< Biblijsko pitanje iz Joela

P: Što možemo naučiti iz knjige Joela?

O.: Joil poučava o dvije ne baš ugodne teme koje trebamo više proučavati: kako Bog disciplinira i kako trebamo odgovoriti "kad dođu skakavci". Joil proriče da je vojska skakavaca koja je napala zemlju samo uvod u invaziju strane vojske zbog grijeha Izraela. To je zauzvrat uvod u Dan Gospodnji u posljednjim danima.

Slično tome, Bog ponekad ljudima šalje blažu disciplinu kao "potičaj na pokajanje" prije nego što pošalje mnogo strožu disciplinu ili čak uništenje.

P: Što znamo o proroku Joelu?

O: Ne možemo mnogo saznati iz te knjige. Ime "Joel" znači "Jahve je Bog". To nije bilo neobično ime, jer je još oko dvanaest drugih muškaraca u Starom zavjetu također imalo ime Joel. Međutim, ništa ne upućuje na to da je ovaj prorok bio jedan od njih. Ne znamo ništa o Joelu osobno, osim da mu je otac bio Petuel.

P: Koji je pregled knjige Joela?

O: Čini se da se knjiga Joela ne može sažeti na zapadni način. Osam biblijskih komentara i studijskih Biblija daje vrlo različite sažetke. No, iako se ne slažu oko općih sažetaka, skloni su se složiti oko manjih dijelova. Možda se Joela treba razumjeti na sljedeći način: kao mnogo oštrih, ali kratkih upozorenja iz srca, a ne kao dugi, visoko strukturirani traktat poput, primjerice, Knjige o žalopojkama. Evo mog sažetka:

1 Slijediti Boga kad dođu skakavci

-- 1:2-4 Poslušajte ovo, starješine

-- 1:5-7 Probudite se, pijanci

-- 1:8-10 Svećenici bi trebali tugovati kao žena koja oplakuje muža

-- 1:11-12 Oselite se, poljoprivrednici

-- 1:13-14 Obucite vreću i kucajte, o svećenici

-- 1:15-18 Zašto bi svi trebali tugovati

-- 1:19-20 Naš primjeren odgovor: vapaj Gospodinu usred katastrofe

2 Duhanje u ovnujev rog na Sionskoj gori za nadolazeći Dan Gospodnji

-- 2:1-11 Duhnite u ovnujev rog za buduću invaziju

-- 2:12-17 Razderajte svoja srca i duhajte u rog ovna da se vratite Gospodinu

-- 2:18-27 Obnova godina koje su pojeli skakavci

-- 2:28-32 Izlijevanje Božjeg Duha

3 Posljednji sud i obnova

-- 3:1-16 Sud u dolini Jošafatovoj protiv neprijatelja Izraela

-- 3:17-21 Blagoslov i oprost nakon suda

P: U Joelu, koliko točno poglavlja ima u knjizi?

O: U većini engleskih Biblija nalaze se tri poglavlja, koja sadrže 20, 32, odnosno 21 stih. Međutim, druge kopije Biblije odvajaju stihove 2:28-32 u zasebno poglavlje. Biblie koje su takve uključuju židovski Tanakh, hebrejski tekst Interlinearne Biblije Jaya P. Greena starijeg i katoličku Jeruzalemsku Bibliju. Dakle, Joel 3 u nekim Biblijama naziva se Joel 4 u drugima. Međutim, stihovi i njihov redoslijed isti su u svim slučajevima.

P: Gdje je Joil smješten u Bibliji?

O: U današnjem hebrejskom Bibliju i kršćanskim Biblijama nalazi se nakon Osije, a prije Amosa. Međutim, redoslijed u Septuaginti bio je: Osija, Amos, Mihej i Joil. Čini se da su pokušali postaviti knjige kronološki. No, nemamo dobru ideju kada je knjiga Joila napisana.

P: U Joelu 1, zašto ta područja pogađaju kuge skakavaca i koliko loša kuga skakavaca može biti?

O: Skakavci su dolazili iz pustinje u Sudanu. S vjetrom u leđa mogli su prijeći 1.200 milja za tri dana. Brzinom od 400 milja dnevno, leteći 14 sati dnevno, to bi bilo otprilike 28 milja na sat. Obično su migrirali u ravnoj liniji. Starorimski povjesničar Plinije tvrdi u djelu Prirodna povijest 11.35 da jato skakavaca može čak i prožvakati vrata. Iako to možda nije istina, to ilustrira teror koji bi jato skakavaca donijelo.

Kada je 1957. Somaliju pogodila pošast skakavica, procijenjeno je da je bilo 16.000.000.000 kukaca, teških 50.000 tona. Sada postoji Hitni centar za operacije protiv skakavica pri Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. Pošasti skakavica kontroliraju se zračnim prskanjem insekticidom na područjima razmnožavanja.

P: Joil 1 obraća se različitim skupinama: starješinama, pijanicama, svećenicima, poljoprivrednicima, ponovno svećenicima i svima. Jedini grijeh spomenut u knjizi Joila je pijanstvo. Zašto mislite da bi se Bog obratio upravo tim specifičnim skupinama? Koje odgovarajuće skupine postoje danas?

O: Za razliku od mnogih drugih proroka, Joil ne troši mnogo vremena govoreći da prestanemo griješiti prije nego što dođe katastrofa. Umjesto toga, on naglašava kako odgovoriti pokajanjem nakon što katastrofa udari. Starješine su spavale (ili bile pijane) u poslu poučavanja naroda i mlađih da slijede Boga. Svećenici možda nisu obavljali svoj posao poučavanja ljudi da slijede Boga, ili, što je još gore, poučavali su ih da slijede idole. Poljoprivrednici, zaokupljeni bogatstvom, nisu pružali financijsku potporu koju su trebali pružiti Božjim svećenicima i levitima. Kada se cijelo društvo okreće od Boga, političke, vjerske i financijske niti se sve zajedno raspadaju.

P: U Joelu 1. gotovo svakom odlomku nalazi se jedna ključna riječ: hebrejska riječ ki, koja se može prevesti kao "jer", "za" ili "doista". Zašto Joil naglašava tu riječ?

Čini se da Bog ljudima često daje pouke o razlozima za žalovanje. Ljudi trebaju naučiti o uzročno-posljedičnoj vezi neposluha prema Bogu i njegovih posljedica. Danas moramo biti učinkoviti u upozoravanju ljudi na uzročno-posljedičnu vezu odvraćanja od Boga.

P: U Joelu 1,1, kada je napisana knjiga Joela?

O: Ne postoji ništa unutarnje ni vanjsko što bi točno odredilo vrijeme. To je bezvremenska poruka, jer ništa u knjizi ne ovisi o vremenu. Evo tri mogućnosti.

1. Osmi stoljeće pr. Kr.

Tir i Sidon, koji se zajedno spominju u Joelu 3:4, bili su ujedinjeni tek početkom osmog stoljeća. Grci iz Joela 3:6 nisu bili kasniji Grci iz Atene i Sparte, već raniji jonski Grci, koji su početkom osmog stoljeća kontrolirali trgovačke puteve na području današnje Turske. Nema nikakve spomenute ni na Asirce ni na Vavilonce. Razdoblje u povijesti kada su oboje bili slabi bilo je od smrti Adad-nirarija III. 782. pr. Kr. do 745. pr. Kr., kada je Tiglath-Pileser III. započeo svoju vladavinu. Juda je u to vrijeme bila jaka, a kralj Uzaija bio je vođa antiasirske koalicije. Filistejci su u to vrijeme uznemiravali Izrael.

