujuća, Bog im je izričito govorio da budu snažni, marljivi i entuzijastični u svom zadatku. Saznanje da zadatak nije uzaludan i da je to Božja volja pruža motivaciju za obavljanje zadatka. Međutim, tu motivaciju trebamo iskoristiti da zaista obavimo zadatke koje Bog želi.

P: U Zahariji 8,10, kako i zašto Bog ponekad okreće svakog čovjeka protiv njegovog bližnjega?

O: To bi moglo biti sudsko otvrdnjavanje, slično onome kada je Bog otvrdnuo srce faraona nakon što ga je faraon sam otvrdnuo. Ako osoba pokušava dobiti što više može od drugih, bilo bi samo prikladno da i drugi pokušaju dobiti što više mogu od te osobe. Jedan od kazni za pohlepu i iskorištavanje drugih jest sukob koji nastaje kada drugi vide kakva ta osoba doista jest.

P: U Zahariji 8,13, kako se kletva, čak i kletva od Boga, može pretvoriti u blagoslov?

O: Kada se pojedinac ili narod pokaje i okrene Bogu, čak i nakon što su bili disciplinirani, kažnjeni ili uništeni, Bog ima čudesan način da čak i prokletstvo pretvori u blagoslov. Poslanica Rimljanima 8,28 kaže da sve djeluje zajedno na dobro za one koji Ga vole. To može uključivati kaznu, propast i prokletstva.

P: U Zahariji 8,14, zašto Bog ponekad ne pokazuje milosrđe i zašto je sada odlučio pokazati milosrđe?

O: Zaslužuje li svatko drugu priliku? Mi ne zaslužujemo ništa od Boga, čak ni milosrđe ni sažaljenje. Ako netko ne traži drugu priliku, ne želi je ili bi ponovio isto što je i prije ako bi je dobio, zašto bismo onda mislili da zaslužuje drugu priliku, bilo od Boga ili od nas? Ali se ti Božji narod u Zahariji 8 pokajao, i Bog se obradovao što im je dao još jednu priliku te im je pokazao milost, sažaljenje i milosrđe.

P: U Zahariji 8, 14. stihu, zašto bi ih Bog kažnjavao zbog toga što su ga njihovi očevi naveli na bijes, kad u Ezekielu 18 piše da Bog ne kažnjava sinove za grijehe njihovih očeva?

O: Ništa u Svetom pismu ne kaže da bi ih Bog kaznio ili proglasio krivima ako se nacija pokajala i nisu išli putem svojih otaca. Međutim, ako žive na određeni način, kao što su živjeli njihovi roditelji, primit će istu kaznu. Ako ih roditelji uče lošim stvarima i oni slijede ono što su ih roditelji naučili, Bog će njih smatrati odgovornima, a ne samo njihove roditelje.

P: U Zahariji 8,21-23, kada će mnogi narodi tražiti GOSPODA u Jeruzalemu?

O: To će se vjerojatno dogoditi tijekom Tisućljeća.

P: U Zahariji 8,23, odnosi li se izraz "Židov" samo na nekoga iz južnog kraljevstva Judeje ili na kraljevstva sjeverno i južno?

O: "Židov" se odnosio na nekoga iz južnog kraljevstva, čak i u vrijeme izgnanstva. No nakon izgnanstva, budući da se uglavnom vratili ljudi iz južnog kraljevstva, taj pojam počeo je označavati sve Izraelce koji su sačuvali svoj identitet.

Južno kraljevstvo: Izraz u 2. Kraljevima 16,6 odnosi se na "Židove". 2. Kraljevima 25,25 odnosi se na Židove; to je upravo u vrijeme babilonskog izgnanstva i odnosi se na ljude iz južnog kraljevstva.

U 2. Kraljevima 18,26. i 28., 2. Ljetopisima 32,18. i Izaiji 36,11. i 13., u vrijeme Izaije i Ezekije, kada su Senakerib i Asirci opsedali Jeruzalem, time se mislilo na jevrejski jezik.

Benjamini je bio u južnom kraljevstvu. Tijekom izgnanstva, Mordekaj je bio Benjaminićanac kojeg se osam puta u knjizi Estere naziva Židovom. Pavao je također bio iz Benjamina (Filipljanima 3,5).

P: U Zahariji 9-14, koji su dokazi da je ovaj dio napisao drugi autor od onoga koji je pisao poglavlja od 1 do 8?

Odgovor: Nijedan. Neki liberalni kritičari to su postulirali na temelju toga što su ta dva proročanstva promjenjiva u naglasku i sadržaju.

P: U Zahariji 9:1, gdje je zemlja Hadrach?

O: To se također naziva i Hatarikka. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu današnje Sirije, sjeverno od Hamata, na rijeci Orontes.

P: U Zahariji 9:1-9, zašto bi se Bog točno naljutio na ove dvije zemlje, Siriju/Libanon i Filisteju, kao i na Vavilon u Zahariji 2:7-10?

O: Evo razloga navedenih u Zahariji.

Tir (na obali) izgradio je tvrđavu i gomilala je srebro i zlato kao prašinu i blato u Zahariji 9:3-4.

Filistejci su imali oholost i krvavu nasilnost u Zahariji 9:6-7.

Vavilon je opljačkao Sion u Zahariji 2:8.

Vavilonska će biti dom ženi nečestivosti u Zahariji 5:7-11.

Općenito, Božji je proklet bio na ugnjetavatelje koji su navalili na Božji narod u Zahariji 9,8b.

Možda danas, kada je Bog ljut na neku zemlju, to može biti iz točno istih razloga.

P: U Zahariji 9,5, kada Askelon neće biti naseljen?

O: Kad su Babilonci napali Palestinu, pustošili su Filisteju kao i Judu. Aškelon je kasnije obnovljen, jer ga je Juda Makabejac osvojio u 1. Makabejcima 10,86; 11,60. Naravno, Zaharija 9,5 nije rekao da će Aškelon biti napušten zauvijek.

P: U Zahariji 9,5–7, Amosu 1,6–8 i Sefaneji 2,4–5, zašto su navedena samo četiri od pet glavnih filistejskih gradova, a ne Gat?

O: Ne znamo je li grad Gat u to vrijeme još uvijek postojao. Asirijski zapisi spominju "Gimti u zemlji Ašdoda", ali nakon tog razdoblja ne postoje povijesni zapisi. Muslimanski grobljani na tom mjestu ograničavaju daljnja iskapanja.

P: U Zahariji 9,13, kada bi se Židovi i Grci borili?

O: Ovo se dogodilo nakon vremena Aleksandra Velikog, kada su se Makedonci pobunili protiv Seleukida od 175. do 163. g. pr. Kr.

P: U Zahariji 10,1-2, ponekad ljudi griješe jer ne traže od Boga stvari, ali u ovom slučaju Bog suprotstavlja to činjenici da ljudi od idola traže ono što Bog pruža. Koje su to stvari koje Bog pruža, a koje ljudi danas često traže od drugih?

O: Na površinskoj razini to su materijalne stvari, financije, zdravlje, zabava i užitak. Na dubljoj razini, ljubav, poštovanje, sigurnost i važnost. Ponekad ljudi čine stvari koje se čine ludima zbog svojih iskrivljenih pokušaja da te stvari postignu od drugih.

P: U Zahariji 10,2b-3, tko su točno pastiri na koje je Bog ovdje ljut?

O: Nisu u pitanju samo lažni učitelji, jer piše da narodu nedostaje pastir. Radije, to su pastiri koji podbacuju u zadatku vođenja naroda. Neki od njih možda uče lažne stvari, dok drugi možda jednostavno ne rade ništa.

P: U Zahariji 10,3 zašto Bog kaže da će kazniti jarce (BSB "vođe")?

O: To se može odnositi na pastire koza, drugim riječima, vođe ljudi koji nisu bili Božje ovce. Alternativno, moglo bi se odnositi na boga koza i one koji su ih obožavali.

Pogledajte Believer's Bible Commentary, str. 1166, za više o tumačenju da se radi o pastirima koza, odnosno vođama ljudi koji nisu bili Božje ovce. Alternativno, to bi se moglo odnositi na boga kozu i one koji su ga obožavali.

P: U Zahariji 10,4, Izaiji 22,23-25 i Ezekielu 15,3, što predstavlja klin?

