< Biblijsko pitanje iz Knjige proroka Nahuma

P: Koji je sažetak Knjige proroka Nahuma?

A: Evo nacrta.

1 Sudija Nineve

2 Sud Ninive: Bog može poravnati ponos

3 Književna pravda Nineve

P: U Nah 1:1, tko je Nahum?

A: Ne znamo ništa o Nahumu, osim da je bio Elkoshit.

P: U Nah 1:1, kada je napisana Knjiga proroka Nahuma?

O: Nahum 3:8 spominje Tebu (također nazvanu No) kao već uništenu. Budući da je Teba uništena 663. pr. Kr. i obnovljena 654. pr. Kr., Nahum je vrlo vjerojatno napisan između tih dvaju datuma. Za usporedbu, Ninive je uništena u kolovozu 612./611. pr. Kr. Ovaj datum izračunava se prema babilonskoj kronici, koja navodi da je Ninive pala u 14. godini Nabopolassara.

Također, u prilog datumu između 663. i 654. pr. Kr. idu opisi Nineve u Nahumu 1,13. i 15.; 2:1,3 ne odgovaraju kasnijem padu Nineve pod sinovima Asurbanipala, Asur-etil-ilanijem (626. – 623. pr. Kr.) i Sin-šar-iškunom (623. – 612. pr. Kr.). Štoviše, moglo bi se očekivati da će Nahum spomenuti osvajače Nineve: Medijce i Babilonce, no Nahum to ne čini. Medijci nisu bili neovisna nacija sve do 645. pr. Kr., a Novobabilonsko Carstvo nije započelo prije 626. pr. Kr.

P: U Nah 1,1, gdje se nalazio Elkosh, Naumovo selo?

O: Sama Knjiga proroka Nahuma ne daje nikakav trag o tome gdje je Nahum živio, osim da je bio iz Elkósa. Tako i Nahum:

a) živio među Izraelcima odvedenima u zatočeništvo,

b) živio među Izraelcima koji su ostali u Izraelu, ili

c) živio u južnom kraljevstvu Judino?

Iako ne postoji jednoglasan dogovor, o ovom je pitanju provedeno mnogo istraživanja. Postoji niz teorija o lokaciji Elkosh.

45 km sjeveroistočno od Ninive: Današnje kršćansko selo Alqush (Al-Qush/Al Qosh/Elkosh) u Iraku ima mjesto grobnice Nahuma, koja je jednostavna gipsana kutija. Alqush se nalazi na istočnoj strani rijeke Tigris, sjeverno od Ninive i sjeverozapadno od Khorsabada. Zašto bi Izraelac živio u blizini Ninive? Odgovor je da je Nahum živio nakon što su Asirijci deportirali Izraelce 722. g. pr. Kr., jer Nahum spominje prošli događaj razaranja Teba u Gornjem Egiptu (663. g. pr. Kr.). Židovski pisci iz 16. stoljeća također su potvrdili da se Elkosh nalazio ovdje.

Štoviše, asirski zapisi spominju Al-Qush. (neaktivan) http://alqush.com/_wsn/page5.html kaže: "Doista, najraniji spomen Alqusha pojavljuje se u vrijeme Sinhareeba [Sennacheriba] 750. g. pr. Kr. [sic], što dokazuje zidni mural u Sinharibovoj palači koji je otkriven u Tel Qwenjequ (Qwenjeq Hill) u Mosulu. Iza te freske urezana je fraza "Ova stijena donesena je s planine Alqush"; nadalje, brojna mjesta unutar Alqusha i danas nose čista asirska imena, na primjer, četvrt Sainna (što znači "četvrt Mjeseca") i Bee Siinnat, koja je ravničasto područje južno od Alqusha. Unutar otprilike tri kilometra, zapadno od Alqusha, nalazi se dobro poznata ruševina Shayro Meliktha, koja je na karti iračkih ruševina označena kao asirski hram s reljefom na kojem je prikazan Senaquerib kako ispaljuje strelicu iz luka.

Kameni domovi Alqusha raštrkani su duž obronaka njegove planine sve do vrha platoa. Dijele slične ukrasne elemente kao i sve ostale asirske kolonije na platou Ninive,…" Pogledajte http://alqush.com za detaljnu povijest Al-Qusha.

Sjeverna Galileja u blizini Ramaha: Eusebije iz Cezareje (aktivno oko 325. g.) smatrao je da se nalazi blizu Ramaha. Početak Jeronimova komentara o Nahumu (napisan 392. g.) kaže: "Elkosh se nalazio u Galileji, budući da i danas postoji selo u sjevernoj Galileji koje se zove Elcesi (ili Elcesei/Hilkesei/Helkesaei/Elkoseh), doista vrlo malo, a u njegovim ruševinama jedva da ima tragova drevnih građevina, ali je dobro poznato Židovima, a na njega su me uputili i moj vodič." Mogao bi se odnositi na današnju el-Kauzu. Međutim, kada su farizeji u Ivanu 7,52 rekli: "Istražite i vidjet ćete da iz Galileje ne izlazi prorok", morali su biti nesvjesni bilo kakve tradicije da je Nahum iz Galileje.