Studijska Biblija NIV na str. 1339. navodi da se za ovo razdoblje može iznijeti dobar argument.

2. Kasno predizgnanstveno razdoblje (597. – 587. pr. Kr.)

2a. 10.000 muškaraca iz Jude deportirano je 597. g. pr. Kr. (2. Kraljevima 24,10-16). Također, Židovi su godinama bili u ropstvu (vidi raspravu o Joelu 3,6).

2b. Buduće milosrđe prema Judu u Joelu 2:12-20.

2c. Hram je još uvijek stajao (Joel 1,13).

2d. Buduće iznenadno uništenje Jeruzalema.

3. Postizgnanstveno razdoblje (nakon 587. g. pr. Kr.)

3a. Joil naziva Judejsko kraljevstvo Izrael u Joilu 2,27 i 3,16, pa je ovo moglo biti nakon izgnanstva sjevernog kraljevstva 722. g. pr. Kr.

3b. Mnogi su više ljudi stavljeni u ropstvo 587. g. pr. Kr.

3c. Neki u Joelu 2,12–20 vide da Bog obećava milosrđe tim pojedincima, a ne njihovim potomcima.

P: Zašto mislite da je Joil u 1. poglavlju, 2. stihu započeo obraćajući se starješinama? Jesu li oni bili jedini pogođeni pošasti skakavaca?

A: Često su upravo vlada i vjerski vođe ti koji vode narod u neposlušnost. Kad su vođe neposlušni, ne samo da njihovi sljedbenici trpe, nego i drugi trpe posljedice.

Međutim, službeni vođe nisu jedini oblik vođa. Jednako značajno, roditelji pojedinačno vode (ili navode na pogrešan put) svoju djecu, a starija generacija zajednički usmjerava mlađu generaciju. Kada cijela starija generacija ne uspije voditi i riječima i primjerom, tada mlađa generacija pati.

P: U Joelu 1, ljudi se mogu uznemiriti što su, iako su neki griješili i odvrnuli se od Boga, svi činilo se trpjeli posljedice. Što mislite o ovoj očitoj "nepravdi" iz vječne perspektive?

O: Ako gledate samo ovaj svijet, on nije samo pao u zlo, već je i nepravedan. Međutim, Bog je odredio dan suda kako bi sve učinio pravednim. Što god nam se dogodi u nekoliko desetljeća koja imamo za život na ovoj zemlji, vrlo je malo u usporedbi s vječnim životom nakon smrti.

P: U Joelu 1,5, kako trebamo zahvaljivati Bogu na dolasku skakavaca, budući da 1. Solunjanima 5,18 kaže da trebamo zahvaljivati u svemu?

Odgovor: Rimljanima 8,28 kaže da sve stvari (ne samo dobre) mogu djelovati zajedno na dobro za one koji vole Boga. Hebrejima 12,5-8 kaže da Bog disciplinira vjernike za njihovo dobro, iako je to u tom trenutku neugodno.

P: U Joelu 1,1-20, kad bi sve što knjiga Joela uči bilo o tome kako Bog kažnjava i kako bismo trebali reagirati u teškim vremenima, bila bi to vrijedna knjiga za čitanje danas. Međutim, Joelska je knjiga također vrlo proročka knjiga o posljednjim vremenima. Koji stihovi u 1. poglavlju daju male naznake toga?

O: Joil 1,12 sugerira da se ovo odnosi na više od lokalnog fenomena kada kaže: "Doista, radost ljudstva je osušena." Joil 1,15 spominje Dan Gospodnji.

Q: U Joelu 1,2b-3 kršćani se ne slažu oko toga znači li ovdje starješine vođe, starije osobe ili oboje. Kako bi i vođe i starije osobe mogli biti krivi? Misliš li da Joelski 1,2b-3 na to odgovara?

O: Zasigurno prijekor može biti upućen na oboje. Međutim, u Joelu 1,2b–3 spominje se da to nisu čuli od svojih otaca, a oni imaju zapovijed i odgovornost prenijeti to svojim djeci. To ukazuje da se, bez obzira odnosi li se na političke ili vjerske vođe, zasigurno odnosi i na starije ljude, koji su trebali poučiti mlađu generaciju.

P: Joil 1,4 spominje četiri vrste skakavaca. Iako nismo sigurni koje su razlike između tih hebrejskih riječi, poanta je da se kazna odvija u četiri vala. Što dvije stvari možemo naučiti o Božjoj disciplini iz toga?

O: Božja je osuda može biti i precizna i stroga. Kada se ljudi ne pokaju, Božja osuda može doći u više valova. Čovjek se može pokajati nakon bilo kojeg vala, ali može biti teže vratiti se na razinu na kojoj je bio prije uzastopnih valova.

P: U Joelu 1,4, zašto bi Bog poslao ove strašne kuge skakavaca ako je volio Izraelce?

O: Moglo bi se početi sumnjati da blagostanje Božjeg naroda nije bilo Božji najviši prioritet! Bog je možda želio da Njegov izabrani narod bude materijalno prosperitetan, ali je Bog puno više cijenio njihovu poslušnost i duhovni prosperitet. Za nas, dobar roditelj možda previše voli svoju djecu da bi samo pasivno sjedio i gledao dok djeca krenu putem propasti.

P: U Joelu 1,5 pijance se poziva da se probude i zaplaču, jer im je (ki) slatko vino oduzeto iz usta. Zašto bi Bog započeo s tako elementarnom, zemaljskom porukom? Kakve veze s tim imaju Joelski 1,6-7?

O: Bog se obraća ljudima tamo gdje jesu. Pijanice se ne brinu previše ni za što osim za to gdje će dobiti još pića. Umjesto da im isprva govori o dugoročnim, duhovnim pitanjima, Bog ukazuje na neposrednu, kratkoročnu posljedicu, da neće moći popiti piće za kojim žude. Zapravo, svatko je u lošem stanju tko polaže svoju nadu u užitak i ispunjenje u alkohol.

P: U Joelu 1,11, koji su dva različita razloga zbog kojih poljoprivrednici trebaju tugovati?

O: U kratkom roku, ovo bi bila loša godina. Joil 1,11 kaže "jer" (ki) bi bila uništena berba grožđa, pšenice i ječma.

Dugoročno, čak i da su skakavci otišli i nikada se nisu vratili, njihova bi stabla i vinova loza bila uništena. Stabla masline mogu živjeti 1000 godina. Uništite staro stablo masline i morate čekati stoljeća da ga zamijeni novo stablo. Nije bilo samo to da je njihova trenutna proizvodnja uništena, već i da su im uništena sredstva za proizvodnju, što ih je pogađalo još mnogo godina. Joel 1,12–13 čak kaže: "Doista (ki) je isušena radost ljudskih sinova" (BSB).

P: U Joelu 1,13, zašto bi neuspjeh uroda poljoprivrednika utjecao na prinos?

