< Biblijsko pitanje iz Knjige Brojeva

P: U Knjizi Brojeva, zašto se ova knjiga na engleskom naziva "Numbers"?

O: Ovo ime temelji se na grčkom prijevodu Septuaginta (arithmoi), od kojeg potječe engleska riječ "aritmetika". Naziv je nastao zbog popisa stanovništva u knjizi. Hebrejski naziv potječe od prvog stiha "U pustinji". Činjenica da se neki ljudi mogu osjećati izgubljeno u pustinji kad je riječ o matematici nije relevantna! 😉

P: U Brojevima, koja je glavna poanta ove knjige?

O: Fokus Knjige Brojeva može se vidjeti jednostavnim prisjećanjem da je to knjiga s mnogo rodoslovaca i popisima. Glavna se poanta tiče individualne i zajedničke odgovornosti pred Bogom. Bog pojedince smatra krivima za njihove vlastite grijehe, ali ljudi često trpe posljedice i za ono što drugi čine.

Za neke je Knjiga Brojeva i uvreda i zagonetka. Bog je najljubaznije biće u svemiru, ali neki zamišljaju Boga kao samo ljubav. Knjiga Brojeva jedna je knjiga koja svakome tko pogleda pokazuje da u Bogu ima više od toga. Bog je svet i Bog ima i gnjev.

P: U Brojevima, koji je pregled ove knjige?

O: Postoje različiti načini za strukturiranje ove knjige. Većina komentatora slaže se oko manjih cjelina od otprilike jednog poglavlja, ali se ne slažu oko toga koje su cjeline samostalne, a koje su dio većih cjelina. Evo jednog pregleda koji naglašava što možemo naučiti i primijeniti iz Knjige Brojeva na svoje živote, kada metaforički "Pređemo vrh: Pustinja od Sinaja do Obećane zemlje."

I. 19-dnevna sinajska obuka (Broj 1-10,10)

A. Raspoređivanje naroda (Broj 1-4)

1. Prvo popisivanje: 603.550 (Broj 1)

2. Zapovijedi i obveze (Br 2-4)

B. Čistoća naroda (Broj 5-10,10)

1. Čistoća i ljubomora (Broj 5)

2. Odvođenje nazirejca (Br 6,1-21)

3. Hramanske dužnosti (Br 6:22-7:89)

4. Dužnosti levita (Br 8)

5. Božja opskrba: Pasha, Oblak i srebrne trube (Br 9-10,10)

II. Suočavanje s unutarnjim protivljenjem: 34-godišnje putovanje pustinjom (Broj 10:11-20:13)

A. Od Sinaja do Kadesa (Broj 10:11-12:16)

1. Polazak sa Sinaja (Br 10,11-36)

2. Vatra u Taberi, prepelice i kuga (Br 11)

3. Mirjam i Aron se suprotstavljaju Mojsiju (Br 12)

B. Katastrofa u Kadešu (Broj 13-20,13)

1. Izvješće 12 izvidnika; sumnje i odgađanja (Br 13)

2. Pobuna vodi do poraza (Br 14)

3. Prinosi i naplatci za spomen (Broj 15)

4. Korahevo ustanak među vođama (Broj 16)

5. Aronova palica kao potvrda, znak za buntovnike (Broj 17)

6. Svećeničke dužnosti i uzdržavanje (Br 18)

7. Crvena junica i voda za pročišćenje (Br 19)

8. Grijesi Mojsijevi (Broj 20:1-13)

III. Ravnice moabitske: Suočavanje s protivljenjem: (Broj 20:14-25:18)

A. Suočavanje s otuđenjem i smrću (Broj 20:14-27)

1. Edom: kada rođaci odbijaju (Broj 20:14-21)

2. Aaronova smrt (Br 20,22-27)

B. Učenje borbe protiv različitih vrsta neprijatelja (Broj 21)

1. Mali napad Arada (Broj 21:1-3)

2. Kako se boriti protiv zmijskog otrova (Broj 21:4-9)

3. Borba protiv Sihona i Oga (Broj 21:10-35)

C. Moab protiv Izraela (Broj 22-25)

1. Balaamov blagoslov umjesto prokletstva (Br 22–24)

2. Zavođenje i kuga (Br 25)

IV. Priprema za obećanu zemlju (Broj 26-36)

A. Brojevi 26: Drugi popis stanovništva: 601.730

B. Obveze: obiteljske, javne i osobne (Broj 27-30)

C. Osvajanje Transjordanije (Broj 31-32)

1. Sud nad Midljanima (Br 31)

2. Manje od najboljeg: zaustavljanje prije Obećane zemlje (Br 32)

D. Prelazak preko prošlosti i priprema za budućnost (Broj 33-36)

1. Važnost ponovnog prelaska kroz prošlost (Broj 33)

2. Unaprijed postavite buduće granice (Broj 34)

3. Poznajte svoja utočišta (Br 35)

4. Odluke za očuvanje naslijeđa (Br 36)

P: U Brojevima 1 i Izlasku 1, kako su Izraelci mogli imati tako visoku stopu nataliteta da su za 430 godina iz 67 muškaraca postali 602.000 muškaraca?

To bi bilo 2,15 % godišnje, što nije tako visoka stopa godišnjeg rasta stanovništva. Za usporedbu, godišnje stope rasta stanovništva iz 1983. za Novu Gvineju, Indoneziju i Maleziju bile su 2,5 %. Godišnja stopa rasta stanovništva Srednje Amerike 1983. godine iznosila je oko 3,16 %. Također, za usporedbu, godišnje stope nataliteta Nove Gvineje, Indonezije i Malezije bile su 4,2 %, 4,15 % i 3,07 %, redom. Godišnja stopa nataliteta Meksika iznosila je 4,2 %, a u drugim srednjoameričkim zemljama kretala se od 3,5 % do 4,86 % godišnje.

Ako su Izraelci bili pošteđeni rata i gladi 430 godina i imali duži životni vijek (kao u Izlasku 6,16–20), mogli su rasti za 2,15 % isključivo iz prirodnih razloga. S njima je pošao i miješani mnoštvo neizraelaca (Izlazak 12,38; Levitski zakonik 24,10), a Bog je također obećao povećati Abrahamov broj u Postanku 17,2. Za više o miješanom mnoštvu pogledajte knjigu 1001 odgovor na biblijska pitanja, str. 311. – 312.

P: U Brojevima 1 i Izlasku 1, kako je poluotok Sinaj mogao izdržavati više od 600.000 muškaraca, plus žena i djece?

O: Skeptični Asimovov vodič kroz Bibliju (Asimov's Guide to the Bible), str. 166, kaže da je to nevjerojatno velik broj. Čak ni s obilnijim padalinama u to vrijeme ne bi ih mogao izdržavati, što upućuje Izlazak 16:3. Zato čuda s manom i prepelicama (Izlazak 16) nisu bila samo korisna, već i nužna.

P: U Brojevima 1, bi li broj mogao biti 30.000 umjesto 600.000 muškaraca?

A: Ne. Ova je teorija prvi put objavljena oko 1955. godine kako bi se hebrejska riječ ('eleph) prevodila kao "pleme" umjesto "tisuću". Međutim, kada se ta riječ koristi, slijede riječi za stotine, zatim za desetine i jedinice. Štoviše, ukupan broj, 600.000+, u skladu je s čitanjem ('eleph) kao tisuću, a ne sa čitanjem ('eleph) kao klan.

P: U Brojevima 1 i Brojevima 3, koji je kratki odgovor na pitanje zašto je broj prvorođenih sinova bio tako relativno nizak?

O: Broj 22.273 vjerojatno je obuhvatio samo one rođene u dvije godine njihova lutanja pustinjom. Pashalna žrtva već je obuhvatila ostale. Alternativno, faraon je možda dao ubiti mnoge prvorođence u Egiptu.

P: U Brojevima 1 i 3, zašto je bilo tako relativno malo prvorođenih sinova?

O: Prvo osnovne činjenice, manje relevantne informacije, a zatim odgovor.

Osnovne činjenice: Brojevi 1,46 i Brojevi 2,32 kažu da je u prvom popisu bilo 603.550 muškaraca koji nisu bili Leviti, a koji su mogli služiti u vojsci u dobi od dvadeset godina i više. U Brojevima 3,42 stoji da je broj prvorođenih muških djece starije od mjesec dana iznosio 22.273. To daje omjer od 27:1. Omjer bi se mogao smatrati i višim, budući da se prvi broj odnosi na 20+ zdravih muškaraca, a drugi broj na mušku djecu stariju od mjesec dana.

Manje relevantne informacije: Iako je postotak prvorođenih sinova manji u velikim obiteljima, to vjerojatno nije glavni razlog za visok omjer. Naravno, Bog je mogao čudesno promijeniti omjer žena i muškaraca, ali Biblija nikada nije tvrdila da je Bog izveo to čudo, a pozivanje na to čudo nije potrebno za zadovoljavajući odgovor na pitanje.

Odgovor ima tri dijela.

Sjetite se zašto je to učinjeno. Sva prvorođena muška djeca koja su napustila Egipat već su bila "pokrivena" krvlju Pashe, pa nije bilo potrebe žrtvovati ista prvorođena muška djeca dvaput. Egipćani koji nisu bili pokriveni već su imali ubijeno svoje prvorođeno. Stoga nije bilo potrebe za žrtvom ili zamjenom tih prvorođenih. Potreba za zamjenom ili isplatom za prvorođene postojala je samo za one muškarce koji su rođeni u razdoblju nakon što su napustili Egipat.

Koliko je dugo to razdoblje trajalo? U Brojevima 1,1 stoji da je prvi popis proveden prvog dana drugog mjeseca druge godine nakon izlaska iz Egipta. Budući da su muškarci mlađi od mjesec dana bili izuzeti, to su bili prvorođeni muškarci rođeni u razdoblju od 24 mjeseca. Stopa rasta populacije Izraelaca u Egiptu činila se da je bila oko 2,15 % godišnje, a godišnja stopa nataliteta zemalja danas sa sličnom godišnjom stopom rasta kreće se od 3 do 4,86 %. (Pogledajte raspravu o Brojevima 1 i Izlasku 1 za ove brojke.) Za dvije godine, 603.550 muškaraca i stopa nataliteta od 3 do 4,86 % očekivano bi proizveli između 37.000 i 61.000 dodatnih muških dojenčadi, uz jednak omjer muškaraca i žena. Naravno, smrt dojenčadi mlađe od dvije godine smanjila bi ovaj broj, ali činjenica da su parovi, koji su često bili razdvojeni zbog muškaraca koji su radili na građevinskim projektima, sada bili stalno zajedno možda bi više nego nadoknadila smrtnost dojenčadi.

Raspon od 37.000 do 61.000 ukupnih muških novorođenčadi zapravo je otprilike točan za 22.273 prvorođena muška djeteta, s obzirom na to da su neki prvorođenci vjerojatno ubijeni kada su se rodili u Egiptu. (Usput, Izlazak 13,12 pokazuje da se kod čovjeka ili životinje za posvećenje računa prvorođenče majke, a ne oca. Iako se nasljedstvo često računalo kao prvorođenče od oca, to je bilo nasljedstvo, a ne žrtva.)

Faraonova zapovijed: Ako ne prihvaćate da je žrtva bila namijenjena samo onima rođenima nakon izlaska iz Egipta, već svim prvorođenim muškarcima, onda razmislite o ovome: da je faraonov zakon bio strogo proveden, ne bi bilo nijednog izraelskog prvorođenog muškarca. Iako Knjiga Izlaska 1,15-20 kaže da su Šifra i Pua pustile da prvorođeni dječaci žive, to se dogodilo 80 godina prije Izlaska. U Knjizi Izlaska ne spominje se jesu li nasljednici Šifre i Pua imali sličnu slobodu u upravljanju primaljama, osobito u razdoblju neposredno prije Izlaska.

Zaključak: Upitno je da je netko još 1400. godine pr. Kr. mogao razmisliti o svim matematičkim izračunima i stopama nataliteta kako bi smislio te brojke. Broj prvorođencâ služi kao potvrda točnosti popisa, s obzirom na stvarni tijek događaja.

P: U Brojevima 1, zašto je Bog naredio Mojsiju da broji samo muškarce?

Odgovor nalazimo u Brojevima 1,3,49. Nisu brojili sve muškarce, već ratnike. Oni koji nisu mogli ratovati, kao i leviti koji nisu smjeli ratovati, bili su isključeni.

P: U Brojevima 1, u drugoj godini Izlaska, je li popis proveden u drugom mjesecu ili u prvom mjesecu, kao što [navodno] implicira Izlazak 40,2?

O: Vojni popis proveden je u drugom mjesecu. Četiri su točke koje treba uzeti u obzir u odgovoru.

1. Brojanje po plemenima u vojne svrhe (Brojevi 1:46) obavljeno je u drugom mjesecu (Brojevi 1:1-2).

2. Iako je Šator sastanka (Šator sastanka) postavljen u prvom mjesecu (Izlazak 40:2), ne kaže se da je porez za Šator sastanka odmah tada naplaćen.

3. Ako je bilo samo jedno popisivanje, u drugom mjesecu, onda bi se, naravno, ukupan broj i zbroj plemena podudarali.

4. Da je bilo dva popisa, jedan u prvom mjesecu za porez za Šator sastanka, i jedan u drugom mjesecu u vojne svrhe, brojevi bi se podudarali jer su bili tako blizu jedan drugome.

P: U Brojevima 1,2-42, postoji li ikakav izvanjeretski dokaz da su neki izraelski plemena bili u Palestini mnogo prije Izlaska?

O: Ne. Početkom dvadesetog stoljeća neki su ukazivali na riječi u ugarićkim epovima koje su imale sličnosti s riječima Ašer i Zebulun. K. A. Kitchen u djelu Ancient Orient and Old Testament, str. 71, kaže: "Navodni navodi na Ašera, Zebuluna itd. u ugarićkim epovima odavno su dokazano nepostojeći." U svojim fusnotama spominje W.F. Albrighta BASOR 63 (1936) str. 27–32 i BASOR 71 (1938) str. 35–40. R. de Langhea Les Textes de Ras Shamra-Ugarit…, II 1945., str. 469–519.

P: U Brojevima 2, gdje su se smjestile neizraelske "pomiješane mase" spomenute u Izlasku 12:38?

O: Neki su vjerojatno krenuli svojim putem i napustili družinu Izraelaca. Drugi su među njima nesumnjivo boravili na rubu izraelskog kampa, poput bogohulnog polu-Izraelca u Levitskom zakonu 24,10. Ako su i oni mogli dobiti mannu i prepelice, isplatilo bi se. Još su neki vjerojatno živjeli među nekim izraelskim plemenom.

P: U Brojevima 3,12, budući da su prvorođenci svih plemena trebali biti dani Gospodinu, zašto je umjesto njih cijelo pleme Levijevo dano Bogu?

O: Sveto pismo ne navodi zašto je pleme Levijevo zamijenjeno. Naravno, budući da su svi ionako bili Božji narod, Bog je mogao uspostaviti stvari onako kako je želio. Uzgred, u Postanku 49:7, Jakov je prorekao da će se pleme Levijevo raspršiti.

P: U Brojevima 3,13, kako prvo rođeno dijete Egipćanina pripada Bogu?

O: Ne postoji logički zahtjev da je moralo biti tako. Sveto pismo nam ne govori zašto je Bog odlučio to uključiti kao dio sporazuma između Sebe i svog naroda saveza. Međutim, možemo spekulirati o tri razloga.

Podsjetnik iz prošlosti: Ovaj bi običaj služio kao važan podsjetnik na njihovo oslobođenje iz Egipta.

Vječna istina: Svi su ionako zapravo pripadali Bogu; iako je Bog to mogao zahtijevati od svih, odlučio je to zahtijevati samo od nekih.

Buduća svrha: Ova je praksa mogla služiti kao određena zaštita od oponašanja kanaanske prakse žrtvovanja prvorođene djece idolima.

P: U Brojevima 3,16-34, zašto su brojani samo muški Leviti?

O: Popis je bio u svrhu obavljanja fizičkog rada s Šatorom sastanka i žrtvama, a time su se bavili muškarci. Vidi također sljedeće pitanje.