U svim slučajevima klin je morao biti nepomičan i na njega su se mogle vješati stvari. Međutim, klin će se s vremenom otkinuti. Ezekiel 15,3 kaže da klin mora biti izrađen od čvrstog drveta, a ne samo od loze.

P: U Zahariji 10,4, kako se razlikuju snaga temeljnog kamena, kolca i luka? Koja vrsta snage najbolje opisuje vašu duhovnu snagu?

O: Temeljni kamen mora biti čvrst jer se na njega oslanja cijela građevina, a mora imati i ispravne dimenzije jer se prema njemu mjere ostali. Kolac, bilo da drži šator ili da na njemu visi nešto na zidu, mora biti nepomičan, nepromjenjiv i možete vjerovati da će ono što objesite na njega ostati ondje. Ništa što je pričvršćeno za kolac ne bi smjelo pomaknuti. Nasuprot tome, luk se mnogo pomiče, ali samo u određenim smjerovima. Trebamo biti poput stijene na koju se ljudi mogu osloniti, prepoznajući da je naš istinski temelj Krist. Trebamo biti klin na koji se ljudi mogu osloniti za zdravu nauku i mudre savjete, a ne za savjete koji se mijenjaju ovisno o tome kako pušu politički vjetrovi. Ali ne trebamo biti samo budni, već i aktivni u obrani stada od napada.

P: U Zahariji 10,6 Bog daje dragocjeno obećanje da će im odgovoriti. Na koje načine nam Bog ne odgovara zato što ne molimo?

O: Ponekad ne molimo jer zaboravimo ili jer se previše trudimo sami. Drugim puta ne molimo jer mislimo da je to premalo da bi Bogu bilo stalo. Ponekad mislimo da Bog neće htjeti pomoći. No, svejedno bismo trebali moliti i vidjeti što Bog čini.

P: U Zahariji 10,6-10, koje razloge možete vidjeti zašto Bog jača i obnavlja svoj narod?

O: Evo nekih mogućih navedenih razloga.

Bog ih je sažalio (Zahija 10,6)

Njihova će se srca radovati u Gospodinu (Zaharija 10,7b)

Bog ih otkupljuje (Zah 10,8b)

Sjetit će se Boga, čak i u dalekim zemljama (Zahija 10,9a)

Bog ih želi okupiti kako bi ih bilo mnogo (Zah 10,10)

P: U Zahariji 10,6-10, kako biste vi kao vođa ili ohrabrujuća osoba brinuli o nekome tko se osjeća razočaran svojim pastorom ili Bogom? Što im možemo obećati?

O: Problem svake crkve jest u tome što njome upravljaju pogrešivi vođe koji nisu bezgrešni. Ako netko gleda na svoje vođe, a ne na Boga, gotovo je sigurno da će se u nekom trenutku razočarati, jer svi griješimo, bilo u poučavanju, djelima ili čak samo stavovima. Ali ako nas ohrabruje dobro koje vidimo i gledamo u Isusa kao naš uzor, tada možemo bolje poslušati Rimljanima 15,7 i prihvaćati jedni druge kao što je Krist prihvatio nas. Lažne učitelje i nepokajnike trebamo izopćiti iz crkve, ali također trebamo prepoznati da nitko nije savršen. Jedna šala s porukom kaže da ako ikada pronađete savršenu crkvenu zajednicu, ne pristupate joj, jer ako to učinite, uništit ćete je.

P: U Zahariji 10,8 i Izaiji 5,26 (KJV) je li neprimjereno da Bog navodno "zazvižduje", kao što tvrdi musliman Ahmad Deedat?

O: Zapravo, u Zahariji 10,8 stoji: "Zazvit ću [Bog] za njima da se okupe." Isto tako, u Izaiji 5,26 stoji da On "zviždi onima na krajevima zemlje" (BSB). NKJV također ima "zviždi". Stoga nije neprikladno da Bog nekoga pozove i da oni moraju doći i učiniti što On zapovijeda.

P: U Zahariji 10,11, kada će budući ponos Asirije biti oboren?

O: Prvo ono što nije odgovor, a zatim odgovor.

To nije odgovor: Nakon što su Turci osvojili Bliski istok, progonili su Armence i asirske kršćane. Međutim, nije ih ostalo mnogo, i sigurno ne dovoljno za ponos.

Odgovor: Nakon Aleksandra Velikog, dvije glavne carevine bile su Ptolemeji u Egiptu i Seleukidi u Siriji. Budući da su spomenuti Egipat i [A]sirija, ovo je vjerojatno bila greška prepisivača za Siriju.

U svakom slučaju, zemlja Asiraca bila je dio Seleukidske carevine.

P: U Zahariji 10,11, kada će odstupiti žezlo Egipta?

O: Od vremena Babilonaca nadalje, više nikada neće biti drugog faraona. Egipat nikada više neće biti neovisna zemlja, osim za vrijeme kratkog ustanka protiv Perzijanaca, te pod grčkim Ptolemejima, a mnogo, mnogo kasnije i pod muslimanskim Fatimidima, i naravno, u moderno doba.

P: U Zahariji 10,12, kako Bog može nekoga ojačati u Gospodinu?

O: Iako smo već spašeni kada prvi put prihvatimo Krista, imamo odgovornost jačati u Gospodinu. I ne možemo sami ispuniti tu odgovornost. Ali i dalje smo odgovorni da se podložimo Duhu Svetomu, da Mu ne samo dopustimo, već i aktivno poželimo da nas promijeni. Promjena znači da prestajemo raditi i razmišljati na stari način i počinjemo raditi i razmišljati Božjim putem, onako kako On želi. Provodite li dovoljno vremena moleći se, čitajući Božju riječ, družeći se s drugim vjernicima kako biste i vi ojačali i njih ojačali, te čineći ono što znate da Bog želi da činite?

Ako pogledate na svoj život od prije pet godina u usporedbi s danas, nadam se da su se stvari promijenile. Nadam se da ste bliži Bogu, poslušniji Njemu, mudriji u Njegovoj riječi i bolje opremljeni strašću za služenje i dijeljenje s drugima. Nadam se da ćete za pet godina, ako Gospod odgoditi svoj dolazak, biti bliži Bogu nego što jeste sada.

P: U Zahariji 11,1-3, zašto piše da će vatra proždrijeti moćne cedrove Libanona i uništiti drveće?

O: Drveće je metafora za moć i ljepotu Libanona, a to znači da će moć i ljepota Libanona biti srušena. Danas je Libanon zemlja koja i dalje ima ljepote, ali je doživjela brojne masakre, kako od muslimana, tako i od onih koji sebe nazivaju kršćanima.

P: U Zahariji 11,5, koje su karakteristike pastira koji brinu o svojim ovcama, nasuprot pastirima koji to ne čine?

O: Zaharija 11,5-6 pokazuje da su se brinuli za svoje ovce isključivo zbog novčane dobiti koju bi im to donijelo. Oni će tlačiti narod. Pastir nije smio prodavati neke od ovaca svoga gospodara. Bio je unajmljen da se brine o ovcama, štiteći ih od vukova, pada s litica, zimske hladnoće i premještajući ih kako bi imao dovoljno za jesti i piti.

P: U Zahariji 11,7, koji su to dva štapa?

O: Dvije su značajke Davidova kraljevstva bile slomljene: jedinstvo između sjevera i juga te Božja naklonost. Čini se da postoji veza između unutarnje značajke Božje naklonosti i vidljivog, vanjskog znaka jedinstva.

Milost ovdje je prvenstveno Božja zaštita od neprijatelja Izraela. Naravno, milost, u smislu ugodnosti u Božjim očima, već je bila odsutna. Budući da je tomu tako, podjela između Izraela i Jude ne samo da je bila proročanstvo, nego ju je i Bog usmjerio u 1. Kraljevima 11,29-33; 12,22-24.

P: U Zahariji 11,7, odnose li se ova dva štapa na dvije palice u Ezekielu 37:15-23?

O: Ne. Ezekiel nam kaže da dvije štapa u Ezekielu 37 predstavljaju Izrael i Judu. Zaharija nam kaže da dvije štapa u Zahariji predstavljaju "Milost" i "Ujedinjenje".

Svaki put kad se riječ štap koristi u Bibliji, ne mora nužno simbolizirati istu stvar. Štoviše, treći primjer je "trska" u Ezekielu 29,6, za koju je jasno navedeno da je Egipat. Kao što metafora egipatske trske, u drugom poglavlju Biblije, nema veze s dvjema štapovima, tako ni metafora dvaju štapova nema veze s dvjema palicama u Zahariji 11,7.