O: Ako nema usjeva, nema ni žrtava od žita. Ako nema ovaca i goveda jer nema hrane da ih se prehrani, neće biti ni tih žrtava. Svećenici i leviti bili su podržani i time što su smjeli jesti od žrtava, i drugim financijskim potporama od naroda. Ako oboje nestane, što bi svećenici trebali raditi?

P: U Joelu 1,13, na koji se dva načina mogu rasipati "blaga u Božjoj kući"?

O: Ljudi ih mogu ne potrošiti na ono što bi trebali. Kada ljudi gladuju, bilo fizički ili zbog evanđelja, dok postoje iznimno lijepe zgrade, bogatstvo se gomila umjesto da se troši. Na primjer, vikinški upadi posebno su ciljali samostane jer su ondje nalazili mnogo zlata. Da je više zlata slobodno potrošeno na siromašne i na propovijedanje evanđelja, samostani možda ne bi bili toliki cilj. Mnogi su se redovnici skrivali na otocima uz zapadnu Irsku, bježeći od Vikinga. No, iako je Dublin u Irskoj bio ključna baza operacija za Vikinga, uglavnom su ostavljali te irske redovnike na miru jer pri pljački nisu mogli dobiti zlato.

Drugo, Božji novac može izgledati nedovoljnim jer se pogrešno troši na pogrešne stvari ili se previše troši na stvari sekundarne važnosti. Na primjer, ako je strategija privući ljude u crkvu raskošnom građevinom više nego propovijedanjem evanđelja, je li to način na koji ih Duh dirne i kako dolaze k Bogu? Ne! Bez razmišljanja, lako je potrošiti novac na lokalne stvari koje su vidljive i čine da se osjećamo dobro, nasuprot slanju novca na udaljenija mjesta kojima je veća potreba.

P: U Joelu 1,8, zašto bi djevica žalovala za svojim mužem?

O: Sion bi žalovao kao što bi mlada nevjesta ili zaručnica oplakivala smrt svoga novog muža ili zaručnika.

P: U Joelu 1,14, dok Bog donosi kaznu i disciplinu, kakvu ulogu mi kao kršćani imamo u poučavanju ljudi zašto su te stvari došle i kako bi trebali odgovoriti Bogu? Kako to možemo učiniti, a da ne izgledamo samopravedno?

O: Ezekiel 33:1-20 i Jeremija 6:17 daju primjer stražara. Ako dođe katastrofa, a stražar ne uspije upozoriti grad, kriv je stražar. Ali ako stražar upozori, a nitko ga ne posluša, tada su krivi ljudi jer su zanemarili stražara koji je obavljao svoj posao.

Ne bismo trebali uspoređivati druge sa sobom, već pokazati da oni ne ispunjavaju Božje mjerilo. Ne bismo trebali pokušavati tvrditi da su oni koji su pretrpjeli bili kriviji od onih koji su pobjegli, već da će svi pretrpjeti još gore ako se ne pokaju i ne dođu k Bogu.

Kao primjer, možemo navesti uragan Katrina, koji je poplavio New Orleans, a dogodio se nekoliko dana prije zakazanog godišnjeg homoseksualnog festivala pod nazivom Southern Decadence. To ne znači da su homoseksualci koji su došli u New Orleans bili gori od drugih grešnika koji nisu došli. Ali svi grešnici, homoseksualci i heteroseksualci, na kraju će se suočiti s još težom sudbinom, osim ako se ne pokaju i ne dođu k Bogu.

P: U Joelu 1,15, kakav će biti Dan Gospodnji?

O: "Dan Gospodnji" je prilično kratko razdoblje, ali je duže od jednog dana od 24 sata. Bio je Dan Gospodnji pri Kristovom prvom dolasku (Djela apostolska 2,20) i bit će još jedan Dan Gospodnji pri Kristovom drugom dolasku. Tumači se ne slažu oko točnog početka i završetka Dana Gospodnjeg u Knjizi Otkrivenja, ali Otkrivenje govori o tom vremenu.

P: U Joelu 1,19, zašto Joil zove Boga?

O: Moglo bi se pogrešno pretpostaviti da Joil moli Boga da pomogne, odustane ili da ne pošalje kaznu, ali Joil to ne čini. Joil ovdje ne dovodi u pitanje Božju kaznu; on samo vapije Bogu usred ove velike nevolje.

P: U Joelu 2,1 i 15, što je ljudima zapovijeđeno učiniti što se razlikovalo od zapovijedi u poglavlju 1 da se probude, zaplaču, zaviju, budu potišteni, obuku kostrijet i jadikuju? Je li redoslijed u Joelu 2,1 i 15 nakon zapovijedi u Joelu 1 značajan?

O: Narod je zapovijeđen da "dahne u rog janjca na Sionskoj gori" (rog janjca, ili šofar, bio je izraelska truba), drugim riječima, da "daju uzbunu". U Joelu 2,1-10 trebali su to učiniti kako bi najavili nadolazeću katastrofu. U Joelu 2,15-17 trebali su to učiniti iz drugog razloga: da se okupe na sveti zbor kako bi se pokajali i zamolili Boga da ih poštedi.

Danas bismo trebali trubiti iz istih razloga zbog kojih su oni tada trebali trubiti u rog. Trebali bismo objavljivati Božju sudnju, i vjernicima i nevjernicima. Također bismo trebali pozivati ljude na pokajanje, i pojedinačno i zajednički, da bi nam Bog bio milostiv.

P: Primjenjujući Joela 2,1 i 2,15 danas, što bi predstavljao Sion / sveta gora?

O: Sion predstavlja prebivalište Božjeg naroda, a danas se nalazi u crkvama.

Ne predstavlja samo objavljivanje na mjestu gdje god živite, inače bi pisalo "u zemlji" ili nešto slično. Naglasak je na objavljivanju Božjem narodu u crkvi.

To ne znači tek bilo koji visoki planinski vrh s kojeg bi svi mogli čuti, jer naglašava oglašavanje uzbune na Božjoj "svetoj gori". Također, u Palestini je planina Karmel bila viša od planine Siona, ali je Sion bio sveta gora na kojoj se trebala oglasiti uzbuna.

Danas postoje načini za širenje poruke koji mogu imati veći utjecaj, ali po cijeni kompromisa integriteta poruke (ili nas samih). To nije izgovor da odustanemo od širenja poruke ili da koristimo kompromisne metode, već poruku trebamo širiti na sve svete ili pravedne načine.

P: Joil 2,1b-2 kaže: "Neka se sav narod zemaljski trese, jer dolazi Dan Gospodnji." Zašto bi se pobožni vjernici trebali tresti?

O: Pokorni vjernici ne trebaju drhtati za sebe, jer će se Bog brinuti za njih. To ne znači da nikada neće patiti ili umrijeti, već da će umrijeti samo kada Bog, koji zna što je najbolje, dopusti da umru. Međutim, vjernici mogu drhtati iz niza drugih razloga.

Za nekršćanske prijatelje: Iako vjernici ne bi trebali strahovati od pakla za sebe, mogu strahovati od pakla za nevjerne prijatelje.