P: U Brojevima 3,16-34, zašto su leviti brojeni od mjesec dana starosti, budući da muškarci od mjesec dana starosti nisu bili brojeni za ostala plemena?

A: Sveto pismo ne kaže. Jedan mogući razlog mogao bi biti da omjer muškaraca i dječaka nije bio pogođen ratom, budući da leviti nisu išli u rat.

P: U Brojevima 3,28 zašto se ukupni brojevi ne podudaraju?

O: Vjerojatno je ovdje riječ o prepisivačkoj pogrešci, pri čemu je prepisano 8.600, a trebalo je biti 8.300.

P: U Brojevima 3:42-46, zašto postotak prvorođenih muškaraca izgleda nizak?

O: Ili su to prvorođenci rođeni u pustinji, ili je Faraon dao ubiti većinu prvorođencâ u Egiptu. Odgovor potražite u raspravi o Brojevima 1.

P: U Brojevima 3,48, zašto su morali platiti za neparan broj?

O: Bog je mogao postupati s Izraelcima kako god je htio. Čini se da je Bog želio postupati s njima na način koji su mogli razumjeti.

P: U Brojevima 4,3, su li Leviti počeli služiti s trideset godina, ili s dvadeset pet u Brojevima 8,24, ili s dvadeset u Estri 3,8?

Odgovor: Brojevi 8,24 kaže da svi Leviti, od 25 do 50 godina, trebaju sudjelovati u radu u Šatoru sastanka.

U Brojevima 4,3 stoji da se izbroje kohatovci od 30 do 50 godina, "svakoga tko je sposoban služiti u radu u Šatoru sastanka". Nikada nije rečeno da kohatovci od 25 do 30 godina nisu služili, već samo da se ne računaju. To je možda bilo zato što su leviti imali razdoblje naukovanja.

U Ezri 3,8, kada su izgnanici gradili Hram, Leviti od 20 i više godina bili su imenovani, ne da služe u Hramu, već da nadziru njegovu izgradnju. Mlada dob mogla je biti praktičan razlog zbog malog broja Levita.

P: U Brojevima 4,6 stoji da se stupovi trebali ukloniti iz Kovčega saveza ili su trebali ostati u njemu, kao što sugerira Izlazak 25,15?

O: Brojevi 4,6 kažu da su gredi [*] bile s Kovčegom kada se on prevozio. Riječ u [*] može značiti pričvršćene, umetnute ili moguće podešene.

Izlazak 25,15 kaže da štapovi ne smiju odstupiti od Kovčega. To bi također moglo značiti da štapovi nisu smjeli biti izvađeni iz rupa u Kovčegu.

Postoje dva moguća odgovora.

1. Kada je Kovčeg bio u mirovanju, štapovi su se uklanjali iz njega, ali su ostajali blizu njega.

2. Šipke su uvijek ostajale u otvorima Kovčega, ali su se podešavale i učvršćivale prije prijevoza.

P: U Brojevima 5,8-10, zašto se naglašava davanje svećeniku?

O: Ako postoji osoba kojoj je nanesena nepravda, tada se toj osobi mora nadoknaditi šteta, uz dodatak petine. Ali ako više nema nikoga tko bi primio tu isplatu, tada osoba koja je počinila nepravdu ne bi trebala proći potpuno nekažnjeno. To također ne bi smjela biti lažna žrtva, tako da se žrtva prinese, a na kraju je zadrži. Naprotiv, oni prinesu žrtvu, svećenici je prihvate i ona pripada svećenicima.

P: U Brojevima 5,13-22, ako su svi pili istu vodu, ne čini li se to praznovjernim?

O: Nimalo. Nije bilo prirodnog razloga zašto bi krivac natekao, a nevin ne. Bog bi natprirodno uzrokovao tu razliku.

P: U Brojevima 6,2, može li žena biti nazirejka?

O: Naravno. Brojevi 6,2 izričito uče da i žene mogu biti nazirejke.

P: U Brojevima 6,5, budući da Nazirejac nije smio rezati kosu, a Pavao je rekao da muškarci ne bi trebali imati dugu kosu u 1. Korinćanima 11,14, mogu li samo ćelavi muškarci biti muški Nazirejci?

O: Prvo, Pavao je govorio o svakodnevnom životu, a ne o posebnom zavjetu nazireja, jer je nakon pisanja Prve poslanice Korinćanima sam Pavao platio troškove nazireja u Djela apostolskih 21,23-24. Drugo, zavjeti nazireja nisu se spominjali za ne-Židove, uključujući i ne-židovske kršćane.

P: U Brojevima 7,9, zašto je Bog naredio da se stvari svetilišta nose na leđima ljudi, kad su volovska kola mogla prevesti sve ostalo?

O: Bog je to vjerojatno želio iz dva razloga.

Praktično: Stvari se manje ogrebu i oštete ako ih pažljivo nose ljudi nego ako su u kolima koja vuku bika i koja bi mogla putovati po neravnom terenu.

Simbolika: To je Izraelcima trebalo biti ilustracija da se dijelovi povezani s svećeničkim bogoslužjem moraju poštovati, čak i kada se bogoslužje ne održava. U 2. Samuelovoj 6,6-7 Bog je ubio Uzzu kada je dotaknuo Kovčeg dok se nosio na kola.

P: U Brojevima 8,17-19, zašto je Bog ovdje "zamijenio" izraelske prvorođence levitima?

O: Četiri točke za razmatranje mogućeg objašnjenja.

1. Bog kao Stvoritelj može potraživati pravo na prvorođence, drugorođence i sve rođene.

2. Božja izjava služila je kao podsjetnik da je Bog spasio prvorođence Izraelaca tijekom Pashalnog blagdana, kada su svi egipatski prvorođenci ubijeni.

3. Kao podsjetnik, Bog je zahtijevao "žrtvu" prvorođenca svih životinja i ljudi. Budući da ljudi ne smiju biti fizički ubijeni ni u jednoj žrtvi, mogli su biti posvećeni Gospodnjem djelu za cijeli život.

4. Umjesto da prvorođenci Izraela budu posvećeni Gospodnjem djelu na cijeli život, Bog je Levite postavio na njihovo mjesto.

P: U Brojevima 8,24, jesu li svi levitski muškarci od 25 i više godina trebali doći sudjelovati u radu Šatora sastanka, ili su svi levitski muškarci od 30 i više godina koji su dolazili raditi u Šatoru sastanka bili ubrojeni u popis, kao što kaže u Brojevima 4,3?

O: To bi mogla biti prepisivačka pogreška, ali The Expositor's Bible Commentary, svezak 2, str. 770, sugerira da je moglo postojati petogodišnje naukovanje.

P: U Brojevima 8,24, trebali li su Leviti sudjelovati u radu u hramu s 25 godina, ili su Leviti koji su radili bili stari 20 godina, kao u Estri 3,8?

O: Oboje, jer se odnose na različite stvari. Prvo ono što nije odgovor, a zatim odgovor.

Ono što nije odgovor: Brojevi 8,24 donose zakon za levite u Mojsijevo vrijeme, a Ezra 3,8 kaže da je Serubabel imenovao levite od 20 godina naviše zbog posebnih okolnosti u drugo vrijeme. To nije odgovor jer implicira da je Serubabel zanemario Mojsijev zakon, a postoji mnogo jednostavnije objašnjenje koje to ne zahtijeva.

Odgovor: Pomoćnik pri žrtvovanju razlikuje se od građevinskog radnika. Propisi u Brojevima 8,24 bili su za levite od 25 do 50 godina koji su radili pomažući svećenicima u šatoru sastanka, a kasnije i u hramu. Ezra 3,8 govori o tome da je Zerubavel imenovao levite od 20 i više godina za nadzornike gradnje.

P: U Brojevima 9:15-21, kako su oblak danju i stup od ognja noću mogli pratiti Izraelce?

O: Očito, to su bili natprirodni znakovi koje je Bog koristio jednostavno i vrlo vidljivo kako bi im potvrdio Svoju prisutnost. Ipak, Izraelci su često bili neposlušni. Danas, kada Bog prebiva u nama, ali nemamo takve vidljive znakove Njegove prisutnosti, lako je reći: "Kad bih samo vidio više čuda, bio bih poslušniji." Pa, Izraelci su vidjeli mnoga čuda, ali su i dalje bili neposlušni. Također, mnogi od ljudi iz mnoštva koje je kasnije slijedilo Isusa nisu ga htjeli slijediti. Stoga ni sami nadnaravni znakovi nisu dovoljni da uvjere neke ljude.

P: U Brojevima 10,30-31, zašto je Mojsije zamolio Hobaba da vodi Izraelce, budući da u Brojevima 10,34 i Izlasku 13,21-22 stoji da ih je Bog vodio oblakom i stupom od ognja?

O: Jedan bi odgovor bio da se Mojsije možda jednostavno prevario misleći da će Hobab biti potreban budući da ih je Bog vodio. Međutim, to vjerojatno nije točno; čak i dok ih je Bog vodio, Hobab bi i dalje bio koristan.

Izlazak 13,21-22 i Brojevi 10,34 ukazuju na to da je svrha oblaka i stupca bila reći im kada da krenu, osigurati svjetlo za njihova noćna putovanja i voditi ih na njihovom putu.

U Brojevima 10,30-31 Hobabu nije bilo naloženo da im kaže kamo putovati, već da ih usmjerava gdje se smjestiti, da im bude oči u pustinji.

Danas se neki ljudi mogu oslanjati isključivo na ljudski prosudbeni sud i ne oslanjati se na Boga. Drugi se mogu oslanjati na Boga za vodstvo i prezirati svaku ljudsku pomoć. Trebali bismo biti vođeni od Boga, ali također moramo prepoznati da nam Bog ponekad providom postavlja ljude koji će nam pružiti pomoć i mudru savjet.

Q: U Brojevima 10,33 je li Kovčeg bio ispred tabora ili u njegovom središtu, kao što kaže u Brojevima 2,17?

O: Svaki je pleme imao svoj logor, okrenut prema središtu. Dakle, Kovčeg je bio u sredini, ispred ulaza svakog plemenskog logora (osim levita u središtu).

P: U Brojevima 11,4-6 narod je jako želio meso i počeo se žaliti. Zanima me – nije li narod mogao zaklati nekoliko janjadi i jesti to meso? U stihu 22 Mojsije čak pita Boga treba li zaklati stoku da bi se nahranila cijela nacija. Znam da je Mojsije govorio u frustraciji, ali možda su janje mogla biti zaklana samo za one koji su imali jaku želju. Koliko sam shvatio, narod je smio jesti janje, krave itd., i imali su pristup tim životinjama u to vrijeme jer su ih morali žrtvovati za žrtve za prijestup, žrtve pomirenja itd., dok su bili u pustinji. Jesam li u pravu u svom razumijevanju tog razdoblja? Nisu li mogli zaklati dio stoke umjesto da se žale na Boga? Ne mislim da bi Mojsije odbio njihov zahtjev. Veselim se vašim mislima i bilo kakvim uvidima koje možete pružiti.

O: Iako ne znamo sve pojedinosti, možemo iznijeti nekoliko zapažanja o njihovoj situaciji. Što se tiče klime, taj je dio svijeta u prošlosti bio nešto kišovitiji nego danas. No, unatoč tome, i dalje je bila suha pustinja. Mojsije je u Brojevima 11,21. – 22. naznačio da zemlja ne bi mogla izdržavati stada i stada stoke potrebna za prehranu svih. Imali su opravdanu potrebu za više hrane nego što su zemlja i njihovo stado mogli pružiti, a Bog ih je nahranio manom. Siguran sam da su manru nadopunjavali ubijanjem ovaca i goveda. Ne piše da nisu jeli ništa osim mane, već samo da su se žalili kao da je tako. Ali su se umorili od trenutne situacije i, umjesto da s poštovanjem pitaju Boga za svoju želju, nepoštovački su rekli: "Tko će nas nahraniti mesom? Sjećamo se ribe koju smo jeli u Egiptu besplatno, zajedno s krastavcima, dinjama, porilukom, lukom i češnjakom. A sada nam je nestao i apetit; nema ništa osim ove mane!" (Br 11,4b-6).

Bog se nije naljutio u Brojevima 11,10 zato što su Ga pitali, nego zbog načina na koji su to učinili. I za nas tu postoji pouka. Kada imamo potrebe, a i želje, u redu je da molimo Boga, ali trebamo paziti da to činimo s poštovanjem.

P: U Brojevima 11,8, je li mana imala okus kao kruh pripremljen s uljem ili je imala okus kao kruh pripremljen s medom u Izlasku 16,31?

O: To dvoje se ne isključuje, pogotovo imajući na umu da bi okus ulja bio jači nakon što bi se manna pripremila u ulju.

P: U Brojevima 11,16. i 25. stihu, je li sedamdeset starješina bila Božja ideja ili Jetrova ideja iz Izlaza 18,14-27?

O: Umjesto da Bog izravno kaže Mojsiju tu ideju, Bog je znao da će Jetro vidjeti to rješenje i predložiti ga Mojsiju. Budući da je to bila dobra ideja za koju je Mojsije znao da je Bog odobrio, Mojsije je bio u pravu slijedeći tu ideju, bez obzira na činjenicu da ju je prvi put čuo od Jetra, a ne od Boga.

Ovaj mali detalj iz tog vremena lako je mogao biti izostavljen iz Biblije, ali vjerujem da je uključen kako bi nas naučio bezvremensku lekciju. Kada znamo da je nešto ispravno i da Bog želi da to učinimo, nije važno jesmo li to čuli izravno od Boga, od kršćanina ili od nekršćanina.

P: U Brojevima 11,24, budući da su morali izaći iz svog kampa da bi došli do Šatora sastanka, kako je Šator sastanka mogao biti unutar kampa u Brojevima 2?

O: Šator je okruživao Kovčeg, stoga pogledajte raspravu o Brojevima 10,33.

P: U Brojevima 11,27-29, zašto se dogodila ova situacija s Eldadom i Medadom?

O: Ili nisu mogli doći, što bi bilo sasvim razumljivo, ili nisu htjeli doći, što je vjerojatnije. Da je bila nesretna situacija da su mogli doći, ali nisu htjeli, ova bi situacija bila slična onoj s Jonom i Balaamom. Za više informacija pogledajte raspravu o Jonu.

P: U Brojevima 11,31, jesu li prepelice bile nagomilane tri stope na tlu ili su letjele tri stope iznad tla?

O: Hebrejska riječ može značiti ili "na" ili "nad". U knjizi Can Archaeology Prove the Old Testament? (str. 30) stoji da danas jata prepelica ponekad lete nekoliko stopa iznad tla i love se u mreže.

P: U Brojevima 11,31-34, zašto je Bog kaznio Izraelce zbog jedenja prepelica koje im je upravo dao?

O: Gotovo su se svi ljudi više brinuli za jelo mesa nego za poslušnost Bogu, koji im je mogao dati mesa. Stoga im je Bog dao sve meso koje su željeli i ubio je neke od njih kao primjer drugima. Iako je smrt mogla biti uzrokovana trovanjem hranom, ne znamo sa sigurnošću.

Svako proljeće migrirale su prepelice iz Afrike preko Crvenog mora. Ako bi ih jak vjetar odveo prema istoku, prepelice bi se našle iznad Sinajskog poluotoka.

P: U Brojevima 11,31-34, zašto je Bog kaznio Izraelce zbog gunđanja, budući da ih nije kaznio kada su gunđali godinu dana prije u Izlasku 16,11-18?

O: Iako Pismo to ne navodi, možemo uočiti kombinaciju četiri razloga.

1. Ponovljena i stalna neposlušnost ozbiljnija je od neposlušnosti prvi put.

2. Drugi put je vjerojatno bio više od pukog gunđanja. Time su se također dovodile u pitanje Božja dobrota i briga za njih.

3. Neki vide značaj u tome što se ovo dogodilo nakon saveza na gori Sinaj, dok je Izlazak 16:11-18 bio prije nego što su dobili Zakon Mojsijskog saveza. Za više o tome pogledajte 735 Baffling Bible Questions Answered, str. 73.