Prema nekim spekulacijama, Kapernaum bi mogao značiti "selo Nahumovo" (kepar/kephar Nahum). Ovo stajalište temelji se isključivo na jezičnoj sličnosti, jer mi nije poznat nijedan rani kršćanski ili židovski pisac koji je uspostavio bilo kakvu vezu između Kapernauma i proroka Nahuma.

Kao primjer sličnosti imena bez stvarne veze, postojao je edomski idol po imenu Qaush i edomski kraljevi imenovani po tom idolu; lingvistički, to bi moglo smjestiti Elkosh u južni Izrael ili Jordan. Postojao je i asirski idol po imenu Kosh, što bi lingvistički moglo smjestiti Elkosh u Asiriju. Dakle, lingvistički dokazi mogu potkrijepiti mnoge teorije.

Također ne postoji drugi slučaj da je grad preimenovan po proroku zato što je on bio njegov rođeni grad, pa bi, ako bi ova teorija bila istinita, Nahum bio jedinstven.

južna Judeja, 58 kilometara jugozapadno od Jeruzalema na teritoriju Simeonita. Također bi se mogla nalaziti u južnoj Judeji, blizu Beth-Gabre ili modernog Beit-Jibrina između Jeruzalema i Gaze.

U blizini Begabara: De Vitis Prophetarum pseudo-Epifanija (oko 315. – 403. g.) kaže da je Nahum došao iz "Elkeseja preko Jordana prema Begabaru i bio je iz plemena Šimunova." Nestle je pokazao da su riječi "preko Jordana" vjerojatno glosa i da se umjesto Begabor treba čitati Betogabra, današnji Beit Jibrin u južnoj Palestini. http://bible-history.com/isbe/E/ELKOSHITE/. "Pseudo-Epifanije ga smješta blizu Begabara u Siriji, današnjeg Beit Jibrina", prema Anchor Bible Dictionary, svezak 2, str. 476. Dakle, ovo je stajalište u osnovi jednako prethodnom.

U svakom slučaju, primijetite da je sav taj interes za Elkosh zbog proroka Nahuma i da ovdje postoji pouka. U vašem kršćanskom životu, je li vam čast jednostavno zbog mjesta odakle dolazite ili, poput Nahuma, vi donosite čast mjestu odakle dolazite?

P: U Nah 1,2, zašto je prva stvar koja izlazi iz Nahumovih usta izjava da je Bog ljubomoran?

O: To je vrlo važan Božji atribut koji su zanemarivali. Zaharija 1,18 i 3,8, napisani otprilike u isto vrijeme, također spominju da je Bog ljubomoran.

P: U Nah 1:2, kako se ljubazan Bog može naljutiti?

O: Iako bi ovo moglo biti u suprotnosti s pogledom "ljubav = Bog" koji mnogi ljudi pogrešno imaju, to nije u suprotnosti s Bogom Biblije. Poslanica Rimljanima 11,22 kaže da treba uzeti u obzir i dobrotu i strogost Božju.

P: U Nahumu 1,2, kako Bog može biti ljubomoran, osvetnik i pun gnjeva, kada Izaija 27,4 (KJV) kaže da gnjev nije u Bogu?

O: Ponekad je dobar roditelj blag, a ponekad se dobar roditelj naljuti, osobito ako netko napada njegovu ili njezinu djecu. Ali to ne znači da je roditelj proturječan. Bog ima i veliku ljubav i veliki gnjev. Rimljanima 11,22a kaže: "Promatrajte dakle dobrotu i strogost Božju." Bog ima veliki gnjev prema grijehu, ali i veliku ljubav prema svojoj djeci.

Mnogo puta pri čitanju Biblije morate čitati ne samo stih, već i stihove prije i poslije njega u poglavlju. U ovom slučaju, Izaija 27,1 kaže da će GOSPOD "uzeti svoj oštar, veliki i moćan mač", a Izaija 27,8 kaže da ju je uklonio "žestokim vjetrom".

Pomalo bih se iznenadio da mislite da su to samo ova dva stiha koja pokazuju ono što bi se moglo nazvati "ravnotežom" između toga da je Bog ljubav i da ima gnjev. Zapravo, ti su se dvaju koncepta vrlo česti kroz cijelo Pismo, a mnoge knjige Biblije pokazuju obje strane.

Evo nekoliko stihova koji pokazuju ljubaznu, nježnu stranu Boga: Postanak 21:17-21; Izlazak 14:29-31; Ponovljeni zakon 2:7; Psalam 91:1-4; Izaija 57:18-19; Jeremija 29:11-15; Tužaljke 3:31-33; Ezekiel 20,44; Sefanja 3,17; Matej 23,37; Marko 10,45; Luka 15,22-24; Ivan 10,11; Rimljanima 11,23; 2. Korinćanima 1,3-9; Galaćanima 4,6-7; Efežanima 2,5-6; Filipljanima 2,1; 1. Solunjanima 5,10; 1. Timoteju 1,12-14; Hebrejima 4,15-16; Jakovljevu 2,13; 1. Petrovu 2,23-25; 2. Petrovu 1,3; 1. Ivanovu 4,8-10; Otkrivenje 21,4