Na neposlušnom mjestu: Otkrivenje 18,4 zapovijeda vjernicima da izađu iz Vavilona, zlog sustava s gradom na sedam brda, iz dva razloga: a) da ne sudjeluju u grijesima Vavilona, i b) inače će vjernici, na pogrešnom mjestu, primiti kuge namijenjene nevjernicima. Iako se današnji znanstvenici ne slažu oko toga gdje ili što će ovaj budući Vavilon biti (sam Vavilon, Rim ili nešto drugo), svi se možemo složiti da svako mjesto koje izgleda jednako zlo kao ovaj Vavilon nije mjesto gdje bi vjernici trebali biti.

P: U Joelu 2,1.15, zašto su tada zapravo zapovijedani da "trube u rog"? Zašto danas trebamo "trubiti u trubu"?

A: Gradski stražar imao je zadatak svirati trubu ako se neprijatelj približava kako bi vojnici mogli uzeti oklop i oružje, svi se mogli skloniti u grad i mogli zatvoriti gradska vrata. Metaforički, ovdje im se govori da zasvire u jelenovu rog jer neprijatelj dolazi i njihova je jedina nada da se vrate Bogu. Isto tako, danas trebamo "zasvirati u trubu" da bismo ljudima rekli da će doći nevolja i da se trebaju obratiti Bogu i pokajati za svoje grijehe.

P: U Joilu 2,3-11, o kojoj se vojsci radi?

O: Ovo je vojska zlih namjera koja opkoljava Jeruzalem. To bi moglo imati jedno ispunjenje prije tisućljeća (Otkrivenje 16,12-16; 19,19) i drugo ispunjenje nakon tisućljeća (Otkrivenje 20,7-10).

P: U Joelu 2,6, ponekad su ljudi nezadovoljni kad stvari nisu onakve kakve su očekivali, ponekad su iritirani kad stvari ne idu po njihovom, a ponekad su bijesni kad se čini da stvari namjerno idu protiv njih. Ali Joelski 2,6 ne govori ni o jednom od toga. Kako Joelski 2,6 nadilazi sve to?

O: Ljudi bi pobijelili od šoka kad bi vidjeli što će se dogoditi. Bili bi u agoniji jer bi njihove bogate zalihe hrane nestale za samo sat ili dva.

Kada je osoba u šoku, u lice se sluti manje krvi, a lice osoba svijetle puti biva bjelje.

P: U Joelu 2,6, koje stvari danas stavljaju ljude u očaj ili im pobijele lica, a ne samo da ih iritiraju, nerviraju ili ljute?

A: Rat i terorizam danas uzrokuju tjeskobu, ali drastične promjene na burzi također mogu ljude natjerati da pomisle "ovo je kraj svijeta". Tridesetih godina prošlog stoljeća, dok je burza padala, neki su se nepromišljeno ubili.

P: U Joelu 2,1-11, kada će se dogoditi taj Dan Gospodnji?

O: To se događa u Otkrivenju kada Gospodin dođe izvršiti sud. Čini se da je to isti događaj opisan u Psalmu 50:3 i u Poslanici Jude.

P: Govori li Joil 2,1-11 o običnim skakavcima, invazijskoj vojsci ili o posljednjim vremenima?

O: Dok Joel 1,4 govori o lokalnoj pošasti skakavaca, Joel 2,2 proširuje tu sliku na nešto drugo. Opisuje "veliku i silnu vojsku … kakve od pamtivijeka nije bilo, niti će je ikada biti u vijekovima budućim."

P: Mogu li Joel 2:1-11 biti povezani s Otkrivenjem 9:1-11?

O: Oba se odnose na jedinstven događaj posebnih bića koja nalikuju skakavcima. Međutim, različiti su jer skakavci u Joelu 2,1–11 ne ostavljaju ništa zeleno. Skakavci u Otkrivenju 9,1–11 odnose se na stvorenja, možda demone, robote, zrakoplove, dronove ili druge leteće strojeve, koji ne štete nijednoj biljci, već bolno ubadaju ljude, a da ih ne ubiju.

P: Može li Joil 2,10 biti povezan s Matej 27,45?

O: Ne. U posljednjim danima bit će tama, a tama tijekom raspetja bila je predznak toga. Međutim, u Mateju 27,45 GOSPODIN nije podizao svoj glas pred svojom vojskom (Joel 2,11). Općenito, kada pokušavate utvrditi odnose li se dva odlomka na istu stvar, ako dio toga zvuči isto, a dio je vrlo različit, onda se ti odlomci odnose na različite stvari.

P: Može li Joil 2,10 biti u vezi s Otkrivenje 8,12? Otkrivenje 16,10?

O: Ne. Otkrivenje 8,12 govori o tome kada je trećina nebeskih svjetala pogođena, a Otkrivenje 16,10 govori o tome kada je kraljevstvo zvijeri u potpunom mraku. Međutim, Joil 2,10 odnosi se na potamnjivanje uzrokovano stvorenjima nalik skakavcima, a ne na potamnjivanje nebesa.

P: U Joilu 2,12,15, gdje trebamo svirati trubu i reći ljudima da se danas obrate Bogu?

O: Očiti je odgovor da trebamo trubiti ondje gdje oni kojima je to potrebno mogu čuti. Mnogi ljudi to nikada neće čuti ako trubu sviramo samo u svojim crkvama i na biblijskim proučavanjima. Radio (kršćanski i nekršćanski), televizija, kršćanske internetske stranice, objave i komentari na blogovima te društveni mediji neki su od načina za široko širenje poruke. No, mnogi ljudi također trebaju i osobniju poruku. Razgovarajte s prijateljima i kolegama s posla koliko vam situacija dopušta, kako bi čuli.

P: Da. Ne samo u ovom odlomku, već i u Jonahu 3:9-10, Amosu 7:1-6 i Jeremiji 18:5-10 pokazuju da, iako se Bog ne mijenja, Njegova objavljena volja jest da se ljudi pokaju i tako izbjegnu kaznu.

A: Da. Ne samo u ovom odlomku, već i Jonina 3:9-10, Amosa 7:1-6 i Jeremija 18:5-10 pokazuju da, iako se Bog ne mijenja, Njegova objavljena volja prema ljudima se mijenja kada se ljudi pokaju.

P: U Joilu 2,17, koja je važnost plakanja između trijema i oltara?

O: To je mjesto gdje su svećenici služili prinošenjem žrtava koje su donosili ljudi. Također, kada bi narod donosio žrtve, svećenicima je bilo dopušteno uzeti dio žrtve za svoje obitelji. Svećenici su išli između trijema i oltara, stoga se to odnosi na plač svećenika.

P: U Joilu 2,17-18, koja su dva dodatna razloga navedena za sviranje u rog ovna na Sionskoj gori?

Odgovor: Dva su razloga: a) da se poštedi Božji narod i b) za Božju slavu. Drugim riječima, kako Božje naslijeđe ne bi postalo "predmetom prijekora, predmetom podsmijeha među narodima".

To se odnosi na našu ulogu soli i svjetla u svijetu: ne bismo trebali skrivati svoje svjetlo pod sita, već ga pustiti da zasja. Sjaj uključuje pokazivanje istine i pravednosti te njihovo suprotstavljanje zabludi i nepravdi.

P: Što su dva razloga koja Joil 2,18-19 navodi zašto bi Božji narod želio činiti ove stvari? Kako mislite da se to odnosi na našu ulogu soli u svijetu?