4. Mrmljanje nije bilo samo posljedica nedostatka vjere, jer im je Bog osigurao sve što im je trebalo prošle godine. Mjesto je nazvano Kibrot-taava, što znači "grobovi požude", jer je u središtu problema bila požuda za zadovoljstvom bez Boga. Danas ljudi mogu skrenuti s pravog puta, pa čak i do smrti, žudeći za zadovoljstvom, mirom ili uzbuđenjem koje ne dolazi od Boga, a time u suštini govoreći Bogu da preziru ono što im je On osigurao.

P: U Brojevima 12,1-6, zašto se Mojsije [navodno] oženio Egipćankom, kada Izlazak 34,16 i 1. Kraljevima 11,2 kažu da se ne smiju ženiti strancima? (To je tvrdio musliman.)

O: Ona nije bila iz Egipta (Mizraim), već iz Kuša. Prva knjiga kraljeva 11,2 spominje zabranu sklapanja brakova s određenim narodima, ali ne i s Kušejcima, a Zakon je dan nakon što je Mojsije oženio Kušejku. U svakom slučaju, Izlazak 34,11.16 spominje zabranu miješanja brakova s kanaanskim narodima, opet ne i s Kušejcima. U Brojevima 12:1-6, kada su se Miriam i Aron usprotivili Mojsijevu braku s Kušankom (ne Egipćankom ili Mizraimkicom, već Kušankom), pomalo mi je zagonetno kako je ovaj musliman mogao pomisliti da to pokazuje kako se Božji zakoni ne odnose na Božje miljenike, muškarce.

P: U Brojevima 12:1, je li Mojsije bio u pravu što se oženio Etiopljanom (Kušitom) koji nije bio Izraelac?

O: Iako Zakon o braku samo s vjernikom još nije bio dan, možemo pretpostaviti da je ona vjerovala, jer zašto bi inače željela provesti život lutajući pustinjom? S obzirom na to, samo čovjek, a ne Bog, ograničava brak među ljudima zbog njihove rase.

P: U Brojevima 12,1, mogla li je žena "Etiopkinja" zapravo biti Arapkinja, budući da hebrejska riječ glasi Kušejka?

Odgovor: Asimovov vodič kroz Bibliju, str. 167-168, spominje tu mogućnost. Nisam pronašao nijedno arapsko pleme iz tog doba s tim imenom. Međutim, postojalo je mezopotamsko pleme s tim imenom i možda je na to mislio Isaac Asimov.

Iako je malo vjerojatno da je žena mogla biti iz tog prilično udaljenog plemena (istočno od Babilona), vjerojatnije je da je žena bila iz Etiopije, a "Kušejka" bi bio izraz koji bi nam to govorio.

P: U Brojevima 12,1, bi li ta "kušitska" žena mogla biti Cipora, kao što sugerira Asimovov vodič kroz Bibliju, str. 168?

O: Najvjerojatnije ne, budući da je Cipora bila iz midjanskog plemena, a ne iz plemena Kušita. Međutim, ako su neki crnci bili prihvaćeni kao dio Midjanaca, moguće je da je Cipora bila crnkinja i da je stoga nazvana Kušitkinjom.

Čak i da je Cipora imala tamnu put, najvjerojatnije nije bila žena spomenuta u Brojevima 12:1, budući da je Mojsije bio oženjen Ciporom prije nego što je izveo Izraelce iz Egipta.

P: U Brojevima 12:3, zašto bi Mojsije napisao da je on skroman čovjek?

O: Ovaj je stih napisan (od nekoga) kako bi se objasnilo zašto Mojsije ovdje nije ulagao nikakav napor da se obrani. Haleyjeve navodne nedosljednosti Biblije (str. 248) smatraju da je ovaj stih zapisao Mojsije kako bi objektivno objasnio zašto se nije branio. Drugi primjeri u antičkoj književnosti ljudi koji su pisali o sebi u trećem licu su Julije Cezar (Alexandrijski rat 75), Pavao iz Tarsa (2. Korinćanima 11,5; 12,11-12), vjerojatno Ivan i najvjerojatnije Marko.

Međutim, mnogi drugi kršćani vjeruju da je mnogo vjerojatnije da je ovo zapisano u Mojsijevo vrijeme, od strane pisara pod Mojsijevim nadzorom.

P: U Brojevima 12,14, zašto bi otac ikada pljunuo u lice svoje kćeri?

A: To ni ne zapovijeda ni ne potiče. Posebno na Bliskom istoku pljuvanje nekoga način je iskazivanja prezira. Ovaj stih kaže da bi otac koji pljune u lice svoje kćeri pokazao koliko prezire njezine postupke. Bog očevima ne govori da to čine, nego Mojsiju kaže da je iz Njegove perspektive Mirjamina kritika Mojsija bila jednako loša.

P: U Brojevima 13,3, jesu li dvanaestorica izvidnika došla iz Parana ili iz Kadeša Barneje, kao što stoji u Brojevima 20,1?

O: Ovo je pitanje slično sljedećem: živi li guverner Kalifornije u Kaliforniji ili u Sacramentu (glavnom gradu Kalifornije)? Na isti način, Kades Barnea bilo je mjesto u pustinji Paran.

P: U Brojevima 13,16, kako je Mojsije mogao preimenovati Hošeu u Josu, budući da se Josua već naziva Josuom u Izlasku 17,9; 24,13?

O: Događaji iz Knjige Izlaska 17. prethodili su Josuinoj novoj imeni. Međutim, Mojsije ili njegovi pisari očito su zapisali Knjigu Izlaska 17. nakon što je Josua dobio novo ime. Bilo je bolje upotrijebiti novo ime u Brojevima 13,16, jer su čitatelji tada i sada više upoznati s novim imenom nego sa starim. Za sličan primjer u Novom zavjetu, Matej tri puta naziva Šimuna Šimun Petar, a tri puta Petar prije nego što ga je Isus nazvao Petar.

P: U Brojevima 13,32, kako je Kanaan mogao "progutati svoje stanovnike", budući da je to bila tako dobra zemlja kao u Brojevima 13,27?

O: Ovaj paradoks nije predstavljao problem za Izraelce i ne bi trebao predstavljati problem ni za koga drugog. Zemlja je bila plodna, no ljudi koji su živjeli na njoj bili su ratoborni i nasilni.

P: U Brojevima 13,33, kako su izraelski izviđači mogli reći da su vidjeli Nifilime, budući da su Nifilimi ubijeni u potopu u Postanku 6?

O: Rekli su samo da su vidjeli Nifilime, a ono što ljudi kažu nije uvijek istina. Ili:

1. Time su mislili na metaforu.

2. Pogriješili su i zamijenili velike ljude za Nefilime.

3. Špijuni koji su govorili nisu govorili istinu, već su pretjerivali.

P: U Brojevima 14,15, zašto je Bog razmišljao o ubijanju svih Izraelaca?

O: Sveznajući Bog je znao da neće ubiti sve Izraelce. Bog je zaprijetio da će ubiti Izraelce jer im je želio pokazati koliko opasno žive. Poslušnost Bogu nije nešto što treba shvatiti olako. U tom je trenutku Bogu bilo pravedno da izlije svoj gnjev na njih i želio je da budu svjesni da su u tom trenutku živi zbog Njegova milosrđa, a ne zato što su to zaslužili.

P: U Brojevima 14,18, kažnjava li Bog djecu za grijehe njihovih roditelja?

O: Djeca nemaju krivnju za grijehe svojih roditelja (Ezekiel 18:4,17-20). Međutim, Biblija od vremena Abela nadalje pokazuje da ljudi u ovom životu trpe posljedice za grijehe za koje nisu krivi. Osim toga, kako djeca odrastaju, mogu odabrati hoće li sudjelovati u grijesima koje su vidjeli svoje roditelje čine dok su bili mali.

P: U Brojevima 14:20-23,29, budući da je Bog oprostio narodu, zašto im nije dopustio da uđu u Obećanu zemlju?

O: Bog može oprostiti ljudima njihove grijehe, ali ih i dalje disciplinirati, kako zbog njih samih, tako i kao primjer drugima.

P: U Brojevima 14:31-34, kako reći svojoj djeci, ili drugima koji slijede vaš primjer, da ne oponašaju ono što ste vi radili u prošlosti kada ste se zaista zeznuli?

O: Prije svega, zaista im to morate reći, inače će pomisliti da, ako se vama sve dobro završilo, nije ništa strašno ako i oni učine isto. Drugo, ne morate ulaziti u sve detalje grijeha, pogotovo ako bi ih to moglo navesti da učine isto. Ljudi bi možda htjeli ulaziti u više detalja kako bi opravdali ili djelomično opravdali ono što su učinili, a vi to ne želite činiti. Na kraju, naglasite da se, kada zgriješe, bilo na taj ili na druge načine, mogu pokajati i i dalje krenuti naprijed, iako postoje slučajevi u kojima su metaforički mogli izgubiti priliku da i sami uđu u Zemlju obećanu.

P: U Brojevima 14,34, zašto je Bog izračunao da jedan dan špijuniranja odgovara jednoj godini kazne?

O: Sveto pismo ne kaže. Međutim, četrdesetodnevno kašnjenje za četrdeset dana jedinstvene neposlušnosti činilo bi se vrlo blagim. Ponekad, ako se ljudi odluče ostati u istom stanju i odbiju napredovati u službu Bogu, čini se prikladnim da tako i ostanu.

P: U Brojevima 14,34-35, budući da su svi odrasli osim dvojice umrli u pustinji tijekom tog četrdesetogodišnjeg razdoblja, gdje su danas sve njihove kosti?

O: Ako tijela nisu bila duboko pokopana, leševi bi se razgradili ili bi ih odnijele divlje životinje.

P: U Brojevima 15:5,10, budući da je pijenje vina [navodno] loše, zašto se vino prinosilo Bogu?

O: Nijedan stih u Starom ili Novom zavjetu ne kaže da je pijenje vina pogrešno. Međutim, mnogi stihovi uče da je opijanje pogrešno. Za više informacija pogledajte raspravu o 1. Timoteju 5,23.

P: U Brojevima 15,16, zašto postoji jedan zakon i za Izraelce i za neizraelce u zemlji?

O: U sudovima nije bilo diskriminacije. Zakoni o ubojstvu, krađi, lažnom svjedočenju i tako dalje bili su isti za Izraelca i za neizraelca. Svjedočanstvo neizraelca smatralo se jednako vrijednim kao i svjedočanstvo Izraelca, a svjedočanstvo žene bilo je jednako svjedočanstvu muškarca, za razliku od mnogih muslimanskih zemalja. Međutim, istina je da su neizraelci koji su živjeli u Izraelu morali poštovati neke od vjerskih zakona, ali nisu morali prinositi žrtve.

P: U Brojevima 15,32-36, zašto je čovjek ubijen zbog sakupljanja drva u subotu?

Skupljanje drva bilo je dopušteno ostalim danima. Međutim, njegovi postupci u to vrijeme pokazali su potpuno preziranje Božjeg zakona. Muškarac je kamenovan zbog iskazivanja stava prezira, a ne zbog sakupljanja drva.

P: U Brojevima 15,35-36, što je neobično u ovom odlomku?

O: Ovo je organizirano kao hebrejski kiazam.

- I reče Gospodin Mojsiju,

- - "Čovjeka se sigurno mora pogubiti.

- - - Cijela će ga zajednica kamenovati izvan logora."

- - - Tako ga je čitava zajednica izvela izvan logora i

- - kamenovali su ga do smrti,

- kako je Gospodin zapovjedio Mojsiju.

P: U Brojevima 16,6-7, zašto im je Mojsije rekao da stave vatru u svoje kadaljgere, budući da je znao što se dogodilo Nadabu i Abihu?

Znali su što se dogodilo Nadabu i Abihu jednako dobro kao i Mojsije. Ipak su to učinili jer su bili toliko usredotočeni na suprotstavljanje Mojsiju. Možda Mojsije nije bio ni ljubazan ni neljubazan prema njima, već je, ako su htjeli obožavati Boga na svoj, zaseban način, rekao: "Slobodno, pa ćemo vidjeti što će Bog učiniti."

P: U Brojevima 16,13-14, što je s pritužbom Dathana i Abirama? Bog im je obećao da će ući u zemlju meda i mlijeka, ali u Brojevima 14,29-34 jasno je rečeno da ih Bog ipak nikada neće tamo odvesti, već samo njihovu djecu.

O: Narod je zasigurno razumio obećanje kao da će Izraelci otići u Obećanu zemlju, a ne nužno da će svaka prisutna osoba doživjeti ulazak u nju. Bog nije rekao da će prisiliti pojedince da uđu u Obećanu zemlju. Kada su odbili ući, Bog je kaznio njihov otvoreni ustanak tako što je trajno poštovao odluku naroda koji se pobunio.

Ako se dobrovoljno odlučite pobuniti protiv Boga, Bog vam možda kasnije udijeli srce za pokajanje kako biste Mu se kasnije vratili. S druge strane, Bog to možda neće učiniti i nije obvezan to učiniti.

P: U Brojevima 16,31 proguta li zemlja Koraha, Datana i Abirama i njihove obitelji ili je 250 sljedbenika spaljeno u vatri u Brojevima 16,35?

O: Brojevi 16,31 pokazuju da je zemlja progutala Koraha, Datana, Abirama i njihove obitelji. Brojevi 16,35 pokazuju da je vatra spalila ostalih 250 ljudi koji nisu bili u srodstvu s Korahom.

P: U Brojevima 16:31-35, kako je bilo pravedno da zemlja proguta i najmanje (Brojevi 16:27) Koraha, Datana i Abirama također?

O: To je bilo pravedno jer Bog ima pravo odrediti svakom pojedincu bilo koji životni vijek koji On odabere i nije se obvezao dati svima isti životni vijek. To je vrlo slično pitanju zašto je Bog dao ubiti čak i dojenčad Kanaance. Odgovor potražite u raspravi o Jošui 6,21.

P: U Brojevima 16,32, jesu li ubijeni svi Korahovi ljudi ili samo neki, kao u Brojevima 26,11?

O: Svi Korahovi ljudi koji su slijedili Koraha su ubijeni, ali oni koji nisu slijedili Koraha nisu ubijeni. Brojevi 26,11 jasno pokazuju da se neki potomci Koraha nisu pobunili i nisu ubijeni. Zapravo, prorok Samuel potjecao je od Koraha (1. Ljetopis 6,22-28).

P: U Brojevima 16:37-38, kako su kadilice pobunjenih ljudi postale svete?

Odgovor u Brojevima 16:39-40 objašnjava zašto ih je Bog odabrao da budu zapamćeni kao sveti.

Porijeklo: Bilo je prineseno Bogu.

Upotreba: Bronca je korištena za oblaganje žrtvenika.

Podsjetnik: Trebao je biti znak da Izraelci neće pokušati doći Bogu na svoj način, već na Božji način, vlastitom pravednošću umjesto kroz žrtve koje je Bog zahtijevao.

Nema naznaka da je 250 ljudi učinilo više loših stvari od drugih. Međutim, mislili su da mogu doći k Bogu na svoj način, a ne na Božji način, oslanjajući se na vlastitu pravednost umjesto na žrtve koje je Bog zahtijevao. Ljudi i danas pokušavaju slične stvari.

P: U Brojevima 16,45-47, zašto je Bog počeo ubijati sve Izraelce?

A: Cijela je zajednica gunđala protiv Mojsija i Arona. Iako je Božja akcija zaštitila Mojsija i Arona, Bog ih je mogao zaštititi i na druge načine. Glavna svrha Božjeg slanja natprirodno brze kuge čini se da je bila disciplina kako bi se Izraelce naučilo da ne otvrdnjavaju svoja srca u pobuni protiv Boga.

P: Budući da u Brojevima 17,5 stoji da je Bog upotrijebio Aronov štap da zaustavi prigovaranje Izraelaca, kako to da su oni i dalje prigovarali u Brojevima 20,2-5?

O: Čudo s Aronovim štapom imalo je kratkoročni učinak zaustavljanja njihovog gunđanja u Brojevima 17. Zapravo, Izraelci su gotovo otišli u suprotan kraj u Brojevima 17:12-13.