Evo nekoliko stihova koji pokazuju gnjevnu, bijesnu stranu Boga: Postanak 19,1-29; Izlazak 14,26-28; Ponovljeni zakon 32,22-25; Psalam 76,7; Izaija 57,17.20-21; Jeremija 6,19; Tužaljke 2,17; Ezekiel 8:18; Habakuk 3:5-15; Nahum 1:6; Matej 23:33; Marko 11:14,21; Luka 10:13-15; Ivan 8:24; Rimljanima 11:21; 1. Korinćanima 10:8; Galaćanima 1:9; Efežanima 2:3b; Filipljanima 3,19; 1. Solunjanima 5,3; 2. Solunjanima 1,6; 1,8-9; Hebrejima 3,17; Jakovljevu 5,1-3; 1. Petrovu 3,20; 2. Petrovu 2,13; Judino 6-7; Otkrivenje 2,22-23

Evo treće točke koja vam se može činiti paradoksalnom: ponekad se Božja objavljena volja, djela i osjećaji prema ljudima mogu promijeniti kada se promijene njihova volja i djela. Postanak 20:3-7; Ponovljeni zakon 28:1-14 naspram 28:15-68; Ezekiel 33:12-20; Jonina 3.

"Koji je Bog kao ti, koji oprašta bezakonje i previđa prijestup ostatka svoga nasljedstva — koji ne zadržava svoj gnjev zauvijek, jer mu je mila ljubavna odanost? Ponovno će nam se smilovati; satrt će naša bezakonja. Sve će naše grijehe baciti u dubinu mora." Mihe 7,18-19

Usput, nazivanje ovoga dvosmjernom "ravnotežom" je donekle pojednostavljeno. Točnije je to "stolica s tri noge", pri čemu je treća noga Božja svetost.

P: U Na 1,3 i Rim 2,6, budući da Bog nikako neće ostaviti krivca nekažnjenim, zašto Bog oprašta?

O: Bez obzira na razlog, drago mi je što Bog oprašta. Ezekiel 18 i 2. Petrova 3,8-9 pokazuju da, iako Bog uništava zlikovce, ne raduje se smrti zlikovca. Naprotiv, Bogu je drago ako se odvrate od svoje nepravde i žive.

P: U Na 1,4, zašto Bog prijekoreva more?

O: Bog može pomaknuti valove, kao što je učinio kada su Mojsije i Izraelci prešli Crveno more. To bi se moglo odnositi i na to da Bog osuši more. Bez obzira na to, Bog će pomaknuti nebo i zemlju kako bi ostvario svoju volju.

P: U Nah 1:5-6, kada će se ovo uništenje dogoditi?

O: To je uništenje na koje se referira u Knjizi Otkrivenja. Poput Knjige Sefanje, Knjiga Nahum na početku govori o velikom uništenju tijekom nevolje, a zatim kasnije o uništenju koje je trebalo uskoro doći u Nahumovo vrijeme.

P: U Nah 1:8, kako Bog progoni svoje neprijatelje u tamu?

O: Propast Nineve dogodila se noću. Općenito, neprijatelje Božje obuzimaju duševna, kao i fizička tama.

P: U Nah 1,14, budući da će Bog iskorijeniti idole, zašto je još uvijek bilo idola u Pavlovo vrijeme, u 1 Kor 10,19-20?

O: Nahum 1,14 odnosi se na Ninivce. Idoli u asirskim hramovima su nestali, ali poput korova, mnogi su idoli iskočili na drugim mjestima.

P: U Nah 1,15, kako to da zli nikada više neće marširati kroz Judu?

O: Iako su Babilonci i Rimljani kasnije napali Judu, ovi konkretni zli ljudi, Asirci, nikada više ne bi uznemirili Judu.

P: U Nah 2, što znamo o gradu Ninivji?

O: Ninive je izgrađena na istočnoj obali rijeke Tigris, gdje se u nju ulijeva rijeka Khosr. Arheolozi su opsežno iskopavali grad. Zidovi Ninive bili su toliko masivni da je jedna osoba rekla da bi, da je Ninive bila smještena između Francuske i Njemačke tijekom Prvog svjetskog rata, preživjela bilo kakve napade s bilo koje strane.

P: U Nah 2, kada vidimo ljude koji su zlobno nasilni, kakav bi naš stav trebao biti?

O: Naš instinkt ne bi trebao biti borba ili strah, nego ljubav prema njima. Isus je umro za izgubljene ljude i oni trebaju evanđelje jednako kao i svi ostali. Ali to bi trebala biti ljubav pomiješana sa strahom, to jest, strah od Božje osvetničke pravde protiv njih ako se ne pokaju.

P: Zašto Bog preko Nahuma u Nahumovoj 2,1 savjetuje Ninivljanima da učine nešto što im neće koristiti?

O: Bog ovdje koristi ironiju. Asirijci su prisiljavali poražene kraljeve da štuju njihove bogove i bili su iznimno sigurni u vlastitu snagu. Pravi Bog u osnovi kaže: "Naprijed, dajte sve od sebe, jer dolazim po vas. I usput, sretno vašim trupama u obrani gradskih zidina kad ih zdrobi golemi zid vode."