O: Stih 18 navodi dva razloga, a stih 19 ih objašnjava.

Bog je ljubomoran za svoju zemlju; Bog ne želi da njegov narod bude predmet podsmijeha.

Bog poštedi svoj narod i poslat će žitarice, novo vino i ulje da ih zasiti.

P: U Joelu 2,20 odnose li se velika sjeverna vojska i "veliki smrad" na Ezekiela 39,11-20; Otkrivenje 16,12-16; i/ili Otkrivenje 19,17-19?

O: To se ne odnosi na Otkrivenje 16,12-19 jer se ono događa prije Tisućljeća. Radije se odnosi na bitku Goga i Magoga nakon Tisućljeća, koja je također opisana u Ezekielu 39,11-20 i Otkrivenju 20,8-10.

P: U Joelu 2,25 kako se temeljitost Božje obnove uspoređuje s temeljitošću Božje discipline i suda?

O: Joil 1,4 pokazuje temeljitost Božje discipline i suda kroz četiri vrste skakavaca. Joil 2,25 pokazuje jednaku temeljitost u obnavljanju onoga što je svaka od četiri vrste skakavaca pojela.

P: U Joelu 2,25-27, što je nevjerojatno u obećanju koje je Bog dao narodu Siona? Odnosi li se to na a) Tisućljetno razdoblje, b) nebo i/ili c) dok sada živimo na zemlji?

O: Spominjanjem "vaših sinova i kćeri", ovaj odlomak implicira da se radi o zemlji, a ne o nebu. Joil 2,28 daje djelomičan trag. Počinje riječima "A potom" i odnosi se na nešto što je ispunjeno u Djela apostolskih 2,17-21. Stoga se mora odnositi na nešto na zemlji prije Tisućljeća. To se dogodilo kao znak djelovanja Duha Svetoga na novi način.

Osim što kažnjava, putem skakavaca ili drugih sredstava, Bog može i obnoviti, čak i ono za što mislimo da Bog ne može. Bog može donijeti blagostanje kako bi nadoknadio godine gladi i/ili dati dulji život. Naravno, važniji od duljeg života na zemlji jest vječni život na nebu.

P: U Joelu 2,28-32, je li se ovo ispunilo na dan Duhova u Djela apostolskih 2,16?

O: Da, ali ovo također ima dvostruko ispunjenje. To se događa na Dan Gospodnji. Dan Gospodnji došao je kada je Isus došao na zemlju, a Djela apostolska 2,17-21 izričito citiraju Joela 2,28-32. Dan Gospodnji je također buduće vrijeme kada Isus ponovno dođe.

Mnoge su proročanstva, uključujući i ovo, dvostruko ispunjene. Ispunjena su pri Isusovom prvom dolasku, a ponovno će se ispuniti pri Kristovom drugom dolasku.

P: U knjizi Joela 2,30-32, lažna religija zvana bahaizam, u djelu Baha'u'llaha i Nova Era, str. 277-278, uči da se Joelski 2,30-32 i Matej 24,29-30 odnose na Mojsija, Krista i Muhameda u smislu da su njihova učenja izvorno bila poput sunca, ali da su kasnije sva zamračena korupcijom. Kako biste odgovorili na to?

O: Samo je mašta ta koja tvrdi da potamnjelo sunce i mjesec upućuju na duhovnu pokvarenost. Krist neće doći samo u doslovnim oblacima, kao što pokazuje Djela apostolska 1,9–11, nego i Svemogući Bog može potamniti sunce i mjesec i On će to učiniti. Nemate luksuz da sve što ne želite da bude istina nazivate figurativnim.

P: Kako se Joil 2,32 odnosi na Rimljanima 10,13?

A: Rimljanima 10,13 citira Joela 2,32 i pokazuje da će svi koji prizovu ime Gospodnje, čak i pogani, biti spašeni. Joel 2,31 odnosi se i na zatamnjenje sunca tijekom Isusova raspeća i na zatamnjenje koje će se dogoditi u posljednjim vremenima. Joel 2,32 događa se istovremeno s tim događajima.

P: U Joelu 2:32 to zvuči kao lijepo, ugodno obećanje dok ne pročitate riječi na kraju: "među ostatkom koje je Gospodin pozvao." Zašto je ovdje tako teško biti jedan od tog ostatka (doslovno "preživjelih")?

Samo se oko 50.000 Židova vratilo iz izgnanstva. U vrijeme Krista samo je manjina Židova prihvatila Krista. Nakon uznesenja, ljudi će i dalje dolaziti k Kristu, ali će umrijeti za svoju vjeru. Otkrivenje 6,9 govori o onima koji su nasilno ubijeni zbog svoje vjere iz velike nevolje.

P: U Joelu 2,32, kako smo pozvani ne samo biti kršćani, nego i biti među ostatkom, istinski "preživjeli"?

O.: Duhovno gledano, bez obzira na to hoćemo li trpjeti progonstvo ili mučeništvo ili ne, imamo odgovornost ustrajati do kraja.

P: U Joelu 3:1-12, kada će se dogoditi sud u dolini Jošafat?

O: To će se dogoditi prije Tisućljetnog razdoblja na kraju sedmogodišnje Velike nevolje. Za redoslijed događaja pogledajte raspravu o Knjizi Otkrivenja. Bible Knowledge Commentary: Stari zavjet, str. 1319–1322, sadrži vrlo opsežan grafikon koji usklađuje biblijske tekstove koji se odnose na posljednja vremena.

P: U Joelu 3:1-12, koji biblijski stihovi su postmilenijalistički, a koji premilenijalistički?

O: Istinski kršćani koji su amiljenijalisti vjeruju da se tisućljeće događa upravo sada na nebu, a opisi prije i poslije tisućljeća odnose se na iste događaje. Oni vjeruju da je ključni nedostatak premiljenijskog pogleda razlikovanje onoga što je prije tisućljeća od onoga što je nakon njega.

Jednostavan odgovor je da su svi događaji koje amilenijalisti dovode u pitanje premilenijski, osim sljedećih postmilenijskih događaja:

Sve u Otkrivenju 20

Suđenje zlim anđelima: 1. Korinćanima 6:3

Zli uskrsnuti: Daniel 12,2; Ivan 5,29

Budući da se Otkrivenje 20,7-10 odnosi na Goga i Magoga, neki vjeruju da su i druga spominjanja Goga i Magoga u Ezekielu 38-39 postmilenijska. Drugi vjeruju da su premilenijska.

P: U Joilu 3,4, koja je razlika između grijeha Filisteje i grijeha Tira i Sidona?

O: Sidon nije bio ni neprijatelj ni prijatelj Izraelu, ali je Tirus bio bliski saveznik u vrijeme Davida i Solomona. Doista, zla kraljica Jezabela bila je iz Sidona (1. Kraljevima 16,31). Kada su Babilonci uništili Jeruzalem, Tirus i Sidon profitirali su od trgovine blagom i izraelskim robovima.

Bog je kaznio oba grada na isti način kako je prorokovao Joil. Građane Tira ubio je ili zarobio za robove Aleksandar Veliki 332. g. pr. Kr. Ubio je 8000 ljudi pri zauzimanju grada, još 2000 kasnije i zarobio 30 000 za robove. Građani Sidona kasnije su zarobljeni za robove od strane Seleukida Antioha III. 203. g. pr. Kr.