Kada su Izraelci kasnije gunđali u Brojevima 20, ista je palica upotrijebljena (Brojevi 20:8-9) da se tada zaustavi gunđanje.

Nažalost, vanjsko čudo Aronove palice nije promijenilo srca ljudi iznutra i nije moglo trajno zaustaviti njihovo gunđanje.

P: U Brojevima 17,8-10, kako je posječena grana mogla procvjetati i roditi bademe, budući da drvo badema nema tu svojost?

O: Bog, koji je stvorio biljke sposobnima rasti i proizvoditi sjeme, čudesno je učinio da se to dogodi.

P: U Brojevima 18,1-2, zašto je Bog učinio ove ljude, i njihove sinove, odgovornima za njihove stvari?

O: Aronov rod je levitsko pleme, što znači da su Leviti, uključujući Arona i njegove sinove, bili odgovorni za prijestupe počinjene protiv Šatora sastanka. Samo su Aron, njegovi sinovi i njihovi potomci bili odgovorni za prijestupe počinjene protiv svećeništva.

Ti ljudi nisu bili odgovorni samo za ono što su osobno učinili, već su bili odgovorni i za prijestupe počinjene protiv svetilišta i svećeništva. Nitko nije mogao prići Šatoru bez njihove dozvole, pa ako bi bili nemarni u svojoj straži nad Šatorom i netko bi ga oskvrnuo, bili bi odgovorni i za vlastiti nemar.

P: U Brojevima 18,2, što je neobično u ovom stihu?

Odgovor: Brojevi 18,2 je igra riječima, gdje "pridružiti vam se" weyillawu je igra riječima s "Levitom" lewi. Dakle, izrazito doslovno čitanje glasi: "pleme Levijevo … 'levi' će s vama."

P: U Brojevima 19,8, zašto je svećenik bio nečist do večeri, budući da je poslušno činio Božju volju u vezi s žrtvom crvene junice?

O: Ovdje imamo zanimljivu situaciju u kojoj svećenik, poslušno čineći Božju volju, postaje nečist. Nije rečeno da je svećenik sagriješio ili da je Bog bio nezadovoljan svećenikom, već samo da je bio nečist i da neko vrijeme nije mogao pristupiti svetim stvarima. Stoga, postoji jasna razlika između ceremonijalne nečistoće i osobne krivnje.

Kad je Isus umro na križu, na neko je vrijeme postao nečist pred Bogom Ocem. To je učinio poslušno kako bi na sebe uzeo kaznu za naše grijehe. Isus nije bio grešan i Sotona nije "ušao u Isusa", kako neki kultisti uče; Isus je jednostavno postao nečist.

P: U Brojevima 20,1, je li Kadeš bio u pustinji Zin ili je bio u pustinji Paran, kao što stoji u Brojevima 13,26?

O: Pustinjska poluotok Sinaj imao je četiri pustinjska područja:

Pustinja Šur na sjeverozapadu, graničila je s Egiptom na zapadu, rijekom Egipta na istoku i Elimom na jugu. Postanak 16,7; 20,1; 25,18; Izlazak 15,22; 1 Samuelova 15,7; 27,8

Pustinja Sin na jugozapadu. Nalazila se između Elima [na sjeveru] i Sinaja [na istoku] prema Izlasku 16,1. Izlazak 17,1 i Brojevi 33,11,12 također spominju Pustinju Sin.

Pustinja Paran na jugoistoku. Graničila je s Pustinju Sin na sjeveroistoku i Kadešom na zapadu. Postanak 21:21; Brojevi 10:12; 12:16; 13:3,26; Ponovljeni zakon 1:1; 33:2; 1 Samuelova 25:1; 1. Kraljevima 11:18.

Pustinja Zin na sjeveroistoku, koja se protezala do Mrtvog mora i Arabah na istoku te grada Kadeša na zapadu. Brojevi 13:21; 20:1; 27:14; 33:36; 34:3,4; Ponovljeni zakon 32:51; Jošua 15:1,3

Kadeš se nalazio na granici pustinje Paran i pustinje Zin.

P: U Brojevima 20,8, bi li zamjenica trebala biti prevedena kao "njegov" kako kaže KJV, ili kao "njen" kao u drugim prijevodima?

O: Gramatčki se hebrejski zamjenik može ispravno prevesti i kao "njegov" i kao "njen". No u ovom kontekstu vjerojatno bi trebao biti "njen", jer je Mojsiju rečeno da progovori stijeni.

P: U Brojevima 20,10-13, zašto se Bog razljutio na Mojsija, budući da je Mojsije učinio ono što mu je Bog rekao?

O: Mojsije je učinio pravu stvar, ali je imao pogrešan stav i pokazao je pogrešan stav prema drugima. Umjesto da udaranje stijene bude čudo koje je skrenulo pozornost na Božju milosrdnu skrb, Mojsije je očito udario stijenu kao da je bijesan, govoreći: "Slušajte sada, pobunjenici…"

Ovdje postoji pouka za nas. Ako činimo ono što Bog želi, ali s pogrešnim stavom, ni Bog nije zadovoljan onim što činimo.

P: U Brojevima 20,12, je li Mojsiju bilo zabranjeno ući u Kanaan zbog nevjere, ili zbog pobune (Brojevi 27,12-14), prijestupa (Ponovljeni zakon 32,51-52), ili brzopletih riječi (Psalmi 106,32-33)? (Ovo je pitao ateist.)

O: Bilo je samo jedan incident, kod voda Meribe, a sva četiri stiha opisuju isti razlog.

U Brojevima 20,12 stoji da Mojsije nije vjerovao Bogu da proslavi Boga pred očima Izraelaca.

Brojevi 27:12-14 kažu da se Mojsije pobunio protiv Božje zapovijedi da Ga poštuje.

Ponovljeni zakon 32:51 kaže da je Mojsije sagriješio [zgriješio] protiv Boga, jer Mojsije nije odao počast Bogu pred Izraelcima.

Psalam 106:32-33 kaže da su se oni (Izraelci) pobunili protiv Božjeg Duha kod voda prkosnih (Meriba), pa je Mojsije nepromišljeno govorio.

Svi stihovi daju dosljednu poruku. Izraelci su se bunili protiv Mojsija (Brojevi 20:2-5; Psalam 106:33), Mojsije nije vjerovao u Božju opskrbu (Brojevi 20:12). Njegovo nepromišljeno govorenje (Brojevi 20,10; Psalam 106,33) nije odavalo poštovanje Bogu pred Izraelcima (Brojevi 20,12; 27,12-14; Ponovljeni zakon 32,51).

Nema nikakve sumnje u ono što se dogodilo, a posljednja tri odlomka jednostavno su podsjetnik na ono što ljudi mogu sami pročitati u Brojevima 20.

P: U Brojevima 20,16 je li anđeo izveo Izraelce iz Egipta ili je to bio sam Bog u Izlasku 3,8?

O: Mnogi stihovi kažu da ih je izveo Bog. U Brojevima 20,16 na hebrejskom piše da je Bog poslao anđela i [*] izveo nas iz Egipta. To [*] nije izričito navedeno u stihu i može se odnositi na anđela ili na samog Boga.

[*] zapravo nije potrebno precizirati, jer je istina u oba slučaja. Bog je mogao narediti svojim anđelima da stvore oblak i stup od ognja te pošalju silovit vjetar koji je razdvojio Crveno more. Sam je Bog bio uključen na barem dva načina.

1. Anđeli su djelovali u potpunoj poslušnosti Božjim zapovijedima.

2. Bog je također imao lokaliziranu prisutnost ondje, što može objasniti strogoću kazne za njihov grijeh.

P: U Brojevima 20-24, koji su izvori izvan Biblije koji potvrđuju da je Balaam bio stvarna osoba?

A: Godine 1967., u Jordanskoj dolini kod Beir Allaha (ili Deir 'Alla), arheolozi su pronašli školski spis u kojem se tri puta spominje Bileam, sin Beorov. Radiokarbonskom datiranjem utvrđeno je da datira iz razdoblja 800/760. pr. Kr. Prvi put je objavljen 1976. godine. Vidi također J. Hoftijzer "Prorok Bileam u aramejskoj inskripciji iz 6. stoljeća" u časopisu Biblical Archaeologist 39 (1976), str. 11–17, i Jo Ann Hackett The Balaam Text from Deir 'Alla (1984).

Vidi teoriju J.E.P.D. Waltera Kaisera mlađeg, The Expositor's Bible Commentary, sv. 4, str. 759 ili The NIV Study Bible, str. 223 ili poslušajte snimku Johna Ankerberga "Raspršivanje teorije J.E.P.D." Waltera Kaisera mlađeg.

P: U Brojevima 21:6,8 kako su te zmije bile "vatreni"?

O: To ne znači nužno da su svjetlucali ili bili jarko crvene boje. Radije, to znači da je njihov ugriz osjećao kao vatra.

P: U Brojevima 21,9, zašto su Izraelci morali gledati u brončanu zmiju nakon ugriza, budući da se to čini kao idolopoklonstvo?

O: Bog im je zapovjedio da pogledaju u brončanu zmiju na štitu kako bi se oporavili od ugriza zmije. Međutim, u kasnijim vremenima ljudi su to pretvorili u idol, nazivajući brončanu zmiju imenom Nehushtan. Zbog tog idolopoklonstva, Ezekija je naredio uništenje zmije u 2. Kraljevima 18,4.

Prvi poznati pisac koji je odgovorio na ovaj prigovor bio je Tertulijan u djelu Pet knjiga protiv Marciona, knjiga 2., poglavlje 22., str. 314 (207./208. g.). Prije toga, Poslanica Barnabina (oko 70. – 130. g.) pog. 12, str. 145 i Prva apologija Justina Mučenika (150. g.) pog. 50, str. 183 također su pisali o tome, ali očito nisu vidjeli nikakvu poteškoću u raspravi.

P: U Brojevima 21,14, što je "Knjiga ratova Gospodnjih"?

O: O ovoj knjizi znamo samo iz njezina spomena u Bibliji. Ta je knjiga očito bila činjenični povijesni detalj o tim događajima. Nigdje se ne spominje da je bila Božja riječ ili da je trebala biti u Svetom pismu.

P: U Brojevima 21:29 i Jeremiji 48:46, tko je Kemosh?

O: Kemosh je bio idol Moaba. 2. Kraljevima 3,27 kaže da su dojenčad bila žrtvovana Kemoshu.

P: U Brojevima 22,1; 26,3; 31,12; 33,48; 34,15; 35,1; i 36,13 što je neobično u vezi s ovom frazom?

O: Izraz "Jordanski Jerihon" neobičan je način opisivanja ove rijeke. Možda je to samo opis mjesta gdje se nalazila rijeka Jordan, ali fusnote NIV-a navode da bi to moglo biti vrlo drevno ime te rijeke.

P: U Brojevima 22:5, postoji li ikakav izvanjerovni dokaz o Balamovom rodnom gradu Petoru?

O: Moguće je. Natpis Šalmanesa II. spominje grad na rijekama Eufrat i Sagur, zapadno od Karkemisha, nazvan Pitru, a to bi mogao biti Petor. U Asimovovom vodiču kroz Bibliju, str. 183, također stoji da su ga Egipćani nazivali Pedru.

P: U Brojevima 22,5-7, je li Balaam prvenstveno bio istinski Božji prorok kojeg je zavela pohlepa, ili je prvenstveno bio poganski gatar, kroz kojega je u toj situaciji govorio Istiniti Bog?

O: Sveto pismo to ne kaže. Međutim, zbog zlog savjeta koji je kasnije dao, Balaamovo srce zasigurno nije bilo s Bogom i Njegovim narodom. Ako se može vjerovati školskom natpisu iz 800./760. g. pr. Kr. koji je otkriven, čini se da je Balaam u to vrijeme bio poganski prorok kroz kojega je Istiniti Bog govorio.

P: U Brojevima 22,7, kako je Bog mogao dati proroštvo nekome tko je prakticirao gatanje?

O: Bog može dati proroštvo kome god On to poželi. Sveto pismo ne kaže je li Bileam prvo prakticirao gatanje ili mu je prvo dano proroštvo, i moglo je biti i jedno i drugo.

Ako je Bileam prvo pokušao prakticirati gatanje prema istinskom Bogu, Bog je dopustio ono što je učinio u neznanju i nije ga ispravio u to vrijeme.

Ako je Balaam najprije primio dar proroštva, a kasnije sagriješio pokušavajući "potaknuti i povećati" svoj dar proroštva proricanjem, to bi bio primjer da Bog ne oduzima naše darove kada sagriješimo. Za donekle sličan primjer, kada je Isus iscijelio deset gubavaca u Luki 17:12-17, a samo se jedan vratio da mu zahvali, Isus je pitao gdje su ostalih devet, ali ih Isus nije konkretno "ponovno obolio".

P: U Brojevima 22,7, kada je Bileam koristio gatanje da prokune druge ljude osim Izraelaca, jesu li njegove kletve ikada djelovale?

O: Iako su ljudi koji su platili Balaama mislili da kletve mogu djelovati, Sveto pismo ne kaže jesu li one doista djelovale ili ne. Barem što se tiče Izraela, Balaam je znao da su njegove kletve beskorisne.

Pogledajte Astrologija i psihički fenomeni za više o stajalištu da nijedna od Bileamovih kletvi nikada nije bila učinkovita osim kao placebo-efekt.

P: U Brojevima 22:12-17, zašto je Bog bio vrlo ljut na Bileama iako mu je dopustio da ode?

O: Radi novca, Bileam je želio što je više moguće ne poslušati Boga. Kao što stoji u knjizi *735 Baffling Bible Questions Answered* (str. 74-75), Bog mu je dao dopuštenje, ali ne i upute. Iako je Bileam poslušao Božju zapovijed da ne proklinje Izrael, savjetovao je Balaka kako da moralno pokvari Izraelce i tako izazove Božju nezadovoljnost (Brojevi 31:16; 25).

P: U Brojevima 22:22-33, zašto je Bog bio ljut na Balaama, budući da je Balaam očito poslušao Boga?

O: Čitanje cijelog poglavlja poučno je o vrsti poslušnosti koju Bog želi. Bileam nikada nije učinio nijedan čin koji bi izravno neposluhao Boga. Međutim, kada su došli glasnici, Bileam im nije rekao da odu i da ne želi ići s njima, jer to ne bi ugodilo Bogu. Umjesto toga, iako je Balaam znao što Bog želi, rekao je da želi ići s njima, ali je Bog odbio Balaama. Balaam je pokušao ostati što je moguće dalje od poslušnosti onome što je Bog želio, a da pritom izravno ne neposluša Boga. Zato je Bog bio ljut na njega.

Vidi Encyclopedia of Bible Difficulties, str. 140, i osobito Hard Sayings of the Bible, str. 166–168, za opsežnu raspravu.

P: U Brojevima 22,27-28, je li magarac koji govori apsurd? (To kaže musliman.)

O: Ako osoba istinski vjeruje da je Bog svemoguć, Bog može učiniti sve.

Musliman možda nije svjestan što se nalazi u njegovim vlastitim hadisima. "Prorok je stajao pored stabljike palme (dok je držao propovijed). Kad mu je postavljena propovjedaonica, čuli smo tu stabljiku kako cvili poput trudne device dok prorok nije sišao s propovjedaonice i stavio ruku na nju." (Buhari, sv. 2, knjiga 13, pog. 24, br. 41, str. 19). Sada ne vjerujem da se to dogodilo, ali ne poričem da je Svemogući Bog imao moć učiniti da se to (ili bilo što drugo) dogodi.

P: U Brojevima 22:34, je li Balaam poslušao Boga govoreći samo ono što mu je Bog rekao da kaže?

O: Prema Brojevima 22:38, Balaam je tada poslušao. Međutim, nešto kasnije dao je zli (ali ispravan) savjet o tome kako odvrnuti Izraelce od Boga.

P: U Brojevima 22:41, je li istina da Baal, što znači "Gospodin", nikada nije bilo ime nijednog specifičnog boga, kako tvrdi skeptični Asimovov vodič kroz Bibliju, str. 185?