P: U Nah 2,3, kako su štitovi bili crveni?

O: Asirski su vojnici nosili plavu odjeću, stoga "njegovi snažni ljudi" opisuju napadača iz Nahumovog 2:1. Njihovi su štitovi i odjeća najvjerojatnije bili obojeni u crveno. Stoljećima kasnije povjesničar Ksenofont opisao je perzijske vojnike odjevene u grimiz (Kirepideja 6.4.1). Vojnici iz Babilona obično su bili odjeveni u crveno, a Medijci u grimiz. (Kasnije su i Rimljani nosili crvenu odjeću.)

Nije vjerojatno da su postali crveni od krvi nakon upotrebe u bitci. Septuaginta i sirijsko prevoditeljstvo najvjerojatnije su pogriješile u prijevodu kao "konjanici jure amo-tamo".

P: U Nah 2,3-8 i 3,13-15, kakve veze otvorene rijeke i uništenje palače imaju s Ninivom?

Djelomično je Ninive uništena kada su jake kiše uzrokovale poplavu rijeke Khosr i srušile dio gradskih zidina.

Nahum 1:8; 2:6,8 Ninive bi bila uništena poplavom. Diodor Sicilski (oko 20. pr. Kr.) napisao je da je u trećoj godini opsade obilne kiše uzrokovale poplavu rijeke Khosr i proboj dijela gradske zidine.

Nahum 1:8 Asirijci će biti progonjeni u tamu. Završni napad na Ninive došao je noću. Mnogi asirijski vojnici pobjegli su noću.

Nahum 1:9,14 Ninive nikada više neće biti obnovljena. Mnogi drevni gradovi su obnovljeni, ali ne i Ninive.

Nahum 1:10; 2:13; 3:15 Ninive će biti uništena vatrom. Hram je spaljen, a arheolozi su pronašli sloj pepela debljine dvije inča.

Nahum 1:10; 3:11 Na kraju bi Ninivci bili pijani. Diodor Sicilski je napisao da je asirijski kralj podijelio hranu i vino te da je te noći, dok su muškarci bili pijani, izvršen napad.

Nahum 1:14 Izrezbarene slike i lijevani idoli Nineve bit će uništeni. Arheolozi R. Campbell Thompson i R.W. Hutchinson rekli su da je kip božice Ishtar ležao bez glave.

Nahum 2:8 Ninivci bi pokušali pobjeći. Diodor kaže da je kralj poslao svoja tri sina i dvije kćeri u Paflagoniju da pobjegnu. Također, nakon pada Nineve, preživjela asirska vojska pobjegla je na zapad prema Harranu prije nego što je konačno uništena.

Nahum 2:9-10 Došlo bi do pljačkanja i pustošenja. Babilonska kronika kaže: "Velike količine plijena iz grada, nebrojene, odnijeli su."

Nahum 3:3 Mnogi Asirci bi ubijeni. Prema Diodoru, toliko ih je ubijeno da je rijeka bila crvena na znatnoj udaljenosti.

Nahum 3:12 Periferna utvrde bile su lako osvojene. Babilonska kronika kaže da su utvrde počele padati 614. g. pr. Kr.

Nahum 3:13 Vratnica grada bit će uništena. Olmstead u djelu Povijest Asirije kaže da je glavni napad bio usmjeren sa sjeverozapada na vratnicu Hatamti.

Nahum 3:14 Ninivci bi pripremali cigle i mort za hitne popravke. A. T. Olmstead u djelu Povijest Asirije kaže da je južno od vrata rov još uvijek ispunjen fragmentima kamenih i glinenih cigli.

Nahum 3:17 Ninivski časnici bi se oslabjeli i pobjegli. Babilonska kronika kaže da je asirska vojska pobjegla pred kraljem.

P: U Nah 2:8-9, kako je bilo da "blago" srebra i zlata "ne ima kraja"?

O: To je hiperbola za velike količine koje su posjedovali. Kao primjer, Asirci su godišnje primali 12.000 konja i 2.000 grla stoke samo od jednog naroda, Nairija.

P: U Nah 2:10, kako će se srca Asiraca otopiti?

O: Iako su se do nedavno pouzdavali u svoju vojsku, obrane i bogatstvo, odjednom je njihova sigurnost nestala, a uskoro će nestati i njihove obitelji i njihovi životi. Znali su da mogu očekivati istu mjeru milosrđa koju su pokazali drugima — uho!

P: Zašto se u Nah 2:11-13 govori o lavovima?

O: Gotovo svako carstvo ima simbol po kojem se prepoznaje, a Asirci su sebe smatrali lavovima. Asirskim kraljevima je bilo drago loviti bliskoistočne lavove, koji su često bili prikazivani u asirskoj umjetnosti.

P: U Nahumu 2,11-12, je li nasilje uvijek pogrešno? Što je s policajcima ili samoobranom?