P: U Joilu 3,6, znači li spominjanje Židova među grčkim zemljama da je tekst nastavio nakon izgnanstva?

O: Ne. Arvid S. Kapelrud spominje da je postojala aktivna trgovina robljem u 6. i 7. stoljeću pr. Kr. (Joel Studies str. 154–158). Mikenski Grci došli su u Grčku nešto prije Mojsijeva vremena.

Biblijski stručnjak Starog zavjeta Gleason Archer u djelu Encyclopedia of Bible Difficulties (str. 296) spominje da su u Palestini pronađeni grčki novčići iz kasnog 6. stoljeća iz serije Peisistrata, što bi bilo prije izgnanstva. Nakon navođenja brojnih referenci na grčke plaćenike u novobabilonskim dokumentima, on zaključuje: "U svjetlu ovakvih podataka, prilično je naivno pretpostaviti da prorok Joil s kraja devetog stoljeća nije mogao znati ništa o Grcima, ili zamisliti da trgovci robljem nikada nisu išli u grčke luke sa zarobljenicima iz pljačkaških pohoda na Bliskom istoku."

Ovaj izraz, da su narodi Tira, Sidona i Filistije prodavali Židove Grcima "da ih pošalju daleko od njihove domovine", zapravo pokazuje datum koji prethodi Aleksandru Velikom. Kao što ističe When Critics Ask, str. 301, u Aleksandrovom je vremenu Grci već kontrolirali Bliski istok, pa ne bi išli daleko. Sav je narod Tira prodan u ropstvo od strane Aleksandra, pa nisu bili u poziciji sami prodavati robove Grcima.

Vidi raspravu o Joelu 1,1 za datum.

P: U Joelu 3:4-8, zašto su Feničani prodavali Židove kao robove?

O: Bili su trgovci i očito bi kupovali i preprodavali svakoga kao roba. Joil to ističe jer su Feničani iz Tira i Izraelci oduvijek bili saveznici i ranije su si pomagali. Ako se prema prijateljima ponašaš kao da ih ne poznaješ kad upadnu u nevolju, kakav si onda prijatelj?

P: U Joelu 3,8, što znamo o Sabejcima?

O: Ti su ljudi živjeli u jugozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, na području današnje države Jemen. Tamo se nalazilo drevno kraljevstvo Saba.

Encyclopedia Britannica, svezak 1 (1956.), str. 678–682, prikazuje sabejsku (himjaritsku) abecedu s 28 slova. Pokazuje da ima otprilike 4 slična slova zajednička s brahmijskim pisamom Indije i 5 sličnih slova s aramejskim pisamom. Ima 18 sličnih slova s najstarijim etiopskim pisamom i 24 slična slova s libijskim pisamom. Ima 21 slično slovo s tamudenskim pisamom i 12 sličnih slova s safahitskim pisamom u Egiptu.

P: U Joelu 3:10, zašto će se neke nacije okupiti da se bore protiv Izraela?

O: To se događa dva puta: prije Tisućljeća (Armagedon) i nakon Tisućljeća (Gog i Magog). Budući da se te bitke događaju prije i poslije, neki kršćani, nazvani amilenijalisti, vjeruju da je tisućljetno tisućljeće simbolično i da se odvija na nebu upravo sada, te da su te dvije "bitke" jednostavno dva opisa iste velike bitke.

P: Joil 3:10 zvuči gotovo suprotno od Miheja 4:3. Je li zapovijed u Joilu 3:10 nešto što Bog želi da poslušni vjernici učine ili služi nekoj drugoj svrsi?

O: Ovo nije zapovijed za vjernike; radije je to bila proklamacija među narodima u Joelu 3:9. Svrha poticanja naroda bila je da odaberu otići u dolinu Jošafatovu kako bi ih Bog sudio u Joelu 3:12-13.

P: U Joelu 3:12, sjedi li Bog da sudi ili stoji da sudi, kao što kaže Izaija 3:13?

O: Budući da Bog nije ograničen na fizičko ljudsko tijelo, oboje su metafore. Međutim, ako želite razlikovati, u djelu "When Critics Ask" na str. 301 ističe se da Bog "sjedi" kako bi saslušao svakoga nepristrano i "stoji" kako bi izveo sud.

P: Kako se Joil 3,13 odnosi na Izaiju 63,2-4 i Otkrivenje 14,14-20?

O: Sve se to odnosi na isti događaj, osim što Otkrivenje 14,14-20 sadrži najviše detalja. U Otkrivenju 14,14-16 Sin Čovječji [Isus] žanje vjernike s zemlje. Zatim se u stihovima 18-20 beru grozdovi grožđa kako bi se bacili u prešu Božjeg gnjeva. U Izaiji 63,2-4 Isusova je haljina uprljana krvlju od gnječenja preše gnjeva.

Božji gnjev prema čovječanstvu ne dolazi niotkuda, niti iz neke zvjezdane maglice. Naprotiv, on dolazi s zemlje, odnosno, točnije, iz grijehom ispunjenih života koje ljudi vode na zemlji, a koje simboliziraju grožđa. Sok je krajnji proizvod griješnih života, koji će se vratiti na zemlju kao gnjev.

P: Kada se zbiva Joil 3,15?

Odgovor: Sunce se zatamnilo pri Kristovom raspeću, a sunce i mjesec bit će zatamnjeni tijekom nevolje. Međutim, Joil 3,15 odnosi se na bitku u Dolini Jošafata neposredno prije Tisućljeća.

P: U Joelu 3,16, kako Gospodin i "riče sa Siona" i služi kao "utočište svome narodu"?

O: Na zemlji, policajac ili marinac također može biti nježan otac. Koliko je tek više Bog, koji je Svemoguć, može biti nježan, ali i zaštitnik!

P: U Joelu 3,19, koji bi mogli biti razlozi zbog kojih Bog kažnjava narode u ovom životu?

O: Kada jedna nacija napadne drugu naciju, Bog može kazniti prvu naciju. Međutim, Joil 3,19 se posebno odnosi na druge nacije koje su napale Izrael i koje će biti osuđene. Edom bi postao "pustinjska pustoš"; više ne bi postojao ni kao zemlja ni kao narod.

P: U Joelu 3:19, kada će Egipat biti pustoš?

O: Događaji u Joelu 3 odvijaju se u posljednjim vremenima.

P: U Joelu 3:20-21, kada će Bog očistiti krv Jude?

O: To se događa u posljednjim vremenima, kada se Juda vrati Bogu. To je vjerojatno isti događaj kao u Zahariji 12:10–13:1.

P: U Joelu 3,21, kako prenijeti hitnu, ali negativnu poruku u društvu koje razmišlja pozitivno?

O: Tri se stvari mogu dogoditi: neće slušati jer ne misle da je to važno; neće slušati jer misle da ste pretjerani i, opet, da to nije toliko važno kao što vi kažete; i ne čuju jer ste obeshrabreni i uopće im ne kažete. Ali mi moramo dijeliti, i čak ako većina ljudi ne bude slušala, neki hoće. Nije vaša krivnja ako oni odluče ne slušati, ali vaša je krivnja ako imate priliku to reći, a ne iskoristite je.