P: U Zahariji 11,8, kakav je značaj otpuštanja tri pastira u jednom mjesecu?

O: To bi mogli biti

1. Tri pojedinca

2. Ured kralja, svećenika i proroka

3. Svećenici, učitelji i građanski suci

U Jeremiji 25:34-38, Bog također prekorava vođe naroda kao pastire.

P: U Zahariji 11,8–9, kad je vođa dobar, zašto se sljedbenici i dalje umaraju od njega ili je preziru?

O: To je često zato što sljedbenici misle da ih se sprječava da dobiju nekoga ili nešto bolje. Ponekad vođa vodi ljude u smjeru u kojem bi trebali ići, ali to možda nije put kojim žele ići, osobito ako je to povezano s nekom nelagodom ili žrtvom. Kršćanski vođa možda želi da se ljudi približe Bogu, a ljudi to ne žele učiniti. Ponekad vođa ima viđenje o tome kako bi trebao usmjeravati ljude, a ljudi imaju sasvim drugačije viđenje o tome što bi vođa trebao činiti.

P: U Zahariji 11,10, kada je Bog prekršio saveze?

A: Bog nikada nije prekršio Svoju riječ. Međutim, kada Bog da obećanje uvjetovano ponašanjem ljudi, a ljudi ustraju u neispunjavanju tog uvjeta, dođe vrijeme kada Bog kaže da uvjetovano obećanje neće biti ispunjeno. Jedno od poznatijih uvjetovanih obećanja, koje nije uvijek bilo ispunjeno, nalazi se u 2. Ljetopisima 7,14.

P: U Zahariji 11,12–13, koja je važnost trideset srebrnjaka?

O: Sam Zaharija ostavlja to kao misterij, barem do vremena koje je njemu bilo buduće. Izlazak 21,32 određuje 30 srebrnjaka kao cijenu za bika koji ozlijedi roba. Naravno, Juda je kasnije izdao Isusa za 30 srebrnjaka.

P: U Zahariji 11,13, bi li riječ "glinar" doista trebala biti "blagajna"?

O: To je neizvjesno. Sirijska verzija ovdje kaže "trezor". Hebrejski tekst kaže "glinar", a Septuaginta kaže "peć".

P: U Zahariji 11,14; 1. Kraljevima 11,11-13; 12,22-24, tko je prekinuo jedinstvo između Judeje i Izraela i zašto?

O: Bog je to učinio, ali zapravo postoje tri komplementarna odgovora. Bog je obećao, Bog je koristio ljude kao svoje posrednike i Bog ih je spriječio da se ponovno ujedine. U 1. Kraljevima 11,11-13, nakon što je Solomon neposlušao, Bog je rekao Solomonu da će uzeti veći dio Izraela iz njegove kuće. Međutim, zbog njegova oca Davida, Bog to ne bi učinio za Solomona, već za njegova sina. Aktivni čimbenik u tome bila je tvrdoglavost Salomonova sina Jeroboama i to što se narod više nije želio podvrgavati prisilnom radu. Jeroboam je namjeravao "riješiti" problem okupljanjem vojske kako bi ponovno osvojio sjeverne plemena, ali Bog je poslao svoga proroka Šemaiju da kaže Jeroboamu i svemu narodu da se ne ponovno ujedine, jer "ovo je moje djelo". Grupa koja sebe naziva lokalnom crkvom kaže da je podjela među vjernicima jedan od najtežih grijeha te navodi primjere podijeljenog kraljevstva. Neprijateljstvo i svađa među kršćanima su teški grijeh, ali odvraćanje od Boga bilo je još ozbiljnije, i Bog nije želio jedinstvo dvaju kraljevstava kada Ga nisu slijedili svim srcem.

P: U Zahariji 11,16-17, tko je ovaj beskorisni pastir?

O: Postoje dva gledišta o ovom stihu.

Antikrist: Ovo se vjerojatno odnosi na Antikrista.

beskorisni vođe, kao u židovskom ustanku protiv Rima 66. godine. Novi genevski studijski prijevod Biblije, str. 1480., sugerira ovo stajalište.

P: U Zahariji 12:1, kako točno Bog oblikuje duh čovjeka u njemu?

O: Sveto pismo ne kaže kako. Postoje dva gledišta koja neki kršćani imaju, i moguće je kombinirati ta dva gledišta.

Traducijanska teorija: Jedan od dva glavna aspekta traducijanizma odnosi se na stvaranje ljudi. Kao što se fizička tijela ljudi stvaraju od stanica tijela njihovih roditelja, ova teorija kaže da se njihova duša stvara od duša njihovih roditelja. Međutim, kao što fizička tijela roditelja nisu umanjena kada se rodi dijete, tako ni duše roditelja nisu umanjene kada se rodi dijete. Tradukcionizam ima neke ružne aspekte, kao što je da su bebe krive za grijehe svojih roditelja i djedova (suprotno Ezekielu 18), ali se može prihvatiti taj aspekt tradukcionizma bez drugih, ružnih aspekata. Augustin, luteranske crkve, zajedno s možda manjinom kalvinista, povijesno su se držali tradukcionizma. Grčka pravoslavna crkva općenito se drži tradukcionističkog pogleda na podrijetlo duša, ali odbacuje naslijeđenu krivnju.

Kreacionistički pogled: (Nije povezan s kreacijom u Knjizi Postanka) Kao što je Bog stvorio Adama iz ničega, Bog danas stvara svaki naš duh "od nule". Samo naša fizička tijela i naš mentalni sklop imaju nasljednu komponentu, ali ona se prenosi putem naših gena, a ne na bilo koji drugi način. Naše duše u ovom pogledu nemaju nasljednu komponentu.

Kombinirani pogled: Poslanica Hebrejima 4,12 kaže da riječ Božja razdvaja dušu i duh, zglobove i srž. Prema kršćanskom liječniku, magistru teologije, koji me upoznao s ovim teološkim pogledom, na kraju dugih kostiju gotovo je ljudski nemoguće odvojiti kost od srži. Kost je poput rešetke koja je ispunjena srži. Na sličan način, naša duša mogla bi imati osobine od naših roditelja, kako tvrdi tradukianizam, a naš duh mogao bi biti stvoren iznova. Mnogi kažu da je duša sjedište uma, volje i emocija, a mnogi vjeruju da inteligencija i emocionalna sklonost često imaju nasljednu komponentu.

P: U Zahariji 12,1, što je poetsko u vezi s nebom i zemljom?

O: Možemo biti sretni što Bog nije spomenuo svaku pojedinačnu stvar koju je stvorio, inače nikada ne bismo došli do ostatka poglavlja. Kada Bog kaže da je on pružio nebesa i zemlju, misli i na sve ostalo. Ta književna figura, koja koristi dva dijela ili kraja da bi se impliciralo sve između njih, naziva se "merismus". Merismus je vrsta sinecdoche, gdje jedan ili više dijelova predstavljaju cjelinu.

P: U Zahariji 12,1-4, u kojoj mjeri, na dobro ili na zlo, na nas utječu ili nas kontroliraju naša genetika, roditeljsko odgoj, okruženje/društvo i naša slobodna volja?

O: Iako ne znamo potpuni odgovor, evo nekoliko općih zapažanja koja mogu poslužiti kao okvir za odgovor.

1. Genetika, roditeljsko odgoj, okruženje/društvo itd. su svi čimbenici, ali oni nisu odvojeni čimbenici; oni međusobno djeluju.

2. Ne možete doći do rješenja a da ne uzmete u obzir vlastiti izbor osobe. Inače ne možete objasniti slučaj identičnih blizanaca, odgojenih u istom domu, od kojih jedan postane profesor na fakultetu, a drugi stalno ulazi i izlazi iz zatvora zbog droga. Oboje su imali okruženje s istim potencijalom za droge, ali jedan je podlegao toj ovisnosti, a drugi se držao podalje od nje.

3. Kada se dogodi teška situacija, koliko ona utječe na karakter uključene osobe? Odgovor, u velikoj mjeri, jest da je na osobi da odluči. Hoće li osoba ostatak života biti fiksirana na taj gubitak ili incident ili će to odbaciti, podići se i nastaviti dalje? Kada dvije osobe stave ruke na tipke klavira i pritisnu istom snagom, hoćete li dobiti istu glasnoću? Ovisi o tome: pritišće li netko prigušnu pedalu ili je poklopac klavijature spušten, tako da osoba uopće ne dodiruje tipke? Odabirom da se nečemu posvetimo ili da to zaboravimo, matematički, slobodna volja može poslužiti kao svojevrsna povratna sprega.