A: Isaac Asimov ovdje daje netočne informacije. Osim Biblije, u ugarićkoj književnosti spominje se određeni idol po imenu Baal, kako navodi Wycliffeov rječnik biblijske arheologije na str. 121. Na str. 593 jedno se specifično pismo naziva "Ep o Baalu".

P: U Brojevima 23,10, kako to da proročanstvo Balaamovo da će umrijeti smrt pravednika definitivno nije ispunjeno?

O: Bileam je savjetovao Moabite i Midjanite da odvrate Izraelce od Boga tako što će poslati svoje žene da leže s njima (Brojevi 31,16). Izraelci su pogubili Bileama prema Brojevima 31,8 i Jošui 13,22.

Bileam nije iznosio proročku činjenicu, već samo svoju želju da umre smrt pravednika. Njegova želja nije ispunjena zbog vlastitog grijeha. Slično tome, ljudi danas mogu iskreno imati dobre želje koje se ne ostvare zbog njihove vlastite krivnje.

P: U Brojevima 23,24, zašto je Balaam prorekao da će Izraelci biti poput lava koji pije krv svog plijena, budući da je pijenje krvi zabranjeno?

O: Lavovi su ubijali nečistu divljač i pili krv. Oboje je bilo zabranjeno ljudima, ali ne i lavovima. Poanta nije bila živjeti kao lav, već da će Izraelci u borbi biti jednako snažni i žestoki kao lav.

P: Što Brojevi 23,19 govore o konceptu Boga u središtu mormonizma (LDS), da "kako je čovjek nekada bio Bog, tako i Bog može postati čovjek"?

O: Suprotno mormonskoj teologiji, kaže se da

a) Pravi Bog nije čovjek.

(Mormon bi mogao reći da Bog više nije čovjek, već da je nekada bio čovjek i sada je proslavljeni čovjek. Ipak, nikada nisam čuo da je Mormon to rekao.)

b) Pravi Bog nije sin ili potomak čovjeka, što isključuje dio a).

Vidi također 1 Samuelova 15,29 i sljedeće pitanje.

P: Za Brojevi 23:19, koji su mormonski odgovori?

O: Jedan je mormon s kojim sam razgovarao djelovao kao da ima veliko poštovanje prema Bibliji. Međutim, kad sam ga natjerao da pročita ovaj stih, a da mu nisam dao nikakvo objašnjenje, rekao je: "Pa, pa, to je jednostavno pogrešno." Nismo više puno razgovarali, ali osjećao sam da sam obavio svoj posao. Pokazao sam mu razliku između Biblije i onoga što ga je mormonizam naučio, i sada je on imao izbor.

Razgovarao sam s više mormona nego što se mogu sjetiti o ovom stihu, kao i o 1. Samuelovoj 15:29, i uz jednu iznimku, svi su bili bez odgovora.

Međutim, jedan mormonski misionar s kojim sam razgovarao imao je odgovor. Rekao je da taj stih znači: "Bog nije čovjek da laže, niti je sin čovječji da se kaje."

Par napomena ovdje:

1. Riječi "vrste čovjeka" ne postoje u hebrejskom.

2. Nova interpretacija "vrste" bila je nepoznata svakom židovskom, kršćanskom, pa čak i heretičkom piscu sve dok se mormonizam nije pojavio u 19. stoljeću.

3. Budući da nijedan vjernik koji govori hebrejski ili grčki ne bi razumio stih na taj način, ako je to bila ispravna interpretacija, radilo se o "tajnom kodu" razumljivom samo Mormonsima.

Čuvajte se ako, da bi vaša teologija preživjela, morate tumačiti rečenicu na stranom jeziku na takav način da se ne može pronaći nijedan govornik tog jezika koji bi je tako prepoznao.

P: U Brojevima 23:19, zašto bismo obraćali pažnju na nešto što je rekao čovjek koji je prakticirao gatanje?

O: Iako je Bileam kasnije teško sagriješio, u ovom trenutku, dok je Bileam to govorio, govorio je riječi koje mu je Bog stavio u usta (Brojevi 23:16) i samo riječ koju mu je Bog stavio u usta (Brojevi 22:38).

P: U Brojevima 23,19 zašto piše da se Bog ne kaje / ne mijenja mišljenje, kad u 1 Samuelovoj 15,35 i Izlasku 32,14 piše da to čini? (to je rekao musliman)

O: Otkrivena volja Božja često je pravovremena i uvjetovana te se ponekad objašnjava kao antropomorfni izraz.

Vremena: Bog je rekao buntovnoj generaciji da neće ići s njima. Svi su umrli, a Bog je otišao s generacijom koja je uslijedila.

Uslovno: Mnoge Božje prijetnje ili obećanja imaju izričiti ili prešutni uslov. Za neke primjere prešutnih uslovnih prijetnji pogledajte Jonu 3 i Postanak 20,3.

Antropomorfni: Bog, koji je izvan vremena, već je znao što će oni učiniti i već je znao što će On učiniti. Međutim, ljudima je ponekad teško to uvidjeti, a istovremeno i shvatiti da su ljudi ipak imali stvaran izbor. Sigurno, da im je Bog jednostavno rekao što će oni zasigurno učiniti i što će On zasigurno učiniti, to bi ograničilo njihov izbor.

Osoba ne mora nužno pristajati na ili čak razumjeti pojam da je Bog izvan vremena. Ne moraju promišljati o bezvremenosti prije nego što Bog stupi u smislenu komunikaciju s njima. Bog komunicira s ljudima na način koji svi mogu razumjeti.

P: U Brojevima 24,7, kako je Agag mogao biti živ u to vrijeme, budući da je Agag živio u vrijeme kralja Šaula u 1 Samuelovoj 15,8?

O: Postoje dva moguća odgovora.

Dva kralja s istim imenom: Nije neuobičajeno da kraljevi nose ime svog prethodnika. Primjeri su mnogi britanski kraljevi po imenu Henrik, dva sjeverna izraelska kralja po imenu Jeroboam, dva fenička kralja po imenu Hiram i mnogi egipatski faraoni po imenu Tutmose i Ramzes. Stoga je Agag iz Saulova vremena bio nasljednik Agaga spomenutog ovdje. Dakle, ovo je pitanje kao da pitamo: "Kako je Henrik [Osmi] od Engleske mogao pogubiti svoje žene kad je Henrik [Prvi] umro stoljećima prije njihova rođenja?"

Agag kao titula, poput faraona: Fenički Corpus Inscriptionum Semiticarum I 3196 spominje Agaga u drugom vremenu i na drugoj lokaciji od ova dva Agaga. Ne znamo mnogo o Amalecima, a "Agag" je mogao biti naslov vladara Amaleka, kao što je Faraon bio naslov vladara Egipta. Komentar Keil-Delitzsch na Stari zavjet, svezak 1., str. 189., zagovara ovo stajalište.

P: U Brojevima 24,8 i Izaiji 34,7 zašto neki engleski prijevodi to navode kao jednoroga?

Oni to prevode pogrešno. U Ponovljenom zakonu 33:17 koristi se ista hebrejska riječ, a životinja ima više od jednog roga.

U arapskoj pustinji postoji vrsta antilope, zvana oriks, koja, iako ima dva duga ravna roga, ima ih blizu jedan drugome, pa s boka izgleda kao da ima samo jedan rog. Možda je odatle potekla europska bajka o jednorogima.

Vidi Stephena Caesara, "Zoologija u Pentateuku: Tri navodne pogreške", Science, Scholarship and Scripture u časopisu The Christian News, 2. srpnja 2001., str. 26. Vidi također Hoch, E. (1979.) "Razmišljanja o prapovijesnom životu u Umm an-Nar (Trucial Oman) na temelju faunskih ostataka iz trećeg tisućljeća pr. Kr." U časopisu South Asian Archaeology 1977. I Harrison, D.L. i P.J.J. Bates (1991) "The Mammals of Arabia", 2. izd. Sevenoaks, Kent (Engleska): Harrison Zoological Museum.

Q: U Brojevima 24:17, tko je ovdje proročanstveno najavljen?

O: Postoje dvije primjene.

Neposredno: Za neposredno uništenje Moaba i Edoma proročanstvom je obuhvaćen kralj David ili pleme Judino.

Mesijanska: Ovo je vjerojatno također i predskazanje Isusa, kao i Judina, koji će doći i uništiti sve vojske okupljene protiv Njega. Eseni i drugi također su vjerovali da je ovo mesijansko proročanstvo. Simon bar Kosiba, koji je vodio ustanak protiv Rimljana u razdoblju od 132. do 135. godine, nazvan je "Bar Kochba", odnosno "sin zvijezde", zbog ovog stiha.

Među piscima koji su to smatrali mesijanskim su Justin Mučenik (pisao oko 138. – 165. g.), Atanazije (296. – 373. g.) i židovska djela Targum Onkelos, Targum Jonathan te Talmud u Jeruzalemskom traktatu Taanith 68:4; Debarim Rabba (odjeljak 1), Pesikta Sotarta 58:1. Među sviscima s Mrtvog mora, Damaskanski dokument (CD 7:9-20) i Ratni svitak (1 QM:7).

P: U Brojevima 24:24, kako mogu brodovi doći i napasti Ašura, budući da je Ašur bio grad u unutrašnjosti?

O: Brojevi 24:24 govore o "Ašuru", a ne o neposrednoj okolici grada "Ašura". I Feničani i Grci bili su stalna trnja u boku Asirskom Carstvu. Da biste stekli dojam o utjecaju Feničije, Novi biblijski rječnik (1978.) na str. 1194 navodi da su Feničani čak trgovali i s Indijom. Za više o Feničanima pogledajte časopis National Geographic, kolovoz 1974., str. 149–189.

P: U Brojevima 25,1, što je neobično u odabiru riječi ovdje?

O: Ovo bi mogla biti igra riječima ili dvostruko značenje. Iako "wayyahel" znači "počeo", korijen riječi "halal" znači "zagađivati, prljati ili oskvrnuti".

P: U Brojevima 25,7–13, zašto je Bog pohvalio Pinehasa zbog ubijanja Kozbije i Zimrija?

Odgovor treba razmotriti u pet točaka.

1. Narod se spremao na ozbiljan pothvat, invaziju na Obećanu zemlju. Finhas je pokazao da razumije ozbiljnost Božje svetosti. Na podmukao način, Bileam je razumio važnost svetosti. Zato je Bileam dao učinkovit savjet kako naštetiti Izraelcima. Međutim, Bileam je ubijen zajedno s Kozbijem i Zimrijem u Brojevima 31,8.

2. Kriv za smrtni zločin zbog seksualne nemorala.

3. Moguće je (ali nije dokazano) da bi ova nemorala mogla biti povezana s vjerskim praksama.

4. zločin je bio još teži jer je počinjen drsko i prkosno pred cijelim zborom.

5. Pinhas nije bio osvetnik. Budući da je zločin bio kažnjiv smrću, a Pinhas je bio u položaju vlasti kao svećenik, Pinhas je provodio Božji zakon za Izraelce.

P: U brojevima 26,5-50; 57-62 trebamo li proučavati te rodoslovne spise, budući da 1. Timoteju 1,4 i Titu 3,9 kaže da se ne bismo trebali posvećivati rodoslovima?

O: Trebali bismo poštovati Božju riječ čak i ako ne vidimo razlog zašto je Bog želio da je čitamo. Te su rodoslovne vjerojatno mnogo značile Židovima Starog zavjeta koji su ih čitali. Međutim, mi ne dobivamo istu količinu mudrosti, ispravljanja i ohrabrenja koju dobivamo iz drugih vrsta biblijskih stihova. Prva poslanica Timoteju 1,4 kaže da se ne bismo trebali predavati beskrajnim rodoslovima.

P: U Brojevima 26:14-18 i Brojevima 1, kako to da je pleme Šimunovo izgubilo oko 60 % svojih članova?

O: Većina je plemena izgubila nekoliko članova, budući da je ukupan broj pao s 603.550 na 601.730. Međutim, pleme Šimunovo palo je s 59.300 na 22.200, kako ističe Asimovov vodič kroz Bibliju, str. 166. Wycliffeov rječnik Biblije, str. 1592, također to spominje i navodi da je vjerojatni razlog taj što je mnoge od njih moglo biti pogubljeno zajedno s njihovim vođom Zimrijem tijekom događaja s Baalom Peor u Brojevima 25:1-15.

P: U Brojevima 26,51, kako je broj 601.730 gotovo isti (0,3 % manje) kao 603.550 muškaraca u popisu provedenom prije četrdeset godina u Brojevima 2,32?

Odgovor: Sveto pismo ne navodi zašto su ti brojevi tako bliski, ali mogu se uočiti dva istovremena razloga:

Ljudski: Lutanje pustinjom, bitke i kuge uzeli su danak Izraelcima, pa se njihova populacija nije povećala.

Božanski: Da je broj bio veći, mogli su pomisliti da su četrdeset godina dodatnog lutanja dobra stvar jer su imali više ratnika. Da je broj bio znatno manji, onda su ili imali više vojnika nego što je bilo potrebno prvi put, ili su imali premalo vojnika za borbu. Činjenica da su brojevi gotovo isti prikazuje da im njihova neposlušnost i kazna nisu pomogli niti naštetili u pogledu broja ratnika.

P: U Brojevima 27,5, zašto je Mojsije morao upitati Gospodina umjesto da jednostavno razumno riješi njihov zahtjev?

O: Iako ne znamo za ovaj specifičan slučaj, općenito postoje barem četiri razloga zašto je dobro moliti se i obraćati se Gospodinu.

1. Možda je Mojsije već osjećao da bi one trebale dobiti baštinu, ali je ipak molio jer je shvaćao da je smrtnik i da se može prevariti.

2. Drugi ljudi imaju različite ideje o nasljedstvu za žene. Na primjer, u islamu kćeri imaju samo polovicu nasljedstva sinova u Suri 4:11. U nekim kulturama žene uopće nisu mogle naslijediti.

3. Postojao je presedan, u Jobu koji je dao nasljedstvo svojim kćerima u Jobu 42:15. Ponekad netko poput Mojsija može već imati pravu ideju, ali mu je i dalje potrebno Božje vodstvo za neke detalje. Na primjer, iako su kćeri Zelofhadove i njihovi potomci naslijedili zemlju zauvijek, morale su se udati unutar plemena prema Brojevima 36:6-9.

4. Čak i da je Mojsije već točno znao što učiniti, točno je znao sve detalje i bio svjestan te spoznaje, obraćanje Gospodinu u molitvi i čekanje odgovora nije bilo samo poštovanje Boga i priznavanje da Bog zna bolje od njega, već je i pokazalo drugima koji su možda imali drugačija mišljenja da Mojsije nije donio odluku na brzinu.

P: U Brojevima 28, koji je sažetak žrtava koje je Bog zapovjedio?

O: Postojale su žrtve zbog događaja i okolnosti, i žrtve u određeno vrijeme. Brojevi 28 obuhvaćaju žrtve u određeno vrijeme. One su:

Dnevne: (Izlazak 29:38-42; Brojevi 28:3-8)

Tjedno: (Levitski zakonik 23:3; Brojevi 28:9-10)

Mjesečno – pri novom mjesecu: (Brojevi 28:11-15)

Beskvasni kruh i Pasha (Levitski zakonik 23:4-14; Brojevi 28:16-25; Ponovljeni zakon 16:1-8)

Praznik sedmica (Pedesetnica) (Levitski zakonik 23:15-21; Brojevi 28:26-31; Ponovljeni zakon 16:9-12)

Praznik truba (Levitski zakonik 23:23-25; Brojevi 29:1-6)

Dan pomirenja (Levitski zakonik 16:1-28; 23:26-32; Brojevi 29:7-11)

Blagdan kućica (Levitski zakonik 23:33-39, 43; Brojevi 29:12-38; Ponovljeni zakon 16:13-17)

Pogledajte The Bible Knowledge Commentary: Stari zavjet, str. 248, za tablicu s vrlo dobrim detaljima o kalendarskim prinosima.

P: U Brojevima 30:1-15, zašto je Bog dao ova pravila o zavjetima, kada stoljećima kasnije Jakovljevom 5:12 kaže da se uopće ne treba kleti?