U zapadnom društvu koje cijeni "pozitivnost" i ne želi prihvatiti upozorenje, ispravak ili prijekor, možete pokušati prikazati stvari na pozitivan način, ali to može samo do te mjere. Teško je biti vjeran evanđelju i podijeliti kako su izgubljeni, grešni, otuđeni od Boga i idu u pakao, a zatim u Jezero ognjenu, osim ako se ne pokaju i ne zamole Boga da preoblikuje njihov neuspjeli život. Baš kao što bismo trebali "reći ne drogama", i baš kao što morate reći voljenoj osobi koja se drogira da joj je potrebna pomoć i da mora promijeniti svoj život, ljudi trebaju čuti da im je potreban Bog i da im je On potreban da im promijeni život.

Kako im prenijeti tu poruku? Prije svega, molite se, ne toliko za sebe ili za prenošenje svoje poruke, nego za njih i za to da oni prime poruku. Uvijek tražite prikladno vrijeme, po mogućnosti bez prekida, kada bi mogli biti prijemčivi. Možda počnite s nečim zajedničkim, nečim oko čega se slažete. Štefan je to pokušao (iako neuspješno) u Djela apostolskih 7,1-50, a Pavao je to učinio u Djela apostolskih 17,22-27; 23,6; i 24,10-15. Budite spremni podijeliti svoje svjedočanstvo, kao što je Pavao učinio u Djela apostolskih 22,3-21. Podijelite poruku evanđelja, ali ne zaboravite podijeliti i hitnost te poruke.

Ako sve to činite, to ne znači da će nužno biti lako. Mislite li da možete svjedočiti jednako dobro kao Isus, Pavao i ostali apostoli? Vjerojatno ne. No, u ušima nekih ljudi čak ni riječi Isusa, Pavla i ostalih nisu bile dovoljno dobre. No, shvatite da nam je zapovijeđeno da obavimo zadatak koji će od samog početka biti neuspješan za mnoge, kako bi se neki koji čuju spasili.

P: U knjizi Joela, koji su neki od najranijih rukopisa koji i danas postoje?

O: Svici s Mrtvog mora: (oko 1. st. pr. Kr.) Postoji jedan primjerak Joela među svicima s Mrtvog mora, nazvan 4Q78 (=4QXIIc), koji sadrži Joela 1:10-20; 2:1,8-23; 4:6-21 plus druge manje proroke.

Nahal Hever je špilja blizu Engedija u kojoj se nalazi fragment manjih proroka na grčkom (8 Hev XIIgr), koji sadrži Joela 1:12-14; 2:2-13; 3:4-9,11-14,17,19-20 (isto kao i 4. poglavlje u nekim Biblijama). Napisana je između 50. g. pr. Kr. i 50. g. n.e. Skrivena je tijekom Bar Kokhbove pobune protiv Rima. To je revizija Septuaginte, nastala u Judeji, i gotovo identična masoretskom tekstu.

Svici iz Wadi Murabba'ata Malih proroka (Mur XII) potječe iz oko 132. godine. Sadrži Joela 2,20; 2,26-27; 3,1-5; 4,1-16, uz druge male proroke. Tekst je u tradiciji masoretskog teksta.

Sveukupno, svitci s Mrtvog mora, iz Nahal Hevera i Wadi Murabba'ata sačuvali su sljedeće stihove iz tri poglavlja Joela: 1:10-20; 1:12-14; 2:1,8-23; 2:2-13; 2:20, 26-27; 2:28-32 (=3:1-5); 3:1-16; 3:4-9,11-14,17,19-20; 3:6-21 (= 4. poglavlje u masoretskom tekstu). Za više detalja pogledajte knjigu The Meaning of the Dead Sea Scrolls.

Kršćanski rukopisi Biblije, od oko 350. godine, sadrže Stari zavjet, uključujući Joela. Dva od njih su Vaticanus (325.–350. g.) i Alexandrinus (oko 450. g.), u kojima su knjige dvanaest manjih proroka smještene ispred Izaije. Joel je potpun i u Vaticanusu i u Alexandrinusu.

Sinajski kodeks (340. – 350. g.) sadrži cijelu knjigu Joela, 1,1 – 4,21.

Q: Koji su rani pisci spominjali Joela?

O: Pisci iz razdoblja prije Nikejskog sabora koji su se pozivali ili aludirali na stihove iz Joela su:

Justin Mučenik (oko 138. – 165. g.) citira Joela 2,28 i dalje u Dijalogu s Židovom Trifom, poglavlje 88, str. 243.

Meliton Sardski (170.–177./180. g.) (implicitno) spominje "Stari zavjet" i navodi knjige. Ne navodi dvanaest manjih proroka pojedinačno, već ih naziva Dvanaestoricom. Fragment 4 iz Knjige izvataka, sv. 8, str. 759

Teofil Antiodski (168.–181./188. g.) citira Joela 2,16 kao Joela. Teofilovo pismo Autolikusu, knjiga III., poglavlje 12, str. 115

Irenaeus iz Liona (182. – 188. g.) citira Joela 2,28 kao "od proroka" u kontekstu Djela apostolskih 2,22–27. Irenaeus, Protiv hereza, knjiga 3, poglavlje 12.2, str. 430

Klement Aleksandrijski citira Joela 2,28 kao od proroka Joela. Stromata (193.–202. g.) knjiga 5., poglavlje 13., str. 465

Tertulijan (198.–220. g.) citira Joela 2,15 kao "po Joelu". O postu, gl. 16, str. 113.

Tertulijan (198. – 220. g.) "Zatim nastavlja proglašavati, protiv ovoga svijeta i doba (kako je i Joil, i Daniel, i svi proroci jednoglasno učinili), da će 'biti znakova na suncu, i na mjesecu, i na zvijezdama, tjeskoba naroda u neznanju, more i valovi huče, srca ljudi otkazuju od straha i iščekivanja onoga što dolazi na zemlju.'" O uskrsnuću tijela, pog. 22, str. 560-561

Origen (225. – 254. g.) citira Joela 2,28 kao proroka Joela u djelu De Principiis, knjiga 2., poglavlje 7., str. 285. Također citira Joela 2,28 u svom Tumačenju Matejeva evanđelja, poglavlje 18., str. 426.

Novatijan (250/254.–256/7. g.) citira Joela 2,28 kao Joela proroka. Tractatus de Trinitate, gl. 29, str. 640

Tractatus contra Novatianum (oko 248.–258. g.)

Kiprijan Kartaginski (248-258. g.) citira Joela 2,12-13 kao Joela proroka. Pisma Ciprijana, Pismo 51, gl. 22, str. 333

Metodije s Olimpa i Patare (270.–311./312. g.) citira Joela 2,21–23 kao proroka Joela. Banket deset djevica, govor 10, str. 350

Nakon Niceje

Aphrahat Sirijac (337.–345. g.) Odabrane demonstracije

Athanasius Aleksandrijski (367. g.) (Posredno, jer spominje dvanaestoricu proroka) "Stari zavjet, dakle, ima dvadeset i dvije knjige; … zatim Proroci, pri čemu se dvanaestorica računaju kao jedna knjiga…." Athanasius, Uskrsno pismo 39, gl. 4, str. 552.