P: U Zahariji 12:2, gdje bi drugdje Bog pripremio "čašu pijanstva" za narode i zašto?

O: Razumijmo što Pismo kaže o metaforičkim čašama.

Gospod je rekao da ima čašu vina pomiješanu sa začinima, koju će piti zli, u Psalmu 75:8. Sveto pismo često spominje čašu Božjeg gnjeva u Izaiji 51:17,22; Jeremija 25,15-29; Jeremija 51,7; Tužaljke 4,21; Ezekiel 23,31-33; Habakuk 2,15-16; Otkrivenje 14,10; Otkrivenje 16,19.

Čaša Vavilonska spominje se u Otkrivenju 17,4; 18,6.

S pozitivne strane, David je rekao da mu je Bog odredio njegov dio i njegovu čašu u Psalmu 16,5. David je rekao da mu je čaša prelila u Psalmu 23,5. Čaša je metafora za spasenje u Psalmu 116,13.

Ima ozbiljno, ali i pozitivno značenje u Mateju 20,22-23; 26,39-42.

Isus se molio da se ovaj "kalich" ukloni od Njega u Mateju 26,39-42; Marku 14,36. To je također spomenuo u Ivanu 18,11.

Čaša može biti i za radost i za tugu, a ista čaša ponekad i za jedno i za drugo, kao što je bio slučaj s čašom u Benjamingovoj torbi u Postanku 44:2-17.

P: U Zahariji 12,3-4, zašto su mnogi željeli napasti Židove?

Jevreji su od Boga izabrani za Njegov narod; i čini se da ih Sotona posebno mrzi. To se u ljudskom svijetu očituje na najmanje četiri različita načina.

Bogatstvo: Jedan je razlog percipirana koncentracija bogatstva jer su mnogi Židovi preferirano trgovali jedni s drugima. Neposredno prije početka Prvog svjetskog rata Njemačka je posudila mnogo novca od nekih svojih imućnijih židovskih građana za rat. Kad je rat počeo, neki su od njih optuženi za izdaju kako vlada ne bi morala vratiti novac.

Narod: Za neke, poput Hitlera, cilj je bio istrebljenje Židova kao naroda. Bilo da je Židov bio siromašan ili bogat, Hitler ih je sve htio ukloniti, a novac, zemlja ili čak religija nisu imali nikakve veze s tim. Hitler je također pokušao istrebliti i Romje i homoseksualce.

Zemlja: Za druge je pitanje zemlja Palestine. S jedne strane, Židovi kažu da je to oduvijek bila njihova zemlja predaka od vremena Jošue, osim za 70-godišnje razdoblje babilonskog ropstva. Ako netko kaže da bi zemljište trebalo pripasti prethodnom vlasniku, prije 1949. godine, onda bi zemljište trebalo biti dio Velike Britanije. Ili ako bi trebalo biti još starije, onda bi zemljište trebalo biti dio Turske, koja je sve što je ostalo od Osmanskog Carstva. S druge strane, neki Palestinci još uvijek imaju ključ od svoje kuće ili stana u Izraelu, iz razdoblja prije 1949. godine, kada su tijekom rata bili protjerani. Ako Izrael želi svu zemlju, uključujući Zapadnu obalu i Pojas Gaze, bi li svi Palestinci tada trebali biti izraelski državljani s pravom glasa? S druge strane, ako bi Zapadna obala i Pojas Gaze trebali biti jedna (ili dvije) odvojene države, zašto Izrael ondje postavlja židovske nasade? Drugi muslimani kažu da je svaka zemlja koju su ikada osvojile muslimanske vojske zapravo imovina koja bi se trebala vratiti muslimanima, bilo da se radi o Izraelu ili Španjolskoj.

Grad: Jedan arapski pisac oštro je opisao mentalnu poremećenost koju je nazvao "jeruzalemskom ludilom". To je opsesija posjedovanjem grada koja je uzrokovala toliko problema. Toliko se ljudi toliko brine za Jeruzalem, čak i više nego što se brinu za Boga. Muslimani općenito smatraju Jeruzalem trećim najsvetijim gradom u islamu. U muslimanskom Kur'anu, sura 17 govori o noćnom putovanju Muhammeda, tijekom kojeg je natprirodno odveden do najudaljenije džamije, a odatle je jahao buraq (vrstu krilatog magarca) do neba. Muslimani (uključujući Buharija, sv. 5, knjiga 58, pog. 40, br. 228, str. 148–149) kažu da je to bio Jeruzalem. Međutim, u to vrijeme u Jeruzalemu nije bilo džamije (vidi al-Tabari, sv. 12, str. 195–196; Ibn-i-Majah, sv. 1, knjiga 4, pog. 7, br. 753, str. 414). "Tragi-komično" je da je sav taj sukob oko jednog grada posljedica jedne sure u Kur'anu o džamiji koja tada nije mogla postojati u Jeruzalemu.

P: U Zahariji 12:7-11; 14:2-8,12, kada će biti uništene nacije koje opsjedaju Jeruzalem?

O: Ovo se očito odnosi na bitku na kraju tisućljeća. Spominje se u Otkrivenju 20,7-9. O tome također govore Ezekiel 38-39.

P: U Zahariji 12,10, kako su to prenijeli hebrejski rukopisi?

O: Postoje tri načina.

Većina hebrejskih tekstova glasi "gledat će u Mene, Onoga koga su proboli."

U nekoliko hebrejskih rukopisa stoji "onome koga su probili".

Drugi hebrejski rukopisi kažu: "gledat će u Mene umjesto onoga koga su proboli." (tj. proboden je netko osim Boga)

P: U Zahariji 12,8-9, na koji se to dvoje načina Bog može štititi od ljudi, i kako će to ovdje učiniti?

O: Bog nas može izvući iz kušnje ili nas može ojačati da je prođemo. U ovom slučaju Bog ih jača da prođu kušnju.

P: U Zahariji 12,10 tko je "Onoga koga su proboli", za koga žale "kao što se žali za jedinim sinom"?

A: Podrazumijeva se da je riječ o istoj osobi o kojoj se govori u prvom dijelu Zaharije 12.: Mesiji. Iako su neki Židovi povjerovali u Krista ubrzo nakon Duhova, većina nije. Zaharija 12,10 vjerojatnije se odnosi na posljednja vremena, kada će mnogi Židovi poći za Kristom. Drugi pokazatelji toga nalaze se u Poslanici Rimljanima 11,25-26 i vjerojatno u drugom dijelu dvostrukog ispunjenja Maleahija 4,5-6. Izgleda da Amos 8,10 govori o istom događaju tijekom posljednjih vremena.

P: U Zahariji 12,10, proročanstvo li govori o dva dolaska Krista?

O: U najmanju ruku, čak se i skeptik mora složiti da se ovdje govori o dva događaja. Prvi događaj je preziranje i odbacivanje, a drugi događaj je žalovanje zbog prethodnog odbacivanja.

U knjizi Hard Sayings of the Bible, str. 345–346, ističe se da je izravnost hebrejske gramatike ovdje maskirana u prijevodu New Jewish Publication Societyja, Tanakh: The Holy Scriptures (1988), koji kaže, "Ali ja ću dom Davidov i stanovnike Jeruzalema ispuniti duhom milosrđa i sažaljenja; i oni će zaplakati zbog pobijenih, jadikujući nad njima kao nad voljenim sinom…" Međutim, Walter Kaiser u knjizi Hard Sayings of the Bible, str. 346, kaže da to "krši pravila hebrejske gramatike kako bi se izbjegle očite implikacije ovog hebrejskog stiha." Konkretno

a) iskrivljuje glagol "proboditi" iz aktivnog u pasivno

b) pretvara jedan od subjekata "oni" u objekt

Kako Kaiser kaže: "To je herojski napor da se zaobiđe logička implikacija da je onaj koji govori onaj koji je proboden…" Kaiser je vjerojatno bio previše ljubazan prema židovskom narodu koji je prekršio hebrejska gramatička pravila kako bi ovaj stih na engleskom prevario i prilagodio svojoj teologiji.