O: Jakovljeva 5,12 odnosi se na polaganje prisege, a ne na sva obećanja. Broj 30,1-15 je općenitiji i odnosi se na davanje obećanja, bilo da je ono uz prisegu ili ne.

P: U Brojevima 30,3-16, zašto piše da se zavjet žene može poništiti njezinim ocem ili mužem? (Pitao je musliman.)

O: Udane žene i neudane žene (koje su vjerojatno živjele u roditeljskom domu) mogle su imati svoje zavjete poništene od strane supruga, odnosno oca. U antičkom svijetu suprug ili otac bio je onaj koji je pretežno bio odgovoran za zarađivanje novca, a zavjet je mogao biti financijski skup. Međutim, kao što kaže u knjizi "735 Baffling Bible Questions Answered" na str. 75: "Važno je napomenuti da udovica ili razvedena žena, koja je bila odgovorna za sebe, nije imala takvo ograničenje. Ovo pravilo o zavjetima stoga nikako nije bilo omalovažavanje žena. Umjesto toga, ono je jednostavno odražavalo ekonomske stvarnosti tog vremena i Božju brižnu uključenost u svaki detalj života Njegovog naroda."

Ovo doista pokazuje očinstvo oca u obitelji i muževstvo muža nad ženom. Muslimani općenito (osim ovog slučaja) ne bi imali problema s tim. Budući da je htio to spomenuti, slobodno neka objasni sljedeće u islamu.

Supruga ne može postiti (dobrovoljni post) niti dopustiti nekome da uđe u njezin dom bez dopuštenja supruga. Abu Dawud, sv. 2, br. 2452, 2453, str. 677–678. (supererogatorno znači iznad onoga što je obavezno)

Izvan ramazana, supruga može postiti samo uz dopuštenje supruga. Ibn-i-Majah vol.3 br.1761-1762 str.62

Muhammed nije ukorio muža koji je udario svoju ženu jer je dodatno molila i postila. Abu Dawud vol.2 br. 2453 str. 677-678

Muškarci govore svojim ženama kada da se kupa. "Ako itko natjera (svoju ženu) da se okupa, a on se i sam okupa u petak, izađe rano (na petkovsku molitvu), prisustvuje propovijedi od početka, hodeći, a ne jašući, sjedne blizu imama, pažljivo sluša i ne bavi se ispraznim razgovorom, dobit će nagradu za godinu dana posta i noćnog moljenja za svaki korak koji napravi." Abu Davud, sv. 1, br. 345, str. 91. Nagrada za suprugu nije izričito spomenuta.

Žena ne bi smjela davati dar iz zajedničke imovine sa svojim mužem. Abu Dawud, sv. 2, br. 3539, str. 1006. To je uglavnom zato što ženi nedostaje mudrost i inteligencija. Abu Dawud, sv. 2, fusnota 2991, str. 1006.

Žena ne može dati dar bez pristanka svoga muža. Ibn-i-Majah vol.3 br.2388 str.423

P: U Brojevima 31:1-24, je li rat s Midjanitima bila nehistorijska priča koja je trebala prikriti neodlučan rat s Moabitima, kako tvrdi Asimovov vodič kroz Bibliju, str. 190?

J: Izraelci su se borili protiv Midjanaca zbog događaja u Brojevima 22:4 i 25:14-18. Asimov, karakteristično, ne pruža nikakve dokaze za svoju tvrdnju. Međutim, zdrav razum sugerira da ako je neki drevni narod živio u blizini drugog naroda dugi niz godina, ili bi postali prijatelji ili bi među njima bilo bitaka. Izraelci i Midjanci nikada nisu postali prijatelji.

P: U Brojevima 31:1-24, zašto je pravedan i dobar Bog zapovjedio Izraelcima da istrebe Midjanite?

O: Izraelci su se borili protiv Midjanaca zbog događaja iz Knjige Brojeva 22:4 i 25:14-18.

Bog je Svet i u skladu je s Njegovom pravednošću, dobrotom i svetinjom uništiti zlo. Midjaniti su potjecali od Abrahama prema Postanku 25:1-4. Ne samo da su njihovi preci poznavali Boga Abrahama i prestali Ga slijediti, već su namjerno navodili izraelske muškarce na grijeh.

Drugi narodi u drugim dijelovima svijeta možda su bili jednako loši kao i Midjaniti, a nisu odmah bili uništeni. Međutim, Midjaniti su znali više budući da su potjecali od Abrahama, a s više znanja dolazi i veća odgovornost. (Vidi Rimljanima 4:15; 5:12; ~Ivan 9:41) Također, Bog je pravedan, ali nije nužno pravedan u ovom životu. Bog će sve ispraviti na dan suda, ali do tada neki ljudi bivaju uništeni iako su trebali biti pošteđeni, a drugi koji su trebali biti uništeni izbjegavaju to, na neko vrijeme.

P: U Brojevima 31,16, je li sjećanje na događaj kod Piora ojačalo položaj kasnijih Jahvista protiv miješanih brakova?

A: Asimov pretpostavlja da Stari zavjet nije od Boga. Pokušava u njega unijeti političku borbu između onih koji su bili protiv miješanih brakova i onih koji su bili za njih.

Iako su u Starom zavjetu postojale borbe između Izraelaca koji su ozbiljno shvaćali poštivanje Božjeg zakona i onih koji to nisu činili, rani datum nastanka Knjige Postanka bio je prije navodnih političkih skupina koje Asimov pokušava stvoriti.

P: U Brojevima 31,17, zašto su ubijena midjanska dječaka?

O: Ovo je vrlo slično pitanju zašto je Bog dao ubiti čak i dojenčad Kanaanaca. Odgovor potražite u raspravi o Jošui 6,21, kao i u sljedećem pitanju.

P: U Brojevima 31:17-18, zašto ubiti sve midjansko dječake, a ne djevice i djevojčice?

O: Sveto pismo to ne kaže. Možda zato što se izraelsko obiteljsko porijeklo pratilo po muškoj liniji, dječaci se ne bi dobro uklopili u društvo jer nisu bili iz dvanaest plemena, a posvajanje nije bila njihova običajnost.

Sveto pismo ovdje samo iskreno izvještava o onome što je Mojsije zapovjedio. Nema naznaka da je Bog to odobrio ili odbio. Vidi također sljedeće pitanje.

P: U Brojevima 31,17-18, zašto je Mojsije naredio da se mlade zarobljene žene sačuvaju u seksualne svrhe? (Pitao je ateist.)

O: Prije svega, "iz seksualnih razloga" je insinuacija koja se ne nalazi u Svetom pismu. Ti su vojnici bili Izraelci, a ne muslimani (koje neki američki ateisti očito ne smetaju toliko).

Žene bi bile robinje, a muškarci su se mogli oženiti njima ako su željeli. Međutim, za muškarce koji su imali spolne odnose sa ženama, čak i zarobljenicama, a da ih nisu uzeli za supruge, Biblija kaže da su trebali biti kažnjeni smrću.

P: U Brojevima 31,18, zašto su muškarci, čak i oženjeni, mogli zadržati zarobljene žene za sebe, budući da Izlazak 20,14 i Ponovljeni zakon 5,18 zapovijedaju ljudima da ne čine preljub?

O: Brak nije preljuba. Ovo pitanje miješa legitimno vjenčanje sa zarobljenom ženom s preljubom. Kod vjenčanja sa ženom, bila ona zarobljenica ili slobodna, djeca su bila legitimna, zvana po očevom imenu i dio njegova plemena. Što se tiče nasljedstva, sumnje u preljubu i drugih pitanja, žena koja je ranije bila zarobljenica imala je sva prava supruge koja nikada nije bila zarobljenica.

P: U Brojevima 31:18 i drugim odlomcima, zašto je Izraelcima bilo dopušteno oženiti se ženama koje su zarobili?

O: Klemens Aleksandrijski u Stromatima (193. – 202. g.), knjiga 2., poglavlje 18., str. 367, dobro objašnjava ovaj običaj. "Nadalje, zabranjuje spolni odnos s zarobljenom ženom kako bi je osramotio. 'Ali dopusti joj,' kaže se, 'trideset dana da tuguje prema svojoj želji, i promijenivši odjeću, stupi s njom u zajednicu kao sa svojom zakonitom ženom.' … Vidite li čovječnost ujedinjenu s uzdržljivošću? Gospodar koji se zaljubio u svoju zarobljenu sluškinju ne dopušta mu da udovolji svojoj požudi, već obuzdaje njegovu strast određivanjem vremenskog razdoblja; nadalje, određuje da se zarobljenici ošišaju kako bi posramila sramotnu ljubav: jer ako ga razum potiče na brak, on će ostati uz nju čak i nakon što bude osakaćena [oštrigana]."

P: U Brojevima 32,1-2, zašto su se Ruben i Gad naselili izvan Obećane zemlje?

O: Granice iz Brojeva 34:12 jasno pokazuju da se to nalazilo izvan Obećane zemlje. Pragmatični razlozi zbog kojih su se naselili na istočnoj strani rijeke Jordana su:

1. Ova zemlja je već bila osvojena,

2. Vidjeli su da je zemlja dobra za stoku

3. Mojsije i oni su se složili da je mogu dobiti ako pomognu ostalim plemenima u borbi za Obećanu zemlju.

Što se tiče toga jesu li trebali zauzeti ovu zemlju, pogledajte sljedeće pitanje.

P: U Brojevima 32,1-2, je li se itko od Izraelaca trebao naseliti na istočnoj strani rijeke Jordana?

O: Biblija kaže da su se trebali naseliti u Obećanoj zemlji. Ostala plemena su spomenula da bi zemlja mogla biti oskvrnuta i da dođu u Obećanu zemlju u Jošui 22:19. U budućnosti su plemena u Obećanoj zemlji trebala više ljudstva kako bi porazila ostatak Kanaanaca i Filistejaca. Gledajući buduću sudbinu dvaju i pol plemena, neprestano su ih napadali Edomci, Amonci i Moabci, sve dok svi njihovi potomci koji nisu ubijeni nisu bili asimilirani u druge narode i dok nisu potpuno zaboravili Gospodina, Boga svojega. Pred kraj Jošuine osvoje, dva i pol plemena su uvidjela da bi ih druga plemena mogla zanemariti (Jošua 22,24-28).

Ovdje postoji pouka za današnje kršćane. 1. Korinćanima 12,21–27 kaže da su svi dijelovi Kristova tijela potrebni jedni drugima. Kad nismo ondje gdje nas Bog želi, ne postoji jedan, već dva problema. Jedan je problem što zbog svoje neposlušnosti propuštamo aspekte zajedništva s Bogom. Drugi je problem što i drugi, kojima su potrebna naša pomoć i darovi koje nam je Bog dao, ostaju uskraćeni za njih.

P: U Brojevima 32:13, traje li Božja ljutnja na Izraelce 40 godina ili traje samo minutu, kao što kaže Psalam 30:5? (Pitao je musliman)

O: Može postojati razlika između toga koliko dugo je Bog u Svojem vremenu ljut, i koliko dugo u našem vremenu traju posljedice. Bez obzira na to, Psalam 30,5 ne kaže "60 sekundi"; kaže da je Njegov gnjev "prolazan" (hebrejska riječ znači "trenutak"). Božja ljutnja i disciplina prema Njegovu narodu samo su trenutačne u usporedbi s Njegovom naklonošću koja je s njima zauvijek.

Za Izraelce u pustinji, kao i za druge koji su odbili slijediti Ga, Bog te osobe šalje u pakao zauvijek. Međutim, Bog je bio ljut na izraelski narod jer im četrdeset godina nije dopustio da uđu u Obećanu zemlju. Ali disciplina na zemlji, čak i ako traje četrdeset godina, samo je tren u usporedbi s vječnošću.

P: U Brojevima 33,4, kako je Bog izvršio sud nad egipatskim idolima?

A: Sami su idoli bili bez života, ali je Bog očito "izvršio sud" kako bi obožavateljima tih idola na vrlo specifičan način pokazao koliko su oni nemoćni.

Većina od deset kuga iz Knjige Izlaska bila je simbol određenog egipatskog boga.

1. Krvavi Nil: Apis, Izida i Khnum bili su bogovi Nila.

2. Žabe: Boginja Heqet, koja je pomagala ženama pri porodu, imala je glavu žabe.

3. Komarci: Set je bio bog pustinje. U ranoj egipatskoj mitologiji smatran je dobrim, ali u kasnijoj egipatskoj mitologiji smatran je zlim, kao onaj koji je raskomadao Ozirisa.

4. Muhe: Moguće je da je povezan s Reom, bogom sunca.

5. Mrtve životinje: Boginja Hathor imala je glavu krave, a bog Apis glavu bika.

6. Čirevi: Sekhmet je bila božica koja liječi bolesti; Sunu je bio bog kuge, a Izida je bila božica iscjeljenja.

7. Grad: Nut je bila božica neba.

8. Skakavci: Oziris je bio bog usjeva i plodnosti.

9. Mrak: Re je bio bog sunca.

10. Pashal: Boginja Izida trebala je štititi djecu. Naravno, faraonov sin, sljedeći faraon, smatran je bogom.

Nakon tog razdoblja, Egipćani su imali manje poštovanja prema svojim idolima nego većina kultura. Kada bi se molili idolu, a molitva ne bi bila uslišena, znali su uzeti bič i udariti idola. (Everyday Life in ANCIENT EGYPT, Jon Manchip White (Dorset Press 1963.), str. 131.)

P: U Brojevima 34,5, kako bi južna zapadna granica Zemlje obećane [navodno] mogla biti Nil, rijeka Egipta?

O: "Potok Egipta" (kako ga prevodi BSB; u nekim prijevodima stoji "Rijeka Egipta") ne odnosi se na veliku rijeku Nil. Radije se odnosi na mali potok koji odvaja Egipat od Kanaana. Mnoge karte prikazuju tu rijeku u sjeveroistočnom dijelu Sinajskog poluotoka, gdje se ulijeva u Sredozemno more.

P: U Brojevima 34:11, Ponovljenim zakonima 3:17; te Josui 12:3 i Josui 13:27, gdje se nalazi Jezero Kineret?

O: More Kineret je drevni naziv za Galilejsko more. Prema Studijskoj Bibliji NIV, Kineret znači "harfa", a Galilejsko more ima oblik drevne harfe.

P: U Brojevima 34,13-15, budući da je Mojsije umro prije nego što je ušao u Kanaan, kako to da je rekao Židovima da plemena Rubenova, Gadova i polovice Manase već imaju zemlju istočno od Jordana?

O: Rijeka Jordan je granica Kanaana, stoga je zemlja Rubena, Gada i polovice Manase, istočno od rijeke Jordan, izvan Kanaana. Mojsije je sam mogao biti u zemlji već danoj 1,5 plemena i vidjeti Kanaan s planine istočno od Jordana, ali Mojsiju je bilo zabranjeno prijeći rijeku Jordan.

Teološki gledano, ovdje postoje neke zanimljive točke. Bog je Izraelcima obećao zemlju Kanaan. Ali ova dva i pol izraelska plemena su pogledala oko sebe i pomislila da je ova zemlja prilično dobra, pa su odabrala da ne žive u Božjoj obećanoj zemlji. Zemlja je izgledala u redu, osim što je bila podložnija napadima, a nakon Davidova doba više se ne čuje mnogo o tim plemenima. Neki od njih su ubijeni, a neki su se asimilirali, izgubivši znanje o tome tko su. Danas nam Bog može nešto obećati, a mi se možemo osvrnuti i pomisliti da bi život na nekom drugom mjestu mogao biti privlačniji od života pod Božjim obećanjem. Međutim, Bog zna budućnost i uvijek je sigurnije živjeti pod Božjim obećanjem, sjećajući se tko ste.

P: U Brojevima 34,14; 1,18–44 i Levitskom zakonu 24,10 navodno je židovsko plemensko podrijetlo bilo samo preko biološkog oca. Ako Isus nije imao ljudskog oca, kako bi onda imao plemensku pripadnost Judinoj plemeni?