O: Ne. Policajci su nasilni kada to treba biti. Svaki američki predsjednik od prije Drugog svjetskog rata naredio je neku vojnu akciju. U Bibliji Barak, Gideon, Jehosafat i drugi vodili su vojske u bitku bez Božje prijekore. Kao što kaže poznata izreka: "Sigurno spavamo noću jer su čvrsti ljudi spremni upotrijebiti nasilje protiv onih koji bi nam naudili."

Q: U Nah 3:1, kako je Ninive bila "grad krvi"?

A: U drevna vremena Asirce bi se moglo usporediti s modernijim nacistima zbog njihove torture, okrutnosti i vojnih taktika. Carstvo je bilo izgrađeno na ugnjetavanju, a oni su neprestano gušili pobune. Suprotno tome, Perzijsko carstvo svojim je podanicima pružalo određenu razinu tolerancije, a u njemu je bilo malo pobuna (izuzev grčkih gradova i Egipćana).

Što se tiče toga jesu li Asirci doista bili tako okrutni, dopustit ćemo da kralj Asurnasirpal II (883. – 859. pr. Kr.) progovori u vlastitu "obrani".

"Poklao sam ih; njihovom sam krvlju obojio planinu crveno poput vune…. Odrubio sam glave njihovih ratnika i od njih podigao stup nasuprot njihovom gradu; njihove mladiće i djevojke spalio sam u vatri. … uništio sam, srušio, spalio. Uzeh zarobljenike među njihovim ratnicima i razapetih ih na kolce pred njihovim gradovima. …Ogulih plemiće, koliko ih se bilo pobunilo, i razastrih njihove kože na hrpe [mrtvih tijela]… mnoge zarobljenike spalih u vatri. Mnoge uzeh žive; nekima odsiječih ruke do zapešća, drugima odsiječih nosove, uši i prste; mnogim vojnicima iskopah oči." (uzeto iz TimeFrame 1500-600 BC (Time-Life Books) i The Bible Knowledge Commentary : Old Testament str. 1494.) Drugi asirski vođe hvalili su se na sličan način, ali vjerojatno ne trebamo ići dalje.

P: U Nah 3,5, budući da je Bog čist, zašto ovdje dopušta golotinju?

O: Bog simbolično govori o svlačenju grada Ninive i razotkrivanju njegove sramote.

P: U Nah 3:8 i Ezek 30:15, gdje je bio Teba (na hebrejskom "No")?

O: "No Amon" bio je drugi naziv za Tebu, važan grad Egipta. Egipćani su ga također nazivali i "Grad". Egipatska riječ za selo bila je niwt, koju su Hebreji promijenili u No. Puno hebrejsko ime, No-Amon, značilo je grad/selo Amona. Oslanjao se na pomoć Puta i Lubima, ali pomoć nije stigla. Nahum govori o No kao o gradu koji je već bio uništen, a Teba je uništena 663. g. pr. Kr. Grad Teba ponovno je izgrađen 654. g. pr. Kr.

P: U Nah 3:13, zašto su ljudi uspoređeni sa ženama?

O: Bitke u to vrijeme zahtijevale su veliku fizičku snagu, a žene su se često smatrale slabijim ratnicima.

P: U Nah 3,16, kako je Asirija umnožila trgovce?

O.: Imala je mnogo trgovaca koji su kupovali robu uz sav danak koji je Asirija neprestano primala od svojih osvojenih podanika. Kao primjer, Asirci su godišnje primali 12.000 konja i 2.000 grla stoke samo od jednog naroda, Nairija.

P: U Nahumu 3,16, je li bilo išta loše u tome što je Ninive povećala broj trgovaca?

O: Općenito, trgovci su prihvatljivi, ali u Ninivejinu slučaju to je bilo pogrešno. Trgovci su trgovali pretjeranim danakom koji su uzimali od svojih porobljenih podanika. Pogledajte prethodno pitanje za primjer.

P: U Nah 3:18, kako su asirski pastiri zaspali?

O: Ova je poetska fraza fascinantna. Planinski kraj Assirije bio je dobro područje za uzgoj ovaca. Bez sumnje su mnogi Asirci u prošlim generacijama bili pastiri, prije vremena kada je većina asirskih muškaraca postala ratnici. Pastiri su spavali u smislu da više nisu bili toliko zainteresirani za čuvanje ovaca. Također, kao što pastir koji spava ne pazi na ovce, nitko ne pazi na Assiriju kako bi je zaštitio od propasti.

P: U Nah 3:19, zašto Bog govori o okrutnosti Asiraca, budući da su većina osvajača bila okrutna?

O: Asirci su bili posebno okrutni. Sačuvane su asirske skulpture okovanih robova čije ptice kljucaju oči. Imali su prilično drugačije ideje o tome što je dobra umjetnost. Asirci su s ponosom pisali o sakaćenju, skidanju kože i živom spaljivanju ljudi. Salmanasar III. napravio je piramidu glava. Sveukupno, vladavina Asurbanipala (669. – 626. pr. Kr.) bila je jedna od najokrutnijih. Između ostalog, Asurbanipal je provukao pseću povodnicu kroz čeljust zarobljenog kralja i natjerao ga da živi u psećoj kolibi. Potčinjeni narodi plaćali su prekomjerni danak za privilegij da ostanu živi. Iz nekog čudnog razloga, Asirijci su imali mnogo ustanaka. Pretpostavljam da biste mogli reći da ih je na kraju Bogu također bilo dosta.