Kaiser dalje navodi da drugi židovski tumači ovaj stih prevode ispravno, ali neki od njih tumače da se odnosi na dva Mesije. Jednog Mesiju koji je patio i drugog Mesiju koji ne pati, već dolazi u slavi.

P: U Zahariji 12,11, kako je bilo veliko plakanje u Hadad Rimmonu na ravnici Megida?

Odgovor prvo na ono što nije, a zatim na ono što jest.

Nije odgovor: Babilonci, Feničani i drugi bili su poznati po tome što su plakali za Tammuzom, babilonskim bogom, koji je u mitologiji bio ubijan od sila podzemlja svake jeseni i oživljavao svako proljeće. Međutim, bilo bi čudno da Bog ovdje spominje plakanje za idolom. Štoviše, pogani i zli Židovi plakali su za babilonskim bogom Tammuzom, a ne za idolom Hadad Rimmon, što znači semitskog boga "Hadada Grmljavinca".

Odgovor: Hadad Rimmon bio je naziv mjesta na ravnici kod Megida. Bitka nakon tisućljeća odvijat će se ondje, jer se ono također naziva Armageddon. Na ravnici, u podnožju gore Megido, Gideon je porazio Midjanite (Sudci 6,33), Filistejci su ubili Saula i Jonatana (1 Samuelova 31), a ondje je umro i zli kralj Ahazija (2. Kraljevima 9,27). No, žalovanje se vjerojatno odnosi na smrt dobrog kralja Josije u borbi protiv Egipćana (2. Kraljevima 23,29-30). Egipćani nisu željeli ratovati protiv Josije, a Josijina smrt i poraz Judejske vojske bili su besmisleni.

P: U Zahariji 12,11-13, što je posebno u vezi s ovim žalovanjem?

O: I duboko je emotivno i organizirano. Svaki je klan očito tugovao zasebno; tako nijedan klan ne bi rekao: "Ne moramo tugovati", jer je to bila dužnost samo drugih klanova. Bila je to usklađena žalost, uglavnom radi iskazivanja isprike Bogu.

P: U Zahariji 13,1, kada će se ovaj izvor čišćenja otvoriti?

O: Otvorena je kada je Isus umro za naše grijehe. Primijetite da ne stoji da će svi biti očišćeni, već samo da će biti otvorena za čišćenje. U drugom smislu, bit će otvorena za Židove o kojima se ovdje govori kada shvate da je Isus Mesija.

P: U Zahariji 13,2, kada više neće biti idola u zemlji?

O: U to vrijeme među Židovima u zemlji Palestini nije bilo idola. Međutim, budući da riječ "zemlja" također znači "svijet", ova buduća proročanstva vjerojatno se odnose na vrijeme tijekom Tisućljeća.

P: U Zahariji 13,1-2, koja je razlika između grijeha i nečistoće?

O: Iako su to gotovo sinonimi, postoji mala razlika između njih. Grijeh zapravo ima dva značenja; može se odnositi na griješne postupke, ali i na griješnu narav i želje u nama. Nečistoća se odnosi na nečisto stanje u kojem se grešnik nalazi zbog griješenja.

Egzegetički komentar: Hagaj, Zaharija, Malachija, str. 328, kaže da se grijeh odnosi na "neusklađenost s božanskom voljom, a potonje [nečistoća] na stanje nečistoće uzrokovano bilo kojim kršenjem načela svetosti. Jedno je aktivniji izraz grijeha, a drugo pasivni rezultat." Stoga su poput dviju strana iste medalje.

P: U Zahariji 13,2, idole očito imaju veze sa grijehom, ali kakav je odnos između idola i nečistoće?

O: Dok je grijeh uzrok obožavanja idola, nečistoća je posljedica obožavanja idola. Nečiste stvari, poput kanti za smeće i noćnih lonaca, ne mogu se koristiti za bolje svrhe, poput pohrane dobre odjeće ili kuhanja hrane. Poslanica Rimljanima 3,12 kaže da osoba može postati bezvrijedna, ne navodeći kako. Ali 2. Kraljevima 17,15 i Jeremija 2,5 kažu da sljediti beskorisne idole čini čovjeka beskorisnim. Idole razljute Boga prema Ponovljenom zakonu 32,21; 1. Kraljevima 16,13,26.

Idoli mogu biti eksplicitni, poput Baala, Aštarte, Krišne, Bude itd. Idoli također mogu biti implicitni, poput ugleda, novca, alkohola, seksa, pohlepe ili sigurnosti. Čak i dobre stvari, poput posla, zdravlja, supružnika ili djece, mogu biti idol ako se smatraju važnijima od Boga. Jednom sam vodio dječju službu u jednoj kineskoj crkvi i, iako se toga ne sjećam, očito sam izjavio da je sljediti Boga još važnije od satova klavira. Sljedeći tjedan prišla mi je jedna majka i, uz poluosmijeh, rekla da je njezin sin te večeri došao kući i pitao je li to doista istina. Iako sam je uvjerio da jest, roditelji općenito trebaju svojim djeci izravno i usmeno reći što je važno u životu. Vaš primjer može više reći od riječi, stoga biste trebali imati i primjer i riječi kako biste prenijeli ono što je važno.

P: U Zahariji 13,3-6, kada će proroštvo prestati?

O: Sveto pismo to ne navodi izričito, ali ovaj odlomak iz Zaharije govori o budućem tisućljetju. 1. Korinćanima 13,8 također govori o vremenu kada će proroštvo i dar jezika prestati.

U slabijem smislu, proroci i objave su prestali na neko vrijeme od neposredno nakon tog razdoblja pa sve do vremena Krista i Ivana Krstitelja. Mihej 2,6 također govori o ljudima koji ne žele više slušati Božje proroke.

Q: U Zahariji 13,7 je li ovaj dobri pastir Krist i kada će biti udaren dobri pastir?

Odg: Isus je u ovom stihu iz Knjige proroka Zaharije upotrijebio ovu pastira kao referencu na sebe u Mateju 26,31.56 i Marku 14,27.

P: U Zahariji 13,8-9, kada će se ispuniti proroštvo o smrti dviju trećina?

O: Zaharija to ne navodi. To će se vjerojatno dogoditi tijekom velike nevolje.

P: U Zahariji 14:1-2, zašto mislite da Bog dopušta da se dogode ovakvi događaji?

O: Izgledat će kao da je sve izgubljeno kada Krist osobno dođe da ih obrani. Kada vojske opkole Jeruzalem u Joelu, Miheju i Ezekielu, grad je pošteđen. Ali u ovom slučaju grad je okrutno zauzet. Grčki prijevod hebrejske riječi sara je thlipsis, što je riječ koju je Isus upotrijebio za Veliku nevolju. Luka 21,24 spominje kada su se ispunila vremena poganih.

To se ne može odnositi na rimsko razaranje Jeruzalema 70. godine n.e. ili na kraj ustanka Bar Kokhbe 135./136. godine n.e., jer su u oba ta slučaja samo Rimljani, a ne sve nacije, bili protiv Jeruzalema i nisu dopustili da više od polovice stanovništva ostane u svojim domovima.

P: U Zahariji 14,3-5, gdje drugdje Bog dolazi sa "svima svetima sa Sebom"?

O: Isus i vojske nebeske dolaze u Judinim 14-15; Otkrivenju 19:11-21.

P: U Zahariji 14,4-5, gdje se još Maslinska gora spominje u posljednjim vremenima?

O: Maslinsova gora je 330 stopa viša od Hrama na brdu. Zanimljivo je da se Maslinsova gora nikada ne naziva tako u Starom zavjetu osim ovdje, i "Ushod na Maslinu" (hebrejski; BSB "Maslinsova gora") u 2 Samuelova 15,30.

Grožđa: Joil 3:9-17; Otkrivenje 14:14-20

Bježanje uz Maslinsku goru bila je ruta kojom je David pobjegao od svoga sina Abesaloma u 2. Samuelovoj 15,16-30.

Maslinska gora/Getsemani: Matej 26,36-56; Marko 14,32-50; Luka 19,37; 21,37; 22,39-53

Edom: Joil 3,19; Obadija; Malachija 1,4-5

Velika bitka Goga i Magoga: Otkrivenje 20,7-10

Židovski narod je znao da ovo ima značaj. Od 8. do 11. stoljeća n.e. na Maslinskoj gori redovito su se izgovarale molitve.