O: Prije nego što odgovorimo na ovo pitanje, prvo razjasnimo što ti stihovi NE govore. Brojevi 34:14 NE govore da se pripadnost plemenu nasljeđuje samo od biološkog oca. U njima stoji: "Jer su plemena Rubenova i Gadova, zajedno s poluplemenom Manasejevim, već primila svoje nasljedstvo." Brojevi 1:18-44 samo navodi plemena i popis muškaraca. Levitski zakonik 24:10 također ne odgovara izravno na to pitanje, ali budući da je sin imao izraelsku majku i egipatskog oca, a sin je bio dio te skupine, to bi upućivalo na to da se smatrao Izraelcem. Štoviše, to doista spominje plemensku pripadnost plemena Dan – preko majke.

Dva se međusobno nadopunjujuća odgovora: pripadnost plemenu/klanu obično se prenosila preko oca; međutim, u nekim se slučajevima smatrala prenesenom preko majke. Također, mogla je biti i od zakonskog oca.

Biološko podrijetlo u potpunosti iz Jude: Isus nije imao ljudsko podrijetlo osim židovskog. Budući da je Marija potjecala od Davida (iz plemena Judina), Isus je biološki bio pripisan Judi. Stari zavjet daje tri primjera gdje je pripadnost plemenu bila preko majke.

Attaj: U plemenu Judinom, Šešan nije imao sinova, samo kćeri. Stoga je svoju kćer dao u brak svom egipatskom sluzi Jarhi i oni su dobili sina po imenu Attaj. Attajeva genealogija navedena je zajedno s ostalim Izraelcima u 1. Ljetopisima 2,34-41.

Jair je bio unuk Hezrona iz plemena Judina i kćeri Makira, Manasejca. U 1. Ljetopisima 2,21-23 Jair je vladao dvadeset i tri grada u Gileadu (na području Manase). Ipak, iako je Jairov otac bio iz Jude, Jair se i dalje naziva Manasejcem u Brojevima 32,41 i Ponovljenom zakonu 3,14.

Sinovi kćeri Barzilaja. Treći je primjer u Ezri 2,61 i Nehemiji 7,63, gdje su sinovi svećenika koji se oženio kćeri Barzilaja nazvani sinovima Barzilaja.

Zakonito podrijetlo također iz Jude: Bilo je važno da i posvojni/zakoniti otac Isusa bude iz Jude. Da Josip nije bio potomak Davidov, Isus ne bi imao pravo na Davidov tron.

Ponovljeni zakon 25,5–10 pokazuje da su se prava predaka prenosila preko zakonskog oca, a ne preko biološkog oca. Kada bi oženjeni muškarac umro bez djece, njegov brat je morao oženiti udovicu, a zakonski otac sina bio bi pokojni muškarac, a ne biološki otac. Ponovljeni zakon 25,6 kaže: "Prvorođeno dijete koje ona rodi nosit će ime mrtvog brata, da se njegovo ime ne izbriše iz Izraela" (BSB). Ruta 4,5-6 pokazuje da je na nasljedstvo utjecao zakonski otac, a ne biološki.

Pripadnost plemenu bila je važna za raspodjelu zemlje, a to se obično vršilo preko oca. Međutim, kada oca/muškarca nije bilo, Knjiga Brojeva 27:1-11 pokazuje da su se pravile iznimke za posebne situacije.
Ukratko: Isus je bio biološki samo iz Judinog plemena, a u Starom zavjetu pripadnost plemenu ponekad se prenosila preko majke. Isus je također bio iz Judinog plemena preko svog posinskog oca, a zakon levirata je pokazao da je za to bio važan pravni, a ne biološki otac.

P: U Brojevima 34:24 (NIV) bi li trebalo stajati "sin Josipov" prije "iz plemena Efraim"?

O: Tumačenje Biblije (Expositor's Bible Commentary), svezak 2, str. 998, navodi da to nije u hebrejskom tekstu. Engleski su prevoditelji to dodali kako bi tekst bio paralelan i lakši za razumijevanje, budući da je to već bilo podrazumijevano.

P: U Brojevima 35:31, kako to da nije bilo otkupnine za ubojstvo, budući da je za druge zločine navodno bila dopuštena otkupnina?

O: U Tori je bilo nekoliko zločina kažnjivih smrću. Međutim, za većinu tih zločina krivac je mogao platiti dogovorenu globu i izbjeći smrt. Dva iznimka bila su ubojstvo i bogohuljenje protiv Boga.

P: U Brojevima 35:30, može li osoba biti osuđena za ubojstvo na temelju posrednih dokaza?

A: Da, ako je bilo više svjedoka. Broj 35,30 kaže da su potrebna dva svjedoka, ali ne navodi da moraju biti očevici. Levitski zakonik 5,1 pokazuje da svjedok nije nužno očevidac, nego osoba koja ima relevantno znanje o nečemu "što je svjedočio, bilo da je to vidio ili saznao." Na primjer, ako je osoba čula ubojicu kako se hvali tim činom ili prijeti da će ga počiniti, ta osoba bila bi svjedok onoga što je čula.

P: U Brojevima 35,33, budući da zemlja ne može biti očišćena od nepravedno prolivenog krvi, je li danas sva zemlja nečista?

O: Ne. Zemlja se ne može očistiti od nepravedno prolivenog krvi, ljudskim djelom. Međutim, Bog može posvetiti čak i mjesto gdje je Isus nepravedno ubijen za naše grijehe.

P: U Brojevima 36, zašto žene ovdje [navodno] nisu mogle naslijediti? U islamu, na primjer, kćeri imaju pravo na nasljedstvo, iako je ono upola manje od onoga što dobivaju sinovi.

O: Pet točaka za razmatranje u odgovoru.

Kćeri Zelofhada su naslijedile od svoga oca. To je bilo ispravno i u redu kao Božja volja, prema Brojevima 27:7-8. Nadalje, Brojevi 36:8 također govori u budućnosti o svakoj kćeri koja nasljeđuje zemlju, pa su stoga mogle naslijediti.

Čak i prije toga, kćeri Jobove naslijedile su zajedno sa svojim braćom u Jobu 42,15.

Ovdje je u pitanju prijenos nasljedstva s plemena na pleme u Brojevima 36,9, a ne imovina kćeri Zelofhadovih.

Rješenje je bilo da kćeri zadrže zemlju, ali su se morale udati unutar vlastitog plemena Manase. U budućnosti su se sve žene koje su naslijedile zemlju morale udati unutar svoga plemena.

U Novom zavjetu, 1. Petrova 1,3-4 pokazuje da svi koji vjeruju imaju najvažnije nasljedstvo od svih, nasljedstvo na nebu sačuvano za nas.

Uzgred, u ortodoksnom islamu kćeri dobivaju samo polovicu nasljedstva svojih braće. Sura 4:11 kaže: "Allah vam nalaže u vezi s vašom djecom (nasljedstvom): muškarcu dio jednak dijelu dviju žena…" (prijevod Yusufa Alija, str. 209).

Ukratko, budući da Brojevi 36,8 govori o kćerima koje nasljeđuju zemlju, a Brojevi 27,7-8 o kćerima koje nasljeđuju općenito, bilo bi protiv Starog zavjeta ne dopustiti kćerima da nasljeđuju. Galaćanima 3,28 kaže da u Kristu nema muškog ni ženskog, a u ostatku Biblije, stare i nove, nema ničega što bi ograničavalo prava žene na nasljedstvo ili na gospodarske mogućnosti općenito. Za razliku od islama, žene u kršćanstvu imaju jednako mnogo za iščekivati na nebu kao i muškarci.

P: U Brojevima, koje reference imamo u spisima Židova iz Aleksandrije, Filona?

O: Kao kršćani vjerujemo da je Stari zavjet koji je Krist potvrdio onaj koji mi imamo. Štoviše, muslimanima njihov Kur'an kaže da je Isusu dana Tora u suri 5:46. Imamo rane rukopise iz vremena Krista, što je tema sljedećeg pitanja. Međutim, postoji i dodatni niz dokaza. Filon Aleksandrijski bio je židovski učenjak koji je živio od 15./20. pr. Kr. do 50. g. n.e. Pisao je na grčkom, no zanimljivo je da se njegovi grčki citati iz Starog zavjeta bliže slažu s hebrejskim masoretskim tekstom nego s grčkom Septuagintom. Detaljno je objašnjavao značenje različitih stihova. Evo poglavlja i stihova na koje se pozivao u Knjizi Brojeva.

3:12; 5:2,14,15,18,27; 6:2,9,14,18; 7:5,14; 8:24; 9:10; 10:29; 11:4,5,7,8,11,16,17,20,23,31; 12:6,7,12-14; 13:18,23,25; 14:1,9,11,20,24,44; 15:19,30; 16:1,15,48; 18:12,20,26,28,31; 19:1,15; 20:17,25; 21:5,6,17,18,27,30; 22:29,31; 23:7,8,19; 24:7,17,20; 25:1,4,7,8,11,12; 26:16; 27:3,4,16,17; 28:2; 29:13; 30:10; 31:8,26,28,40; 35:1,5,25,30

Pogledajte Djela Filona: potpuna i neukraćena nova ažurirana verzija za više informacija.

Q: U Num, koji su neki od najranijih rukopisa koji i danas postoje?

O: Evo najranijih.

Svici iz Ketef Hinnoma datiraju iz razdoblja od 650. do 587. pr. Kr., na srebrnim listovima (stoga su preživjeli) i sadrže fragmente Izlaska 20,6; Brojeva 6,24–26; Ponovljenog zakona 5,10; 7,9; Nehemije 1,5; i Daniela 9,4.

Skripti Biblije iz Mrtvog mora: (prije Krista) 8 primjeraka. (The Dead Sea Scrolls Today str. 30; The Dead Sea Scrolls in English 4. izd. i The Dead Sea Scrolls Translated: The Qumran Texts in English 2. izd.). Skripture s Mrtvog mora sadrže dijelove svakog poglavlja Knjige Brojeva osim 6. i 14. poglavlja. Rukopisi sa Mrtvog mora su:

1Q3 150–100. pr. Kr. (paleo-Levitski zakonik, ali sadrži 8 riječi iz Brojeva 1:48–50 i 36:7–8?).

2Q6 (=2QNum(a)) (dva odvojena fragmenta) 40–60. g. (24 riječi) Brojevi 3:38–41,51; 4:1–3

2Q7 30–1. pr. Kr. (19 riječi)

2Q8 (=2QNum(b)) 20-50. g. Izlazak 33:47-53

2Q9 (moguće isti rukopis kao 2Q7) 30.–1. pr. Kr. (3 riječi) Brojeva 7,88

4Q23 (=4QLevNum(a)) 150-100. pr. Kr. (710 riječi) Od 40 tekstualnih varijanti u tim dijelovima Knjige Brojeva, 4Q23 se slaže sa masoretskim tekstom u 30 od njih, sa Samarijanskim pentateukom u 12, sa Septuagintom u 8, a u 5 se ne slaže ni s jednim drugim rukopisom. 1:1-5,21-22,36-40; 2:18-20, 31-32; 3:3-19,51; 4:1-2, 40-49; 5:1-9; 8:7-12, 21-22; 9:3-10, 19-28; 10:13-23; 11:4-5,16-22; 12:3-11; 13:21; 26:5-7; 30:3?,7?,9?,13?; 32:8-15,23-42; 33:5-9,22-34,52,54

4Q27 400. – 200. pr. Kr. (1528 riječi) To je oko 9 % cijele knjige. Sadrži Brojevi 11:31-35; 12:1-6,8-11; 13:7,10-13,15-24; 15:31; 16:1-11,14-16; 17:12-17; 18:25-32; 19:1-6; 20:12-13b,16-17,19-29; 21:1-2,12a-13a,20-21a; 22:5-21,31-34,37-38,41; 23:1-4,6,13-15,21-22,27-30; 24:1-10; 25:4-8,16-18; 26:1-5,7-10,12,14-34,62-65; 27:1-5,7-8,10,18-19,21-23b; 28:13-17,28,30-31; 29:10-13,16-18,26-30; 30:1-3,5-9,12-17; 31:2-6,21b-25,30-33,35-36,38,43-44,46-54; 32:1,4-5,7-10,13-17,19,21-30,35,37-39,41; 33:1-4,23,25,28,31,45,47-48,50-52; 34:4-9,19-21,23; 35:3-5,11-12,14-15,18-25,27-28,33-34; 36:1-2a,4a-7;

4Q121 (4QLXXNum) 25. pr. Kr. – 25. n.e. (134 riječi) Ovo je prilično zanimljiv grčki rukopis. Masoretski tekst i Septuaginta prilično su bliski u Knjizi Brojeva, ali 4Q121 se nalazi između njih. Znanstvenici raspravljaju o tome je li 4Q121 više nalik izvornom obliku Septuaginte, a kasniji oblici Septuaginte su se više udaljili, ili je 4Q121 bio pokušaj da se Septuaginta još više približi masoretskom tekstu. Brojevi 4:1?,5-9,11-16; 3:3a?,40-43,50-51?

Wycliffeov rječnik Biblije, str. 436–438, navodi da postoji 6 primjeraka. Nathan Jastram, istraživač svitaka s Mrtvog mora, rekao je da je jedan primjerak Knjige Brojeva potekao iz 30. – 50. godine pr. Kr. (Issues etc., radijska emisija od 17. 4. 1999.)

Komentar Biblije Expositor, svezak 2, str. 551, kaže: "Hebrejski tekst (MT) Knjige Brojeva relativno je bez poteškoća. Budući da je Tora u drevna vremena bila posebno poštovana, čini se da je njezino prenošenje bilo čišće nego kod većine drugih biblijskih knjiga."

Parabiblijski svici s Mrtvog mora: Nebiblijski tekstovi iz Kumrana koji se odnose na Knjigu Brojeva uključuju 4Q364-366; 4Q423 5.2; 11Q19 49.5-51.6; 4Q251 6.2-6; 4Q276-277; 4Q284 4; 4Q394-399 B 13-17, 72-74; 11Q19 13-14, 17-19, 25-29; 11Q19 52:13-54.5;

Svijeta iz Wadi Murabba'ata 1, retci 6–7 (75.–125. g.) sadrži 31 riječ iz Brojeva 34,10; 36,7–11

Nahal Hever u Špilji slova (=5/6Hev 1a) (50. pr. Kr. do 50. g. n.e.) sadrži Brojevi 19:2-4; 22:7-8.

Nahal Hever (X Hev/SeNum) sadrži Brojevi 27:2-13; 28:11-12

Sveukupno, u Sviscima s Mrtvog mora sačuvano je 461,5 od 1.288 stihova Knjige Brojeva.

Num 1:1-5,21-22,36-40,48-50; 2:18-20,31-32; 3:3-19,38-43,50-51; 4:1-16,40-49; 5:1-9; 6:none; 7:88; 8:7-12,21-22; 9:3-10,19-20; 10:13-23; 11:4-5,16-22,31-35; 12:1-11; 13:7,10-13,15-24; 14:ništa; 15:41; 16:1-11,14-16; 17:12-17; 18:8-9 (ili Lev 23:1-3),25-32; 19:1-6; 20:1-2,7-8,12-13,16-17,19-29; 22:5-24,31-34,37-38,41; 23:1-4,6,13-15,21-22,27-30; 24:1-10; 25:4-8,16-18; 26:1-10,12,14-34,62-65; 27:1-13,18-19,21-23b; 28:11-17,28,30-31; 29:10-13,16-18,26-30; 30:1-3,5-9,13?,15-17; 31:2-6,21b-25,30-33,35-36,38,43-44,46-54; 32:1,4-5,7-17,19,21-42; 33:1-9,22-34,45,47-53; 34:4-10,19-21,23; 35:3-5,11-12,14-15,18-25,27-28,33-34; 36:1-2a,4a-11

Samaritanci su izradili vlastitu kopiju Tore u drugom stoljeću pr. Kr., iako najranije sačuvane samaritske kopije potječu iz srednjeg vijeka. Vidi The Dead Sea Scrolls Today, str. 125-126.

Kršćanski rukopisi Biblije, od oko 350. g. n.e., sadrže Stari zavjet, uključujući Knjigu Brojeva. Prema enciklopediji The Encyclopedia of Religious Knowledge, str. 746, Chester Beatty papiri (2. – 4. stoljeće n.e.) sadrže Knjigu Brojeva.