Efrem Sirijski (350.–378. g.)

Bazilije Veliki (357.–378. g.)

Kirilo Aleksandrijski (444. g.)

Kiril Jeruzalemski (oko 349. – 386. g.) spominje knjige Proroka, kako Onaj dvanaestorice, tako i Onaj ostalih. Mihej 3,8 kao u Miheju, Joil 2,28 kao u Joilu, Aggej 2,4 kao u Aggeju, Zaharija 1,6 kao u Zahariji. Katehetska predavanja, predavanje 16.29, str. 122

Ambrosije Milanski (370-390. g.)

Grgur Nazijanski (330-391. g.)

Pacijan iz Barcelone (342.–379./392. g.) poziva se na "proroka Joela" u Pismu 3, gl. 16,2, str. 58

Grgur iz Nisse (oko 356. – 397. g.)

Didimus Mračni (398. g.) citira Joela 2,15-17 kao Joela. Komentar o Zahariji 12, str. 305

Sirijski Knjiga stupnjeva (=Liber Graduum) (350-400. g.) aludira na Joela 2,28 (i Djela 2,17) u predgovoru sirijskih urednika, str. 4

Rufin (374.–406. g.)

Ivan Zlatousti (–407. g.) spominje Joela 2,16 kao Joela u 9. svesku O kipovima, Homilija 3.9, str. 358

Jerona (373.–420. g.) raspravlja o knjigama Starog zavjeta. Posebno raspravlja o Knjizi Postanka, Izlasku, Levitskom zakonu, Brojevima, Ponovljenom zakonu, Petoknjižju, Jobu, Isusu Navinom, Sudcima, Rutu, Samuelovim kraljevima (2 knjige), dvanaestorici proroka, Ozeju, Joelu, Amosu, Obadiji, Jonasi, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Agej, Zaharija, Malachija, Izaija, Jeremija, Ezekiel, Danijel, Estera, Ezra, Nehemija. Pismo 53, gl. 7-8, str. 99-101.

Pelagijanac Teodor iz Mopsuestije (392.–423./429. g.) napisao je cjeloviti komentar na Knjigu proroka Joela.

Augustin iz Hipona (388.–28. kolovoza 430.) spominje Amosa, Mihea, Ozeja i Joela u djelu Grad Božji, knjiga 18., poglavlje 27., str. 375

Ivan Kasijan (otac polupelagijanizma) (419.–430. g.)

Teodorit iz Cira (423-458. g.)

P: U Joelu, koje su neke od razlika u prijevodu između hebrejske i grčke Septuaginte?

O: Prema komentaru The Expositor's Bible Commentary, svezak 7, str. 235, "verzije LXX [Septuaginta], Peshitta i latinske Vulgate odstupaju samo neznatno od masoretskog teksta [Masoretički tekst] i jedna od druge. Nedavno pronađeni dio knjige Joela iz Wadi Murabba'ata… pripada masoretskoj tradiciji." Međutim, Septuaginta ima manje dodatke na 1,5; 1,8; 1,18; 2,12 i 3,1. Također, knjigu dijeli na tri poglavlja, dok je masoretski tekst dijeli na četiri. Ovdje su razlike između masoretskog teksta (navedenog prvo) i Septuaginte u Joelu, s glavnim fokusom na Joela 1,1–2,18.

Joel 1:1 "Petuel" nasuprot "Betuel" (Septuaginta)

Joel 1:2 "sinovi" vs. "djeca"

Joel 1:5 "svi pijanci" vs. "svi vi (u množini) koji pijete vino do opijenosti"

Joel 1:5 "nad grožđanim moštom; jer je ono odrezano od vaših usta" nasuprot "jer su radost i veselje uklonjeni od vaših usta"

Joel 1:6 "lavica" vs. "lavče"

Joel 1:7 "dendrol" vs. "dendrol"

Joel 1:7 "razbio moje smokve" vs. "slomio moje smokve"

Joel 1:7 "ogolila je vinovu lozu moju" vs. "pretražila je vinovu lozu moju"

Joel 1:8 "tužiti kao djevica" vs. "tužiti više od djevice"

Joel 1:9 "odrezani" vs. "uklonjeni"

Joel 1:9 "Svećenici … kude" vs. "Kudite, svećenici"

Joel 1:10 "uništen" vs. "uveo" (Septuaginta) vs. "zbunjen" (latinski i 1:11)

Joel 1:10 "drvo masline vene" vs. "ulja je malo"

Joel 1:11 "Lopove, poljoprivrednici, zavijajte, vinogradari" vs. "poljoprivrednici su uništeni"

Joel 1:11 "s polja" vs. "s polja"

Joel 1:12 "smokva" naspram "smokve"

Joel 1:12 "jer je radost presušila od sinova čovječjih" vs. "jer su sinovi čovječji ukinuli radost"

Joel 1:13 "provesti noć u vreći" vs. "spavati u vreći"

Joel 1:15 "Jao" vs. "Jao, jao, jao"

Joel 1:15 "propast od Svevišnjega" vs. "nevolja na nevolju"

Joel 1:16 "Zar nam hrana nije odrezana?" vs. "Vaše je meso uništeno"

Joel 1:17 "Sjemenke venu pod grudvama; skladišta su pustošena; žitnice su srušene" vs. "Telad su se počela buditi u svojim jaslama, riznice su ukinute, vinarice su srušene"

Joel 1:18 "Kako životinje stenju! Staja stoke su uznemirene" vs. "Što ćemo sebi spremiti? Staja stoke su žalostile"

Joel 1:18 "trpe kaznu" nasuprot "postaju puste" (Septuaginta, Vulgata)

Joel 2:2 "gusti mrak" vs. "magla"

Joel 2:2 "narod" vs. "narod će se raspršiti po gorju kao zora"

Joel 2:3 "raj Edenski" vs. "raj radosti"

Joel 2:4 "trče" vs. "gonjaju"

Joel 2:6 "svim licima se crvenilo skuplja" naspram "lice će svakoga biti kao crnina kotla." (Septuaginta, Targumi, Vulgata)

Joel 2:8 [izostavljeno] vs. Septuaginta ima "i nijedan neće ostati po strani od brata svojega: ići će opterećeni svojim oružjem"

Joel 2:11 "strašno/zastrašujuće" vs. "slavno"

Joel 2,11 "izdržati" naspram "oprati se"

Joel 2:16 "saberajte djecu, saberite dojenčad" nasuprot "saberite dojenčad"

Joel 2,17 "jer će biti poslovica među narodima" nasuprot "da bi pogani vladali nad njima"

Joel 2:18 "postat će ljubomoran… i imat će milosti prema svom narodu" nasuprot "bio je ljubomoran… poštedio je svoj narod"

Bibliografija za ovo pitanje: hebreanski prijevod potječe iz doslovnog prijevoda Jaya P. Greena, a prijevod Septuaginte iz prijevoda Sir Lancelota C.L. Brentona, The Septuagint: Greek and English. Također su korišteni The Expositor's Bible Commentary i fusnote u Bibliji NASB, NIV, NKJV i NRSV.

Osim ako nije drugačije navedeno, citati iz Svetog pisma preuzeti su iz Biblije Berean Standard Bible (BSB), koja je posvećena javnoj domeni: https://berean.bible