P: U Nah 3:19, koja je razlika između biti zloban i okrutan?

O: Razlika je u težini onoga što je nekome učinjeno. Mogu se smatrati različitim stupnjevima iste stvari.

P: U Nah 3:19, koji su različiti tipovi zlobe ili okrutnosti?

O: Postoje najmanje četiri vrste.

Nesmotreno: ili osoba nije znala ili se nesmotreno nije potrudila saznati. Majka je izašla do svoje poštanske sandučiće u prednjem dvorištu na prometnoj ulici sa svojom malom kćeri. Njezina kći pitala je može li sada prijeći ulicu. Gledajući u pismo, ne podižući pogled i ne razmišljajući, majka je rekla: "Naravno." Kći je izašla na cestu i bila je udarena i ubijena. Pismo nije bilo toliko važno majci; jednostavno nije razmišljala.

Neizbježna sredstva za postizanje cilja: Osoba nije željela biti okrutna, ali bilo je neizbježno (i u njezinim je očima vrijedilo) da postigne ono što je željela. Čitala sam da mnoge prostitutke u Japanu posjećuju šintoističke hramove s velikim plišanim životinjama. Žele ostaviti dar za dijete koje su pobacile, razmišljajući da bi u zagrobnom životu dijete nekako moglo uživati u igri s plišanom životinjom. Možda je to njihov način da se osjećaju manje krivima. Kada ono što smatrate dobrim ciljem uključuje sredstvo kojim se ne poštuje Bog, tada ne biste trebali težiti tom cilju, ili barem ne na taj način.

Bezosećajnost: Bili su svjesni štete koju će to nanijeti drugoj osobi, ali im nije bilo stalo do ljudi. Mnogi muževi i žene trajno su razdvojeni od strane južnih vlasnika robova. Vlasnici robova nisu nastojali biti zlobni; niti su nastojali biti ljubazni. Jednostavno im nije bilo stalo.

Zlonamjerno uživanje: Uživali su u šteti nanesenoj drugoj osobi. Postojalo je pleme koje bi odsijecalo glave muškarcima koje bi osvojilo, silovalo ili se vjenčalo s njihovim ženama, ali bi prisiljavalo ženu da nosi glavu svog ubijenog muža oko vrata. To pleme bilo je poznato kao "Britanci u Australiji". Vidi https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/274364805, https://files02.sl.nsw.gov.au/fotoweb/pdf/6760/67609290.pdf i https://researchers-admin.westernsydney.edu.au/ws/portalfiles/portal/94779651/uws_2495.pdf.

P: U Nah 3:19, u ovom hladnom, okrutnom svijetu, što možemo učiniti da budemo svjetla ljubaznosti i milosti?

A: Prije svega, nemojte sudjelovati u stvaranju problema, bilo izravno ili financijski. Drugo, progovorite i recite da je to pogrešno. Treće, pomozite žrtvama nakon što su pretrpjele štetu. Četvrto, branite potlačene i pomozite spriječiti da ljudi postanu žrtve ili da budu još više viktimizirani.

P: U Nah 3,19, što bismo trebali učiniti kada vidimo da netko govori ili čini ružne stvari drugima?

O: Prije svega, molite se Bogu za tu situaciju i pitajte što Bog od vas želi da učinite.

Ako se radi o verbalnom zlostavljanju, možete stati u obranu te osobe. Ponekad je humor dobar način, a ponekad i oštra opomena.

Ako možete spriječiti fizičku situaciju, učinite to. Čitao sam o profesionalnom nogometašu koji je naišao na muškarca koji je vani silovao onesviještenu ženu. Odmah je i silom zaustavio tog muškarca.

U nekim situacijama ne možete to zaustaviti, ali i dalje možete pokušati uvjeriti nekoga ili to prijaviti policiji ili nekoj drugoj osobi.

Ponekad možete poduzeti mjere nakon događaja kako bi se spriječilo da se ponovi, na primjer tako da o tome javno pišete na internetu ili pristajete svjedočiti na sudu.

U svakom slučaju možete utješiti žrtvu ili joj pružiti materijalnu pomoć.

P: U Knjizi proroka Nahuma, budući da ne znamo tko je bio Nahum, niti s sigurnošću kada je knjiga napisana, zašto bi trebala biti u našoj Bibliji?

O: Između ostalih razloga, zato što je Isus potvrdio čitav Stari zavjet. Prihvatio je bez pitanja židovski Stari zavjet u Palestini, što je prikazano u Mateju 5,17; 7,12; 11,13; 22,40; Luki 16,16.29.31; 18,31; 24,27.

Rana je Crkva prihvatila Knjigu proroka Nahuma kao sveto pismo. Vidi pitanje nakon sljedećeg o tome koji su pisci.

P: U knjizi Nahum, koji su neki od najranijih rukopisa koji i danas postoje?