P: U Zahariji 14:6-8, koji drugi odlomci to raspravljaju?

O: Kozmički znakovi su u Izaija 13,9-10; Joil 2,31; 3,15; Amós 5,18; Matej 24,29-30; Otkrivenje 6,12-14; 8,8-12; 9,1-18; 14,14-20; 16,4,8-9

P: U Zahariji 14,10, budući da je Arabah bila vrlo suha i ravna regija, što to znači?

A: Danas je Bliski istok sušniji nego što je bio u biblijsko doba. Ovo proroštvo o budućnosti moglo bi aludirati na tu činjenicu.

P: U Zahariji 14,12-15, kada će se ova kuga dogoditi?

O: To će se dogoditi kada Gog i Magog opkole Jeruzalem. Više o tome možete pročitati u Otkrivenju 20,7-9 i Ezekielu 38-39.

P: U Zahariji 14,12-21, kada će se dogoditi ovo strašno vrijeme, nakon kojeg će sve narode pratiti Blagdan kućica?

O: Ovo će se najvjerojatnije dogoditi tijekom Tisućljeća.

P: U Zahariji 14,14, budući da se u početku bori samo Bog, zašto se ovdje Juda bori?

O: Iako Sveto pismo ne kaže u ovom konkretnom slučaju, možemo proširiti pitanje i pitati zašto Bog traži od nas da išta činimo za Njega, budući da On sam može sve učiniti? Bogu nas ne treba. Ali Bog nam daje privilegiju da sudjelujemo u Njegovom djelu i činimo dobra djela za Njega.

P: U Zahariji 14,18, zašto je Egipat posebno spomenut kao kažnjeni ovdje?

O: Možda je proročansko da će Egipat biti lijen u dolasku u Jeruzalem. Zanimljivo je da se spominje Egipat, budući da u Egiptu ionako rijetko pada kiša. Međutim, Egipat je u potpunosti ovisan o rijeci Nil, koja izvire na jezeru Viktorija i hrani se obilnim kišama središnje Afrike. Bog može smanjiti kišu u jednom području kako bi izazvao učinak u drugom području. Septuaginta i sirijski prijevod kažu "bit će kuga", umjesto "kiša neće padati na njih".

P: U Zahariji 14,20-21, što je neobično u vezi sa strukturom?

O: To je neobično za suvremene čitatelje, ali ne i za drevne. To je drevna poetska konstrukcija nazvana kiazma.

Onog dana

... SVETO GOSPODU bit će upisano na zvonima konja,

...... lonci za kuhanje u domu Gospodnjem bit će poput posuda za prskanje pred oltarom.

......... Svaki lonac u Jeruzalemu i Judahi bit će svet Gospodinu nad vojskama,

... i svi koji prinosi žrtvu dolazit će i uzimati lonce te u njima kuhati.

...U kući Gospodina nad vojskama više neće biti Kanaanaca [ili trgovaca].

onog dana.

Kijasma je iz Egzegetičkog komentara: Hagaj, Zaharija, Malachija, str. 365.

P: U Zahariji 14,21, kako se lonce može primijeniti metaforički?

O: Lonce su bile najniže stvari u hramu; bili su spremnici za pepeo. Ovo ne kaže samo da će postati sveti, već da će lonci svih postati sveti.

Dok su sveti posuđi iz prošlosti bili samo na oltaru, ove će svete lonce koristiti svi. Gibeonci su bili Kanaaneci koji su sklopili savez s Josuom i bili su službenici u hramu. Bili su "kompromis" koji je Bog dopustio u hramskoj službi. Ali u budućem hramu neće biti takvih kompromisa. Svi koji dođu bit će sinovi i kćeri Božje.

P: U Zahariji 14,21, kada su Kanaaniti bili u Božjoj kući?

O: Gibeonci su bili narod koji je živio u Kanaanu i sklopio savez s Izraelcima u Jošui 9:23,27. Neki službenici u hramu (koji nisu bili ni svećenici ni Leviti) vratili su se nakon izgnanstva u Nehemiji 7:26-56 i Estri 2:43-54. Ti službenici u hramu bili bi Gibeonci.

P: U Zahariji, koji su neki od najranijih rukopisa koji i danas postoje?

O: Svitci s Mrtvog mora: (oko 1. st. pr. Kr.) Među svitcima s Mrtvog mora nalaze se 3 primjerka Zaharije, nazvani 4Q76 (=4QXIIa), 4Q80 (=4QXIIe) i 4Q82 (=4QXIIg). (Prevedeni svici s Mrtvog mora, str. 478–479).

4Q76 (=4QXIIa) sadrži Zaharija 14:18

4Q80 (=4QXIIe) sadrži Zaharija 1:4-6,9-10,13-14; 2:10-14; 3:2-10; 4:1-4; 5:8-11; 6:1-5; 8:2-4,6-7; 12:7-12

4Q82 (=4QXIIg) sadrži Sekaiju 10:11-12; 11:1-2; 12:1-3

Nahal Hever je špilja blizu Engedija u kojoj se nalazi fragment grčkog teksta manjih proroka (8 Hev XIIgr). Prema knjizi Manuscripts of the Greek Bible, str. 34, napisan je između 50. g. pr. Kr. i 50. g. n.e. Sakriven je tijekom Bar Kokhbina ustanka protiv Rima. To je revizija Septuaginte, nastala u Judeji, i gotovo identična masoretskom tekstu. Sadrži Seka 1,1-4,12-14; 2,2-4,7-9,11-12,16-17 (=LXX 1,19-21; 2,3-5, 7-8, 12-13); 3:1-2,4-7; 8:19-21,23; 9:1-5.

Svici iz vadija Murabb'at (Mur XII) potječe iz oko 132. godine n.e. Sadrži Zahariju 1,1–4 te druge male proroke.

Sveukupno, sačuvani u sviscima s Mrtvog mora, Nahal Hever i wadi Murabb'at su sljedeći stihovi Zeheje: 1:1-6,9-10,12-14; 2:2-4,7-14,16-17; 3:1-10; 4:1-4; 5:8-11; 6:1-5; 8:2-4,6-7,19-21,23; 9:1-5; 10:11-12; 11:1-2; 12:1-3,7-12; 14:18.

Sirijska prijevod

Kršćanski rukopisi Biblije, od oko 350. godine poslije Krista, sadrže Stari zavjet, uključujući Zahariju. Dva od njih su Vatikanus (325. – 350. g. poslije Krista) i Aleksandrinus (oko 450. g. poslije Krista), gdje su knjige dvanaest manjih proroka smještene ispred Izaije. Zaharija je potpuna i u Vatikanusu i u Aleksandrinusu.

Sinaiticus (340-350. g.) također sadrži cijelu knjigu Zaharije. Počinje na stranici nakon što završava knjiga Agejeva. Završava na istoj stranici na kojoj počinje knjiga Maleahijeva.

K: Koji su rani pisci spominjali Zahariju?

O: Pisci iz razdoblja prije Nikejskog sabora koji su se pozivali ili aludirali na stihove iz Zaharije su:

Židov Filon Aleksandrijski (15./20. pr. Kr. – 50. g. n. e.) poziva se na Zaharija 6,12, osim što masoretski tekst kaže "čije je ime Izdanak", dok Filon kaže "čije je ime Istok".

Poslanica Barnabina (oko 70. – 130. g.) u poglavlju 2. na stranici 138 citira Jeremiju 7,22 i Zahariju 8,17 kao riječ Gospodnju.

Justin Mučenik (oko 138. – 165. g.) spominje Job i Zahariju u Dijalogu s Židovom Trifom, poglavlje 103, str. 251

Justin Mučenik se poziva na Zaharija 3,1 kao na riječ Zaharije u Dijalogu s Tripofom Židovom, poglavlje 79, str. 238

Pastir Hermas, pog. 31, str. 53–54 (oko 115.–155. g.), aludira na Jeremiju 13,20 i Zahariju 11,15–17 o izgubljenim pastirima.

Meliton Sardski (170.–177./180. g.) (implicitno) spominje "Stari zavjet" i navodi knjige. Ne navodi dvanaest manjih proroka pojedinačno, već ih naziva Dvanaestoricom. Fragment 4 iz Knjige izvataka, sv. 8, str. 759.

Teofil Antiohijski (168-181/188. g.) citira iz Zaharije 7,9-10 u svojoj Poslanici Autolikusu, knjiga III., poglavlje 7, str. 115.