Chester Beatty VI (Brojevi-Ponovljeni zakon) 2. stoljeće (Kenyon), ili 117.–138. g. (Wilcken).

Vaticanus (325. – 350. g.) sadrži cijelu Knjigu Brojeva.

Sinaiticus (340. – 350. g.) sadrži Brojevi 5,26 – 6,18; 6,22 – 7,20; 16,7 – 16,31; 16,31 – 20,28; 23,22 – 26,2.

Alexandrinus (oko 450. g.) sadrži cijelu Knjigu Brojeva.

Sirijsko prijevod Septuaginte napravio je biskup Pavao iz Telle (616.–617. g.), koji je sačuvan do danas.

U pećini blizu Jeruzalema pronađen je srebrni svitak iz 7. stoljeća pr. Kr. koji sadrži Brojevi 6,24-26.

Rani crkveni pisci prepoznali su Knjigu Brojeva kao autoritativno pismo. Pogledajte sljedeće pitanje za potpuni popis prije Niceje.

P: Koji su rani pisci spominjali Knjigu Brojeva?

O: Pisatelji iz razdoblja prije Nikeja koji su citirali ili aludirali na stihove u Knjizi Brojeva su:

Klement Rimski (96.–98. g.) citira Brojevi 12,7. "blagoslovljen je i Mojsije, 'vjerni sluga u svoj kući,' zabilježio je u svetim knjigama sve zapovijedi koje su mu dane,…" 1. Klementovo pismo, gl. 43, str. 16

Poslanica Barnabina (oko 70.–130. g.) gl. 12, str. 145 poziva se na Brojevi 21,8–9: "I Mojsije im reče: 'Kad nekoga od vas ugrize zmija, neka dođe k zmiji postavljenoj na stup; neka se nada i vjeruje da mu, iako je mrtva, može dati život, i odmah će ozdravjeti.'" I učinili su tako. I u ovome imaš [naznaku] slave Isusove;"

Justin Mučenik (150. g.) također govori o bakrenoj zmiji u Brojevima 21:6-9. Počinje riječima: "jer se u Mojsijevim spisima pripovijeda kako su u ono vrijeme, kad su Izraelci izašli iz Egipta i bili u pustinji, naišli na otrovne životinje, i zmije i aspide…" Prva apologija Justina Mučenika, pog. 50, str. 183.

Pastir Hermasa (oko 115.–155. g.) gl. 3. str. 12. aludira na Eldada i Modata u Brojevima 11,26–27.

Meleto/Melito iz Sardesa (170.–177./180. g.) u svom pismu Onesimu navodi Knjigu Brojeva među knjigama Starog zavjeta. Neobično je što je zamijenio redoslijed Knjige Brojeva i Levitskog zakona. Na Uskrsnu blagdan, str. 72. Sačuvano u Crkvenoj povijesti Eusebija, 4.26.

Irenej iz Liona (182.–188. g.) citira Brojevi 16,15 kao riječi Mojsija. Irenej, Protiv hereza, knjiga 3, poglavlje 26,4, str. 497.

Klement Aleksandrijski (193. – 217./220. g.) citira Broj 6,9 kao riječi "Učitelja" koji govori preko Mojsija. Učitelj, knjiga 1., poglavlje 2., str. 210.

Tertulijan (198–220. g.) raspravlja o događaju na Baal Peoru "kako nam je rečeno u Brojevima" u djelu Scorpiace, glava 3, str. 636. Također raspravlja o Brojevima 21 u djelu Pet knjiga protiv Marciona, knjiga 2, glava 22, str. 314 (207/208. g.).

Hipoliti (222–235/6. g.) napisao je djelo pod nazivom Balaamova blagoslova. Očuvan je jedan odlomak (81 riječ na engleskom) i nalazi se u djelu The Ante-Nicene Fathers, sv. 5, str. 160.

Origen (240. g.) poziva se na Knjigu Izlaska, Levitski zakonik i Brojke. Komentar na Pjesmu nad pjesmama, uvod, str. 47.

Anonimni traktat protiv Novatijana (oko 246.–258. g.) gl. 2, str. 658 citira Broj 5,2 kao riječi Mojsija.

Anonimni traktat o krštenju (oko 248.–256. g.) gl. 15, str. 676 citira Broj 11,17 kao riječi koje je Bog rekao Mojsiju u Starom zavjetu.

Kiprijan Kartaginski (oko 246. – 258. g.) citira iz Knjige Brojeva u Traktatu 12, treća knjiga, 14.

Arhelaj (262. – 278. g.) kršćanski Diodor raspravlja o Mojsiju koji zapovijeda kamenovanje čovjeka koji je skupljao drva subotom u Brojevima 15,32. Disputacija s Manesom, pog. 40, str. 214. Također se poziva na Brojeve 15,32 u Disputaciji s Manesom, pog. 31, str. 204.

Viktorin iz Pettaua (mučenički poginulog 304. g.) aludira na Broj 23 u raspravi o Bileamu i Balaku koji stavljaju kamen spoticanja pred Izrael. Komentar na Otkrivenje, od drugog poglavlja 14-16, ANF, sv. 7, str. 346-347.

Metodije Olimpski i Patarski (270.–311./312. g.) citira Septuagintu Knjige Brojeva 6,2 kao "Kako je napisano u Knjizi Brojeva" u Djelu "Gostija deset djevica", govor 5, glava 4, str. 326.

Laktancije (oko 303. – oko 325. g.) "[I Mojsije također kaže] u Brojevima" i parafrazira Broj 23,19 u Epitomu Božanskih instituta, pog. 46, str. 241

Nakon Niceje, drugi koji se pozivaju na Knjigu Brojeva su (hronološkim redoslijedom), Euzebije Cezarijski, Afrahat Sirijski, Atanazije, Efrem Sirijski, Bazilije iz Kapadokije, Kirilo Jeruzalemski, Ambrozije Milanski, Grgur Nazijanski (aluzija), Grgur Niški, Rufin, Jeronim, Kartaginski sabor (393.–419. g.), Epifanije iz Salamise, Ivan Zlatousti, Orosije iz Brage (aluzija), heretik Teodor iz Mopsuestije (aluzija), Augustin iz Hipona, Ivan Kasijan i drugi.

Jerome (373. – 420. g.) raspravlja o knjigama Starog zavjeta. Posebno raspravlja o Postanku, Izlasku, Levitskom zakonu, Brojevima, Ponovljenom zakonu, Tori, Jobu, Isusu Navinom [Ijosua], Sudcima, Rutu, Samuelovim knjigama (2 knjige), dvanaestorici proroka, Ozeju, Joelu, Amosu, Obadiji, Jonu, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Agej, Zaharija, Malachija, Izaija, Jeremija, Ezekiel, Danijel, Estera, Ezra, Nehemija, Pismo 53, pog. 7-8, str. 99-101.

P: U Brojevima, koje su neke od razlika u prijevodima između hebrejskog teksta, grčke Septuaginte i drugih prijevoda?

O: Ovdje je nekoliko prijevodnih razlika i nekoliko drugih nesigurnosti u rukopisima u 1.288 stihova Knjige Brojeva. Poseban naglasak je na 21. poglavlju Knjige Brojeva. Osim gdje je naznačeno, prva fraza je masoretski tekst (MT), a druga Septuaginta (LXX).

Br 2,14 ime "Reuel" nasuprot "Deuel" u Samarijanskom pentateku, Vulgati i mnogim masoretskim rukopisima. Hebrejska slova za "r" i "d" vrlo su slična, i to je poput "Rodanim" naspram "Dodanim" u Postanku 10,4. U komentaru Expositor's Bible, svezak 2., str. 715, navodi se da je Deuel vjerojatno ispravnije čitanje.

Broj 3:9 "njemu" naspram "meni" u Samarijanskom Pentateuku, Septuaginti i nekim masoretskim rukopisima.

Broj 3,12 "Uzeh Levite … umjesto svakog prvorođenca" (MT i 4Q23) nasuprot "Uzeh Levite … oni će biti otkupljeni umjesto svakog prvorođenca" (Samaritski Pentateh)

Num 3:28 "8.600" naspram "8.300" u nekim rukopisima Septuaginte

Broj 3,39 "i Aron" sa specijalnim točkama iznad riječi (mnogi masoretski tekstovi) nasuprot "i Aron" (Septuaginta) nasuprot izostavljenom u brojnim hebrejskim rukopisima, sirijskom i samaritanskom Pentateuku. Pisci bi to činili kako bi izrazili sumnju u stih. Za više o tome pogledajte The Expositor's Bible Commentary, sv. 2, str. 728.

Broj 4:3 "od 30 godina" (MT, 4Q23, Samaritski pentateh) naspram "od 25 godina" (Septuaginta)

Br 6:2 "polagat će posebni zavjet nazirejca" (MT) naspram "posebno polagati zavjet da se odvoji" (Septuaginta, Metodije (270.–311./312. g.) Govor o gozbi deset djevica, predavanje 5, pog. 4, str. 326)

Broj 9:3 "u večer" (MT, Samaritski pentateh, Septuaginta) nasuprot "u dan" (4Q23)

Br 9,16 "ono" nasuprot "ono po danu" (grčki, sirijski, Vulgata)

Broj 10:11 neposredno prethode Ponovljeni zakon 1:6-8 u Samarijanskom Pentateuku. (The Anchor Bible Dictionary vol.5 str. 937)

Broj 13:8 Hošea (hebrejski) vs. "Ošea" (Septuaginta, Vulgata)

Br 14,33 "pastiri" naspram "lutalica/nomada" (Vulgata)

Broj 14:41 neposredno prethodi Ponovljeni zakon 1:20-23 u Samarijanskom pentateuku. (The Anchor Bible Dictionary vol.5 p.937)

Broj 20,13 neposredno slijedi Ponovljeni zakon 3,24-28 u Samarijskom pentateuhu. (The Anchor Bible Dictionary vol.5 str. 937)

Num 20:13b neposredno slijedi Dt 2:2-6 u Samarijskom pentateuhu. (The Anchor Bible Dictionary vol.5 str. 937)

Bro 21:1 "živio na jugu" nasuprot "nastanjivao se uz pustinju"

Num 21:2 "ruka" naspram "moć" (isto značenje u ovom kontekstu)

Num 21:2 "potpuno uništi njihove gradove" vs. "posveti ga i njegove gradove"

Brojevi 21:3 "predao je Kanaanece" vs. "predao je Kanaanit u njegovu vlast"

Br 21:3 "potpuno ih uništiti i njihove gradove" vs. "posvetiti ga i njegove gradove"

Broj 21:4 "nestrpljiv" vs. "izgubio hrabrost"

Br 21:5 "Zašto si doveo" vs. "Zašto je ovo? Zašto si doveo"

Brojevi 21:6 "vatreni zmijevi" vs. "smrtonosni zmijevi"

Br 21:7 "I Mojsije se pomolio za narod" vs. "I Mojsije se pomolio Gospodinu za narod"

Num 21:8 "postavi ga na štit" vs. "postavi ga na signalnu palicu"

Broj 21,8 "kad god netko bude ugrizen" vs. "kad god zmija ugrize čovjeka,"

Br 21:8 "kad ga vidi, živjet će" vs. "svakoga tko bude ugrizen i pogleda na njega, bit će živa"

Broj 21:9 "bakreni … stup … bakreni" vs. "mesingani … signalni štap … mesingani"

Broj 21:11 "Ije-abarim, u pustinji koja je pred Moabom, prema izlasku sunca." nasuprot "Achalgai, s one strane u pustinji, koja je nasuprot Moabu, prema istoku"

Broj 21:11 neposredno slijedi Pon 2:9 u Samarijskom Pentateuku. (The Anchor Bible Dictionary vol.5 str. 937)

Broj 21:12 neposredno slijedi Ponovljeni zakon 2:17-19 u Samarijanskom pentateuhu. (The Anchor Bible Dictionary vol.5 p.937)

Br 21,13 "koja je u pustinji" nasuprot "u pustinji"

Br 21:14 "Waheb u Suphi" nasuprot "Što je učinio na Crvenom moru" (Vulgata)

Broj 21:20 odmah slijedi Ponovljeni zakon 2:24-29,31 u Samarijanskom Pentateuhu. (The Anchor Bible Dictionary vol.5 str. 937)

Broj 21,28 "kao Ar [područje ili grad] Moaba" nasuprot "kao Moab" (Septuaginta)

Br 21,28 "i gospodare visina" nasuprot "i progutao je visine"

Br 21,30 "bacili smo na njih strijele; Heshbon je propao" naspram "Tako je njihovo potomstvo propalo iz Heshbona" (Septuaginta)

Br 22,20; 23,4,5,16 "Bog" (MT) nasuprot "anđelu Božjem" (Samaritski pentateh) (The Anchor Bible Dictionary, sv. 5)

Br 24:6 Tetragram (za GOSPODIN) izostavljen je u 4Q27, ali je ispravljen.

Broj 24:9 U 4Q27 su slučajno zamijenjena dva slova u riječi.

Num 24:17 (neizvjesno) vs. "lubanje" u Samarijanskom Pentateuku

Broj 26:17 "Arod" nasuprot "Arodi" u Samarijanskom pentatehu i sirijskom

Broj 26:23 "preko Puvaha/Puwaha/Puwwaha, Punita" (mnogi hebrejski rukopisi) nasuprot "preko Pu'aha, Puita" u Septuaginti, Samarijanskom pentateuku, Vulgati i sirijskom prijevodu.

Broj 26:39 "Shephupham" vs. "Shupham" u Samaritskom pentateku, Vulgati, sirijskom, Septuaginti i nekim masoretskim rukopisima

Br 26,40 izostavljeno vs. "preko Arda" u Samarijanskom pentatehu i Vulgati

Broj 27:7 ženski rod za zamjenice nasuprot muškom rodu za kćeri Zelofhada.

Broj 27:22 "uze Joshuu" naspram "uze Joshuu, sina Nuna" (Skripture s Mrtvog mora 4QNumb)

Brojevi 27:23 u Samarijskom Pentateuku dodaje se "i reče mu", a zatim slijedi dodatak iz Ponovljenog zakona 3,21–22. Expositor's Bible Commentary, sv. 2, str. 947

Broj 27:23 "po Mojsiju" nasuprot "od Mojsija. [I Moje]s [reče] mu: 'Oči tvoje vidjele su ono što je Gospodin, Bog tvoj, učinio [ovim] dvama kraljevima; tako će Gospodin učiniti svim kraljevstvima u koja ulaziš. Ne bojte ih se; jer Gospodin, Bog vaš, on se bori za vas." (Svitak s Mrtvog mora 4QNumb) U knjizi The Meaning of the Dead Sea Scrolls, str. 110, 4QNumb (30. pr. Kr.) naziva se "Židovskom živom Biblijom", navodeći to kao samo jedan primjer dodanih proširenja.

Br 31,6 "svećenik u rat" nasuprot "svećenik" (Septuaginta)

Br 32:11 "dvadeset godina i više" naspram "dvadeset godina i više koji znaju dobro i zlo." (Septuaginta)

Brojevi 32:29,31,33 "Gad … Ruben" 3 puta (masoretski tekst, 4Q23) nasuprot "Ruben … Gad" 3 puta (samaritski Pentateh, Septuaginta)

Broj 33:8 "od pred Hahiroth" nasuprot "Pi Hahiroth" u Samarijanskom Pentateuhu, Vulgati i mnogim masoretskim rukopisima

Broj 33:52 U svitku s Mrtvog mora 2Q7 prvi izraz "sve" nedostaje.

Bro 34,6 "i granica" nasuprot "i njezina granica" (sirijsko)

Bibliografija za ovo pitanje: hebreanski prijevod potječe iz doslovnog prijevoda Jaya P. Greena, a prijevod Septuaginte iz prijevoda Sir Lancelota C.L. Brentona, The Septuagint: Greek and English. Također su korišteni The Expositor's Bible Commentary, The Anchor Bible Dictionary, svezak 5, te fusnote u Bibliji NASB, NIV, NKJV i NRSV.