A: Svitci s Mrtvog mora: (oko 1. st. pr. Kr.) Postoji jedan primjerak Knjige Nahuma među svitcima s Mrtvog mora, nazvan 4Q82 (=4QXIIg). Također postoji komentar na Nahuma nazvan 4Q169 (=4QpNah) iz kasnog prvog stoljeća pr. Kr.

4Q82 iz Qumrana sadrži Nahum 1:7-9; 2:9-11; 3:1-3,17.

Komentar 4Q169 (=4QpNah) sadrži 1:3,4,5-6; 2:11-3:12.

Nahal Hever je špilja blizu En Gedija u kojoj se nalazi fragment Knjige dvanaestorice proroka na grčkom jeziku (8 Hev XIIgr). Smatra se da je napisan između 50. g. pr. Kr. i 50. g. n. e. Sakriven je tijekom Bar Kokhbove pobune protiv Rima. Radi se o reviziji Septuaginte, nastaloj u Judeji, i gotovo je identičan masoretskom tekstu. Sadrži Nahum 1:13-14; 2:5-10,13; 3:3,16-17.

Svijetak iz Wadi Murabba'ata (MurXII) potječe iz oko 132. godine. Sadrži Nahum 1:1-14; 2:1-14; 3:1-19. U Wadi Murabba'atu također se nalaze i neki zapisi samog Bar Kokhbe iz 132. godine.

Sveukupno, Wadi Murabba'at sadrži cijelu Knjigu proroka Nahuma, a svitci s Mrtvog mora i Nahal Hever čuvaju sljedećih 33 od 47 stihova Knjige proroka Nahuma (70,2 %): 1:2,3,4,5-6,7-9,13-14; 2:5-10,11-13; 3:1-12,16-17. Za više detalja pogledajte Smisao svitaka s Mrtvog mora.

Kršćanski rukopisi Biblije, od oko 350. godine poslije Krista, sadrže Stari zavjet, uključujući Nahuma. Dva od njih su Vaticanus (325. – 350. g. poslije Krista) i Alexandrinus (oko 450. g. poslije Krista), u kojima su knjige dvanaest manjih proroka smještene ispred Izaije. Nahum je u potpunosti sačuvan i u Vaticanusu i u Alexandrinusu.

Sinaiticus (340. – 350. g.) također sadrži cijelu knjigu Nahumovu. Počinje na istoj stranici na kojoj završava Jonina knjiga. Završava na istoj stranici na kojoj počinje Habakukova knjiga.

K: Koji su rani pisci spominjali Nahuma?

O: Pisatelji iz razdoblja prije Nikejskog sabora koji su se pozivali na ili aludirali na stihove iz Knjige proroka Nahuma su:

Meliton Sardski (170-177/180. g.) (implicitno) spominje "Stari zavjet" i navodi knjige. Ne navodi dvanaest manjih proroka pojedinačno, već ih naziva Dvanaestoricom. Fragment 4 iz Knjige izvataka, sv. 8, str. 759

Klement Aleksandrijski (193.–202. g.) "Jeremija i Amacum [Habakuk] još su prorokovali u vrijeme Sedekije. U petoj godini njegove vladavine Ezekiel je prorokovao u Vavilonu; nakon njega Nahum, a zatim Daniel. Nakon njega, opet, Agej i Zaharija su prorokovali u vrijeme Darija Prvog dvije godine; i zatim anđeo među dvanaestoricom." Stromata, knjiga 1, poglavlje 21, str. 328

Tertulijan (207/208. g.) "Jer On je govorio preko proroka — Riječ, Sin Stvoritelja. 'Prisutan sam, dok je još sat, na gorama, kao onaj koji donosi radosnu vijest o miru, kao onaj koji objavljuje dobre vijesti o dobru.' Tako jedan od dvanaestorice (manjih proroka), Nahum: 'Jer gle, na gori su brza stopala Onoga koji donosi radosnu vijest o miru.'" Pet knjiga protiv Marciona, knjiga 4, poglavlje 13, str. 364

Origen (225. – 254. g.) "Napisano je u proroku: 'U sudu ne kažnjava dvaput za istu stvar'" (Nahum 1,9) Komentar o Ezekielu, Homilija 1, gl. 2.4, str. 28

Kiprijan Kartaginski (oko 246. – 258. g.) citira iz Knjige proroka Nahuma 1,5–7 kao "Nahum" u Tractatu 12, treća knjiga, poglavlje 20, str. 541.

Nakon Niceje

Atanazije Aleksandrijski (367. g.) (posredno, jer spominje dvanaestoricu proroka) "Stari zavjet dakle sadrži dvadeset i dvije knjige; … zatim Proroke, pri čemu se dvanaestorica računaju kao jedna knjiga…." Atanazije, Uskrsno pismo 39, 4. glava, str. 552.

Bazilije iz Kapaodokije (357.–378./379. g.) aludira na Nahum 1,9. Pismo 188, odjeljak 3, str. 225

Kiril Jeruzalemski (oko 349.–386. g.) citira Nahum 2,1 kao Sveto pismo u Predavanju 17., glava 12., str. 127

Ambrosije Milanski (370-390. g.)