Irenej Lionski (182. – 188. g.) "A i Zaharija, jedan od dvanaestorice proroka, pokazujući narodu Božju volju, kaže: 'Ovo govori Gospod, Svemogući: Izvršite pravedan sud i pokažite milosrđe i suosjećanje svaki prema bratu svojemu. I ne tlačite udovicu, siroče, prosjaka i siromaha; i neka nitko ne kuje zlo protiv brata svojega u srcu svome." Irenaeus Protiv hereza knjiga 4.17.3 str. 483

Irenaeus iz Liona (182. – 188. g.) citira mesijansko proročanstvo iz Zaharije 12,10 u djelu Irenaeus Protiv hereza, knjiga 24, poglavlje 9, str. 508.

Klement Aleksandrijski (193. – 217./220. g.) citira iz Zaharije 3,2 u djelu *Pouka poganima* (Exhortation to the Heathen), pog. 10, str. 197, i Zaharije 9,9 u djelu *Učitelj* (The Instructor), knjiga 1, pog. 5, str. 213.

Klement Aleksandrijski (193.–205. g.) "Petle godine njegove vladavine Ezekiel je prorokovao u Vavilonu; nakon njega Nahum, zatim Daniel. Nakon njega, opet, Aggej i Zaharija su prorokovali u vrijeme Darija Prvog dvije godine; a zatim anđeo među dvanaestoricom. Nakon Aggeja i Zaharije, Nehemija, glavni čaša-nositelj Artakserkov, sin Izraelca Akelija, sagradio je grad Jeruzalem i obnovio hram. Za vrijeme zatočeništva živjeli su Estera i Mordekaj, čija knjiga još uvijek postoji, kao i knjiga Makabejaca. Tijekom tog zatočeništva Mihael, Ananija i Azarija, odbivši obožavati kip i bačeni u vatrenu peć, bili su spašeni pojavom anđela. U to je vrijeme, zbog zmije, Daniel bačen u jamu lavova; ali, sačuvan Božjom providnošću po Ambakubu, vraćen je sedmog dana." Stromata, knjiga 1., poglavlje 21., str. 328.

Tertulijan (198. – 220. g.) citira Zaharija 14,14 kao riječ Zaharije. Odgovor Židovima, gl. 9, str. 162.

Origen (225. – 254. g.) "I kako Zaharija proriče o Kristu kada kaže," i citira izrek iz Zaharije 9,9. Komentar na evanđelje po Ivanu, knjiga 10, br. 17, str. 395.

Novacij (250./254.–256./7. g.) citira Seka 7,6 (Septuaginta) pripisujući ga Seka. O židovskim mesima, gl. 5, str. 649

Tretat protiv Novatijana, gl. 14, str. 662 (oko 248.–258. g.) citira Seka 11,16 kao riječi Zaharije.

Kiprijan Kartaginski (oko 246.–258. g.) "Također u Zahariji Bog kaže: 'I oni će prijeći preko uskog mora, i udarit će valove u moru, i osušit će sva dubina rijeka; i sva oholost Asiraca bit će posramljena, i žezlo Egipta bit će uzeto.'" Tretati Ciprijana, Tretat 12, druga knjiga, poglavlje 6, str. 518

Kiprijan Kartaginski (oko 246. – 258. g.) "U Izaiji … u 117. psalmu … Također u Zahariji … Također u Ponovljenom zakonu: … Također u Josui, sinu Navinu" Traktati svetog Ciprijana, Traktat 12., glava 2.16, str. 522

Kiprijan Kartaginski (oko 246.–258. g.) navodi sljedeće kao proročanstvo da će Židovi pribiti Spasitelja na križ. Izaija 65,2; Jeremija 11,19; Ponovljeni zakon 28,66; Psalam 22,16-22; Psalam 119,120; Psalam 141,2; Sofonija 1,7; Zaharija 12,10; Psalam 88,9.

Adamantius (oko 300. g.) parafrazira Zaharija 7,10; 8,17 kao da je od proroka. Dijalog o pravoj vjeri, Prvi dio, br. 13, str. 56. (Adamantius govori)

Adamantius (oko 300. g.) citira Zahariju 9,9; 8,17 kao riječi proroka. Dijalog o pravoj vjeri, Prvi dio, br. 25, str. 69. (Govori Adamantius) (Ovo su jedine reference na Zahariju kod Adamantija)

Viktorin iz Pettau (mučenički poginul 304. g.) citira Zahariju 4,14 kao riječ proroka Zaharije u Komentaru na Apokalipsu, 11. poglavlje, stih 4, str. 354.

Metodije s Olimpa i Patare (270.–311./312. g.) citira Zaharija 4,1–3 kao riječi Zaharije. Gostija deset djevica, govor 10, str. 350.

Laktancije (oko 303. – oko 325.) "Također Zaharija kaže" i citira Zahariju 12,10 u Epitomu Božanskih instituta, poglavlje 46, str. 241

Nakon Niceje

Atanazije Aleksandrijski (367. g.) (Pretpostavlja se jer spominje dvanaestoricu proroka) "Ima dakle u Starom Zavjetu dvadeset i dvije knjige; … zatim Proroci, pri čemu se dvanaestorica računaju kao jedna knjiga…." Atanazije, Uskrsno pismo 39, gl. 4, str. 552.

Aphrahat Sirijac (337.–345. g.) citira Zaharija 4,2 kao riječ proroka Zaharije. Odabrane demonstracije, Demonstracija 1, gl. 8, str. 347.–348.

Efrem Sirski (350. – 378. g.) aludira na Zaharija 2,3 u Hvalospjevima na Rođenje, Hvalospjev 2, str. 227

Efrem Sirijski (350. – 378. g.) mogao bi aludirati na Zaharija 2,8 u Sedam himni o vjeri, Hima 2, str. 296. Efrem nema drugih sačuvanih referenci na Zaharija.

Bazilije Veliki (357. – 378. g.) citira dijelove iz Zaharije 10,1–2 kao riječi proroka Zaharije. Pismo 210, gl. 6, str. 251

Kirilo Jeruzalemski (oko 349. – 386. g.) spominje knjige proroka, i dvanaestorice i ostalih. Mihej 3:8 kao u Miheju, Joil 2:28 kao u Joilu, Aggej 2:4 kao u Aggeju, Zaharija 1:6 kao u Zahariji. Katehetska predavanja, predavanje 16.29, str. 122

Ambrozije Milanski (370-390. g.)

Grgur iz Nazianza (330-391. g.)

Grigorije iz Nisse (oko 356.–397. g.)

Didimus Mračni (398. g.) ima cjeloviti komentar na proroka Zahariju

Ivan Zlatousti (407. g.) spominje Zaharije 5,7–8 u djelu Zaharije, sv. 10, Tumačenje Evanđelja po Mateju, Homilija 38, str. 253

Orosius/Hosius iz Brage (414.–418. g.)

Sozomenova crkvena povijest (370-380/425. g.)

Rufin (374.–406. g.), slobodno prevodeći Origena (225.–254. g.), aludira na Zaharija 3,1 kao na tekst proroka Zaharije. de Principiis, knjiga 3, poglavlje 2, str. 329

Jerome (373.–420. g.) raspravlja o knjigama Starog zavjeta. Posebno raspravlja o Postanku, Izlasku, Levitskom zakonu, Brojevima, Ponovljenom zakonu, Petoknjižju, Jobu, Isusu Navinu [Jozua], Sudcima, Rutu, Samuelovim knjigama (2 knjige), dvanaestorici proroka, Ozeju, Joelu, Amosu, Obadiji, Jonasi, Mihej, Nahum, Habakuk, Sofoniја, Agej, Zaharija, Malachija, Izaija, Jeremija, Ezekiel, Danijel, Estera, Ezra, Nehemija, Pismo 53, gl. 7-8, str. 99-101.

Augustin iz Hipona spominje Ahaija, Zahariju i Malachiju u Božjem gradu, knjiga 17, poglavlje 35, str. 380

Augustin spominje Aggeja i Zahariju u Komentaru na psalme, Psalam 148, str. 676.

Polupelagijanac Ivan Kasijan (419.–430. g.)

Teodorit iz Cira (423.–458. g.)

Među hereticima i lažnim knjigama

Pseudo-Ipoljit (225. – 235./6. g.) citira pola 12. poglavlja proroka Zeharije kao da se odnosi na Krista u fragmentu 40, str. 252. To je u stilu Ipoljita, ali osim toga ne znamo je li to doista on napisao.

Apostolske konstitucije (oko 380. g.) knjiga 5, odjeljak 3, poglavlje 19, str. 447–448 citira dio iz Zaharije 12,10 kao da se odnosi na Krista.

Apostolske konstitucije (oko 380. g.) knjiga 5, odjeljak 3., poglavlje 20., str. 448 citira Zahariju 9,9 kao što kaže Zaharija.

Pelagijanski heretik Teodor iz Mopsuestije (392.–423./429. g.) napisao je cjeloviti komentar na knjigu proroka Zeheje.

Q: U Zahariji, koje su neke od prijevodnih razlika između hebrejskog teksta i grčke Septuaginte?

O: Evo nekoliko primjera prijevodnih razlika između masoretskog teksta i grčke Septuaginte, osim ako nije drugačije naznačeno. Gdje BSB slijedi masoretski tekst, masoretsko čitanje citirano je iz BSB-a.

Zah 1,3 "reći" naspram "reći ćeš/reći će"

Zah 1,3 "Gospodin nad vojskama" izostavljen je u posljednja dva navoda u nekim prijevodima Septuaginte.

Zah 1,6 "Zar moja riječ i moji propisi, koje sam zapovjedio svojim slugama prorocima, nisu stigli do vaših otaca?" nasuprot "Ali hoćete li vi (u množini) primiti moje riječi i moje odredbe, sve što zapovijedam po svojem Duhu svojim slugama prorocima, koji su živjeli u danima vaših otaca?"

Zah 1,8 "među mirtama u jarku" nasuprot "među sjenovitim planinama"

Za drugi konj u Zahariji 1,8: "sorrel" vs. "dapple gray and spotted" (Septuaginta) vs. "variegated" (sirijsko pešitta i Vulgata) vs. "white-spotted" (Targum)

Zah 1:10 također Zah 1:11 "među mirtama" nasuprot "među planinama"

Zah 1,11 "odmara se i miran je" vs. "naseljen je"

Zah 1,12 "bili su gnjevni" naspram "zanemarili"

Zah 1,15 "Žestoko sam se razgnusio na narode koji su spokojni" naspram "I ja sam vrlo gnjevan na pogane koji se udružuju za napad"

Zah 1:15 "dodali su nevolji" vs. "udružili se za napad iz zla"

Zah 1:16 "Vratio sam se" vs. "Vratit ću se"

Zah 1:17 "Još navijesti" vs. "I anđeo koji je govorio sa mnom reče mi: 'Vikni!'"

Zah 1,17 "dobrota" naspram "prosperiteta"

Zah 1:17 "utjeha" (masoretski tekst) naspram "imaj milosrđa" (Septuaginta) (samo bi prvi slovo bio drugačiji na hebrejskom)

Zah 1:19 "Jeruzalem" nedostaje u nekim rukopisima Septuaginte, a "Izrael" nedostaje u nekim rukopisima Septuaginte

Zah 1,21 "raspršeni Juda" naspram "raspršili Judeju i razbili Izraela na komade"

Zah 1:21 "da ih prestravim i oborim rogove naroda" naspram "da naoštrim njihove ruke, čak i četiri roga, narode"

Zah 1:21 "zemlja Judina" naspram "zemlja Gospodnja"

Zah 2:6 "raspršeni na četiri vjetra" vs. "raspršeni kao četiri vjetra"

Zah 2:8 "moje oko" (masoretski tekst) naspram "Njegovo oko" (4Q12(e) i hebrejska prepisivačka promjena)

Zah 3,4 "i ja ću ga odjenuti" naspram "i [ti] si ga odjenuo" (Septuaginta)

Zah 3,8 "Pupoljak" (masoretski tekst) naspram "zora" (Septuaginta, Teodor iz Mopsuestije, Komentar o knjizi proroka Zaharije, pog. 4, str. 345 i pog. 6, str. 355; Didimus, Komentar o knjizi proroka Zaharije, pog. 2, str. 49)

Zah 4:2 "sedam i sedam cijevi" (masoretski tekst) naspram "sedam cijevi" (Septuaginta)

Zah 4:5 "svećenici sa svećenicima" (masoretski tekst, antičko-aleksandrijski oblik Septuaginte, Teodor Mopsuestijski, Komentar o Sofonijahu, pog. 1, str. 288) nasuprot "svećenici" (ostali dio Septuaginte)

Zah 4,9 "znat ćeš" (Masoretski tekst) naspram "znat ćete" (Kairski rukopisi, sirijsko, targumi, Vulgata)

Zah 5:6 "njihovo oko" (hebrejski, sirijski) naspram "njihova nepravda" (Septuaginta)

Zah 6:7a "snažni konji" (svi masoretski) naspram "crveni" (sirijski, Akvila)

Zah 6,10 "Heldaj, Tovija i Jedaja" kao imena (masoretski tekst) nasuprot i imenima i zanimanjima (Antiohijska septuaginta i Theodore iz Mopsuestije, u komentaru na proroka Zehariju, 6. poglavlje, str. 355) nasuprot samo kao zanimanjima (ostali dijelovi Septuaginte).

Zah 6,11 i 6,14 "kraljevske vijence" (masoretski tekst) naspram "kraljevski vijenac" (neki prijevodi Septuaginte, sirijski prijevod, targumi)

Zah 6,13 [izostavljeno] (masoretski tekst) naspram "...a svećenik će biti s njegove desne strane." (Septuaginta) (nevjerojatno)

Zah 6,14a "vijenaca" (masoretski tekst) naspram "vijenca" (Septuaginta, sirijski prijevod)

Zah 6,14b Ime "Helem" (masoretski tekst, Targum, Vulgata) nasuprot "Heldai" (sirijsko)

Zah 8:12 "sjemenka će uspijevati" (masoretski tekst) naspram "posijat ću mir" (Septuaginta) naspram "njezino sjeme [bit će] mir" (sirijski, Targum Neofita (= Targum proroka))

Zah 9:10 "ja ću odrubiti" (masoretski tekst) nasuprot "On će odrubiti" (Septuaginta)

Zah 9:15 "popit će i režati kao od vina" naspram "progutat će ih kao vino" (NRSV fusnota navodi da hebrejski glasi "popit će kao vino", a grčki "popit će njihovu krv kao vino")

Zah 10:11 "On će proći" vs. "Oni će proći"

Zah 11:7 "posebno" (masoretski tekst, Targum, Vulgata) naspram "Kananejci" (Septuaginta)

Zah 11,13 "glinar … glinar u domu Gospodnjem" (masoretski tekst) naspram "peć … peć u domu Gospodnjem" (Septuaginta) naspram riznica (sirijac)

Zah 11,16 "traži mlade" (masoretski tekst) naspram "traži lutajuće" (Septuaginta, Vulgata)

Zah 12,10 "gledat će u Mene, Koga su proboli." (masoretski tekst, Septuaginta) nasuprot "gledat će u Onoga koga su proboli" (Teodotion, Ivan 19,37). Ako se preferira prvo čitanje, u Ivanu 19,37 riječ "Mene" jednostavno je promijenjena u "Onoga" kako bi se to primijenilo na Krista. Međutim, Brentonov prijevod Septuaginte glasi: "I pogledat će u mene, jer su se [meni] rugali". Tertulijan (198. – 220. g.) napisao je: "...onoga kojega su proboli, i udarit će se u prsa, pleme po pleme." (Odgovor Židovima, pog. 14, str. 172.)

Zah 14,2 "silovali" (hebrejski Kethib) naspram "ležali s" (hebrejski Qere) (Qere je ublažio jezik)

Zah 14,5 "Bog" naspram "moj Bog" (Vidi Egzegetički komentar: Hagaj, Zaharija, Malachija, str. 346.)

Zah 14:5 "svetci s Tobom/vama" (masoretski tekst) naspram "svetci s Njim/njim" (Septuaginta, Targum, Vulgata)

Zah 14,18 "kiša neće padati na njih" (masoretski tekst) nasuprot "pogađeni su morbilom" (Septuaginta, sirijski prijevod) (Vidi Egzegetički komentar: Agej, Zaharija, Malachija, str. 366.)

Osim ako nije drugačije naznačeno, citati iz Svetog pisma preuzeti su iz Biblije Berean Standard Bible (BSB), koja je posvećena javnoj domeni: https://berean.bible