Grgur Nazijanski (330.–391. g.)

Didimus slijepi (398. g.) citira Nahum 3,10 kao riječ "Nahuma, sedmog od dvanaestorice proroka" u Komentaru na proroka Zahariju 11, str. 257

Jerona (373. – 420. g.) raspravlja o knjigama Starog zavjeta. Posebno raspravlja o Knjizi Postanka, Izlasku, Levitskom zakonu, Brojevima, Ponovljenom zakonu, Petoknjižju, Jobu, Isusu Navinom [Isu], Sudcima, Rutu, Samuelu, Kraljevima (2 knjige), dvanaestorici proroka, Ozeju, Joelu, Amosu, Obadiji, Jonasi, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Agej, Zaharija, Malahija, Izaija, Jeremija, Ezekiel, Danijel, Estera, Ezra, Nehemija. Pismo 53, gl. 7-8, str. 99-101.

Augustin iz Hipona (388.–430. g.) spominje Obađaju, Nahuma i Habakuka u knjizi Božji grad, knjiga 17, poglavlje 31, str. 377

Polupelagijanac Ivan Kasijan (419.–430. g.)

Među hereticima i lažnim knjigama

Pelagijanski heretik Teodor iz Mopsuestije (392.–423./429. g.) napisao je cjeloviti komentar na Knjigu proroka Nahuma.

P: U Knjizi proroka Nahuma, koje su neke od razlika u prijevodima između hebrejskog teksta i Septuaginte?

O: Usredotočujući se na 1. poglavlje, prva je alternativa masoretski tekst, a druga Septuaginta, osim ako nije drugačije naznačeno.

Nah 1:2 "Jehova je osvetnik i Jehovah, koji drži gnjev" naspram "Gospodin se osvećuje gnjevom"

Nah 1:2 "čuva [gnjev]" vs. "odreže"

Nah 1:3 "ne opravdava krivca" vs. "neće smatrati nikoga nevinim"

Nah 1:4 "ukorava more" vs. "prijeti moru"

Nah 1:4 "isuši" naspram "iscrpljuje sve"

Nah 1:5 "brda se tresu" vs. "brda se tope"

Nah 1:7 "uzdati se u njega" vs. "poštovati ga"

Nah 1:8 "Njegovi neprijatelji" vs. "ustaju protiv [njega] i njegovih neprijatelja"

Nah 1:10 "Jer kao što su trnje isprepleteno, i kao što su pijanci njihovi pijani, oni će biti proždrti kao slama sasvim isušena" vs. "Jer [neprijatelj] bit će razotkriven sve do temelja, i bit će proždrt kao iskrivljeni javor, i kao slama sasvim suha."

Nah 1:11 "savjetuje beskorisnost" vs. "savjetuje zle stvari neprijateljske prema njemu."

Nah 1,12 "Iako su sigurni i tako brojni, ipak će biti odrubljeni i nestat će." vs. "koji vlada nad mnogim vodama, Tako će i oni biti otjerani, i glas o tebi više se neće čuti."

Nah 1:14 "Odstranit ću klesani i lijevani idol iz kuće vaših bogova; pripremit ću ti grob, jer si prezren." vs. "Potpuno ću uništiti klesane idole iz kuće tvoga boga i lijevane idole: pripremit ću ti grob, jer su brzi."

Nah 1:15 "jer neplodni neće više prolaziti među vama; potpuno su odrezani." vs. "jer oni više neće prolaziti kroz tebe na svoju propast. Gotovo je s njim, uklonjen je, onaj koji je spašen od nevolje došao je zadihan pred njih."

Nah 2:3 "čempresi se tresu/drhte" (masoretski tekst, Greenov doslovni prijevod) ili "koplja čempresa su zamahnula" (masoretski tekst, BSB) nasuprot "konjanici jure amo-tamo" (Septuaginta) nasuprot "vozači su omamljeni" (Vulgata)

Nah 2:10 "svako lice bledi" (BSB) nasuprot "skupiti crninu" (Septuaginta, Targum, Vulgata)

Nah 3:8 4QpNah dodao je ženski zamjenički nastavak -h riječi "bedem". U knjizi *Dead Sea Scrolls & Modern Translations of the Old Testament* (str. 136) navodi se da je to možda dodano kako bi rečenica zvučala tečnije.

Nah 3:8 "[grad] No [Tebe]" nasuprot "naseljenoj Aleksandriji" (Targum, Vulgata)

Nah 3:9 "bili su tvoji pomagači" naspram "bili su njezini pomagači" (Septuaginta)

Bibliografija za ovo pitanje: hebrejski prijevod potječe iz doslovnog prijevoda Jaya P. Greena, a prijevod Septuaginte iz prijevoda sira Lancelota C.L. Brentona "The Septuagint: Greek and English". Također su korišteni i The Expositor's Bible Commentary, BSB te fusnote u Bibliji NASB, NIV, NKJV i NRSV.

Osim ako nije drugačije naznačeno, citati iz Svetog pisma preuzeti su iz Biblije Berean Standard Bible (BSB), koja je posvećena javnoj domeni: https://berean.bible